Komunikacija s drugim plovilima tijekom plovidbe u današnje je vrijeme sveopćeg informacijskog buma dostupnija nego ikad, od VHF stanica, mobitela, društvenih mreža, Vibera, WhatsAppa…, a izbor uglavnom ovisi o tomu obraćate li se svima ili nekom poznatom.
Povod ponekad može biti i bizaran. Dovoljno je da, dok zakuhavate vodu za tjesteninu i tražite sol, shvatite da se kompletna zaliha prosula u santine i pomiješala s ostacima kaljuže. Naravno da zbog šake soli nećete zvati brodove oko sebe i tražiti pomoć, ali ako u blizini uočite plovilo prijatelja ili poznanika, nema razloga da ga ne pozovete; piše Otvoreno more.
NUŽAN ALAT, KOMAD CRIJEVA…
Onih ozbiljnijih razloga za traženje pomoći od drugih plovila ima puno. Jer premda gotovo svatko tko se otisne na more u brodu uglavnom ima sve što mu je potrebno, pa i dosta toga u rezervi, uvijek se neki komad opreme ili alat može slomiti, pasti u more ili se zagubiti, a po Murphyjevu zakonu čest je slučaj da je upravo tada potreban za normalan nastavak plovidbe, možda čak i nužan.
Bez obzira na to je li riječ u pritezanju nekoga vijka ili matice, za što na brodu nema adekvatnog alata, komadu gumene cijevi ili samoljepljivoj traci kojima biste sanirali curenje na dovodu goriva, bakrenoj žici za povezivanje nespretno prekinutoga kabela, igli i jedrencu, gubljenju posljednje ručice vinča ili kojoj litri goriva, te još cijelom nizu sitnih, ali u tom trenutku vrlo važnih detalja, nepravodobnom sanacijom problema sve se može znatno zakomplicirati, čak do tih razmjera da dovede u opasnost i brod i posadu. Toga su svjesni svi iskusniji nautičari i u takvim situacijama vrlo rado priskaču u pomoć.
RED KORAKA
Postoji nekoliko načina kako se sigurno približiti drugom brodu bez rizika i prebaciti stvari, a prije upuštanja u bilo kakav manevar, potrebno je pripremiti se. Kako bi se izbjegla svaka zabuna, loša pretpostavka ili krivo tumačenje, nužno je da su brodice u stalnoj vezi na dogovorenom kanalu radiostanice i putem mobitela, a za to na svakom brodu mora biti zadužen jedan član posade.
Nadalje, a ovo je iznimno bitno, kako i na svakom brodu, tako i u zajedničkom manevru s dva ili više brodova, manevrom uvijek upravlja samo jedna osoba. Nepisano je pravilo da je to zapovjednik broda koji pruža pomoć, a ako se ne osjeća potpuno sigurnim, može to prepustiti zapovjedniku drugog broda ili nekom drugom iskusnijem članu posade. Svi su dobronamjerni savjeti ostalih članova posade dobrodošli prije ili nakon neuspjelog pokušaja, ali nikako za vrijeme trajanja manevra, a najmanje preko radiostanice, jer samo mogu unijeti zabunu i sve dodatno zakomplicirati.
PREBACIVANJE OPREME
Prebacivanje opreme na drugu brodicu može se izvesti njezinim privezivanjem za tanji konop koji se baca u kokpit, vezivanjem opreme za neki plutajući predmet i puštanjem da dopluta do druge brodice, ili ga vukući za sobom približiti njezinu boku.
Bacanje tankoga konopa po jakom vjetru može biti problematično, pa je u tu svrhu dobro koristiti pandul, manji bokobran ili neki sličan manji mekani predmet. Opremu koja se ne smije smočiti potrebno je dobro zatvoriti u nepropusnu posudu, a ako takvih na brodu nema, može se improvizirati rezanjem PET ambalaže ili plastične kante i zatvaranjem otvora vodootpornom ljepljivom trakom.
Kako će se izvesti manevar i oprema prebaciti na drugi brod, ovisi i o tome pluta li brod koji traži pomoć, plovi na motor ili je pod jedrima. Brodica koja pluta uglavnom je bokom okrenuta na val, a ako je spustila zavlačno sidro kako bi pramac okrenula prema vjetru, obvezno ga mora podignuti prije nego što joj druga počne prilaziti. Svaki konop u moru lako se može zaplesti za kobilicu, kormilo ili propeler, a u tim okolnostima to može biti vrlo opasno.
Takvima je najbolje pod oštrim kutom, iz zavjetrinske prema privjetrinskoj strani, prići s krme i, kad su krme u najbližoj točki, baciti pandul.
BACANJE PANDULA
Sistem je jednako učinkovit i kad se manevar obavlja pod jedrima. Uhvaćeni konop treba brzo prikupiti i povući na drugi brod, a vrlo je bitno da je dobro složen, da se ne zateže i da nigdje ne zapne. Ako zapne, bolje bi bilo da pukne nego da brodove na tako malom razmaku drži privezane jedan za drugi.
Drugim načinom brod koji prilazi za sobom vuče nešto duži konop na čijem je kraju bokobran, potkova ili kolo za spašavanje. Kad se konop približi krmi broda koji pluta, ovaj ga hvata mezomarinerom ili rampinom, a brod koji vuče konop smanjuje gas, ili popušta škote, i oslobađa drugi kraj konopa.
Manevar s bacanjem pandula može se koristiti i kod brodova koji plove na motor, ali sada brod kojemu se pomaže smanjenom brzinom plovi ravno na val. Brod koji mu pomaže prilazi većom brzinom s krme, a kad se dovoljno približi, oba lagano okrenu pramce svaki u svoju stranu. U tom trenutku krme su im relativno blizu i prebacivanje konopa trebalo bi biti prilično jednostavno.
PROCJENA RIZIKA
Način obavljanja ovakvih manevara, osim o uvjetima na moru, ovisi i o vještini kormilara i njegovoj procjeni. Brzina pritom uopće nije bitna. Vrlo je važno da je onaj koji ga vodi spreman u bilo kojem trenutku, kad primijeti da bi zbog bilo kojeg razloga manevar mogao postati riskantan, od njega odustati i cijelu akciju početi ponovno, pa ako treba, sve ponoviti i nekoliko puta, jer svaka manja komplikacija može se vrlo brzo multiplicirati, a tada se u opasnost mogu dovesti oba plovila i obje posade.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
