Ulaganje u vlastito obrazovanje dobar je preduvjet da čovjek jednog dana pronađe posao koji bi želio raditi, no ipak to je samo preduvjet jer da bi se dobilo, radilo i uživalo u poslu koji obavljaš potrebna je i sreća. Alenu Jugoviću, rođenom Riječaninu, ta se sreća osmjehnula. Nakon završene Elektrotehničke škole u rodnom gradu, odlučio je upisati Pomorski fakultet i to smjer Tehnologija i organizacija pomorskog prometa. Budući da glad za znanjem nije jenjavala Alen je odlučio magistrirati i doktorirati na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, a paralelno s magisterijem završio je i Stručni studij „Economics for the Sustainable Transport Development Na Virtual University of the Adriatic, Ionian Basin, u Ravenni u Italiji. Svo to ulaganje u sebe se isplatilo i danas je 43-godišnji Alen najmlađi dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci kojem, kaže, duguje i to što je upravo tu upoznao i svoju suprugu.
Pomorski fakultet upisao sam još davne 1995/96. godine netom nakon završetka Domovinskog rata te sam kod upisa bio vođen činjenicom da s diplomom Pomorskog fakulteta mogu lakše pronaći posao, posebice ako je taj posao vezan uz more. Sigurno je mom odabiru pomoglo to što živim u gradu s najvećom hrvatskom lukom i u gradu u kojem su se tada počela otvarati predstavništva stranih brodarskih i logističkih kompanija. Ujedno još od malih nogu sam gajio posebnu ljubav prema moru i brodovima pa je to bio logičan odabir. U jednoj mjeri na moj izbor je utjecala i činjenica da su moj brat i moj pokojni ujak pomorci koji su završili isti Fakultet i stvarali svoju karijeru na moru i uz more.
Kad kažete da ste završili Pomorski fakultet svi odmah misle da ste pomorac. Imate li iskustva u plovidbi?
Jedino moje iskustvo u plovidbe je ono putnika, ili u najvećoj mjeri malog od palube na jedrilici ili barci mojeg prijatelja. Na našem Fakultetu, uz osposobljavanje za zanimanje pomorca, imamo i smjerova koji studente pripremaju za rad na kopnu, jer na kraju potrebno je imati i kadrove na kopnu koji će moći i znati rukovoditi lukama i svjetski prepoznatljivim brodarskim kompanijama. Tako sam i ja završio smjer Tehnologije i organizacije pomorskog prometa koji je na neki način predodredio moju budućnost.
Svo stečeno znanje na studijima pripremilo vas je za posao dekana Pomorskog fakulteta u Rijeci koji danas obavljate. Što se sve promijenili, odnosno poboljšali otkad ste na tom mjestu?
Kad s 40 godina dođete na takvu funkciju puni ste planova, ideja i želja što bi ste promijenili, nadopunili ili izradili. Onda kada sve to počne uvidite da za svaku tu ideju morate stvoriti preduvjete i pronaći kvalitetne i dobre ljude koji će zajedno s Vama dijeliti teške i lagane dane, dobre i manje dobre odluke, ljude koji su spremni potegnuti kada treba i svojim primjerom ukazati kako i kuda dalje. Upravo tu sam imao veliku sreću i zajedno s mojim prodekanima, ali i ostatkom kolektiva, uspjeli smo ostvariti puno tih zamisli, od kojih bih naveo samo najznačajnije.
Kao prvo povećali smo kvalitetu nastavnog procesa na način da smo osigurali adekvatan prostorni kapacitet (učionice su dovedene na viši standard i to po dostupnosti različitih prezentacijskih alata, informatičkom osuvremenjivanju, zavidnom stupnju uređenosti učionica i dostupnosti interneta. Uz to redovno smo poticali usavršavanje asistenata, postdoktoranada i nastavnika te uključili istaknute stručnjake iz prakse u studijski program (direktore brodarskih kompanija, uprave luka i lučkih uprava, menadžera logističkih kompanija i dr.). Također smo povezali znanstvenoistraživačku i nastavnu djelatnost, organizirali i financijski podupirali studente pri prijavama na specijalizirane „ljetne škole“, tečajeve i druge vrste mobilnosti (Kina, Bremen i dr.). Studente smo uključili u rad u gospodarstvu tijekom studija, pratili karijere bivših studenata, dokumentirali njihove informacije/savjete u cilju unaprjeđenja studijskih programa te ih uključivali u nastavu kao stručnjaka iz prakse.
Proširili smo i unaprijedili Centar za cjeloživotno obrazovanje (Centar za izobrazbu pomoraca i cjeloživotno obrazovanje) na način da smo povećali broj programa izobrazbe uključivanjem stručnjaka iz privrede, nabavili specijalizirane simulatore kojim se omogućila ponuda novih programa izobrazbe (npr. izobrazba prema IGF Pravilniku), implementirali nove programe izobrazbe u pomorstvu koji nisu direktno vezani za brodska zanimanja, uključili nastavnike u programe izobrazbe koji ne posjeduju STCW ovlaštenja i izradili tzv. „taylor made“ tečajeve, odnosno tečajeva na zahtjev brodara ili agencija za ukrcaj pomoraca, a također smo surađivali i s privrednim subjektima koji su angažirani na poslovima izvan EU, odnosno izvodili programe izobrazbe za polaznike iz „novih“ regija.
Nadalje smo povećali studentski standard i studentski život kroz formiranje Zaklade Pomorskog fakulteta i stvaranje čvrste veze s pomorskim gospodarstvom i Alumni-jem u svrhu stipendiranja studenata slabijeg socijalnog statusa ili najboljih studenata. Potičemo studentski osjećaj pripadnosti Fakultetu izradom kravata, marama, „hudica“ i majica s motivom Fakulteta. Potičemo izvrsnost studenata te nagrađujemo one najuspješnije na način da im poklanjamo informatičku opremu, dajemo popust pri upisu na poslijediplomski studij Pomorstvo, upućujemo ih na specijalističke studije u renomirane institucije u inozemstvu kako što su Shanghai Maritime University i drugi. Isto tako angažiramo studente u samostalnim projektima, te bih posebno istaknuo njihovu odličnu suradnju s upravom i djelatnicima Fakulteta u raznim projektima – Dan karijera, Kako razvaliti na razgovoru za posao, Bal pomoraca, Međunarodna veslačka regata, obilježavanje 70 godina Fakulteta te humanitarne akcije i darivanje krvi. Moram napomenuti da su se u svim ovim aktivnostima studenti iskazali svojim angažmanom, idejama, pomoći ali i stekli iskustvo koje će im dobro doći po završetku studija i radu u nekoj kompaniji.
Htio bih još spomenuti da radimo na povezanosti sa zajednicom i gospodarstvom te usklađivanju s potrebama zajednice kroz realizaciju istraživačkih projekata u suradnji s Ministarstvom, gospodarstvom i lokalnom zajednicom, izradu: visokostručnih studija, strategija razvoja države, master planova, elaborata i ekspertiza za potrebe Ministarstva, gospodarstva i lokalne zajednice kao i sudjelovanje nastavnika u povjerenstvima vezanim za pitanja pomorstva na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Poticanje tržišnog i javnog djelovanja Fakulteta jedan je od naših glavnih ciljeva, a isti postižemo kroz: kontinuirani rad na što većoj povezanosti studijskih programa i pomorske privrede, uspostavljanje novih nastavnih i stručnih baza, uključivanje gospodarstvenika/stručnjaka iz prakse u nastavni proces (do 30% kolegija), organizaciju humanitarnih aktivnosti pod našim standardnim sloganom „pomorci dobra srca“ (humanitarna veslačka regata, sudjelovanje u trci „Wings for life“ i na humanitarnom koncertu klapa u HNK I.P Zajca koji će biti 15.12.2019.)
Ujedno podižemo kvalitetu istraživanja na način da smo povećali broj objavljenih radova u međunarodnim publikacijama indeksiranim u bazi Web of Science i s iznadprosječnim faktorom odjeka, pojačali kapacitete za znanstvenu i istraživačku izvrsnost te osnovali Centar za međunarodne projekte čime smo uspjeli dobiti 14 međunarodnih projekata ukupne vrijednosti veće od 1,5 milijuna eura, a što nas po broju dobivenih projekata čini rekorderima u okvirima u riječkog sveučilišta.
Svake godine dolaze vam nove generacije i nadaju se da će jednog dana postati pomorci. Koliko studenata upisujete godišnje i koliko njih završava studij?
Ove akademske godine na preddiplomskoj i diplomskoj razini na Fakultetu studira 1.720 studenata. Kad tome pribrojimo i doktorande na poslijediplomskom sveučilišnom studiju „Pomorstvo“ dolazimo do brojke od 1.850 studenata. Do sada je na godišnjoj razini studij u prosjeku završavalo oko 400 studenata što je vrlo dobar pokazatelj kvalitete studija i studenata, pogotovo ako uzmete u obzir da smo na prvu godinu preddiplomskog i diplomskog studija upisali 480 studenata. Tijekom studija kontinuirano pratimo prolaznost i rezultate studenata te njihovu daljnju karijeru. Visoka stopa zapošljavanja naših studenata, sa studijskih programa koji omogućuju studentima ukrcaj preko agencija za ukrcaj pomoraca, vidi se i iz podatka da studenti navedenih studija nakon završetka studija „na brod“ čekaju između svega 3 do 6 mjeseci.
Moram napomenuti da osim studenata iz naše države imamo trend povećanja i broja dolaznih inozemnih studenata. Prošle akademske godine bili smo na trećem mjestu na Sveučilištu u Rijeci po broju dolaznih studenata preko Erasmus+ programa.
Dolaze li i u kojem broju na Pomorski fakultet u Rijeku brucoši iz drugih pomorskih gradova? Znači li to da ste možda konkurentniji od ostalih fakulteta ili je stvar u nečem drugom?
Naravno, imamo studenata iz cijele Hrvatske, uključujući studente iz Zadra, Splita i Dubrovnika. Prema njihovim navodima motiv studiranja kod nas im je prvenstveno taj što žele dobiti najbolje moguće obrazovanje, rad s istaknutim nastavnicima i stručnjacima, rad na suvremenoj opremi, simulatorima, u specijaliziranim učionicama i laboratorijima. Studenti po završetku preddiplomskog studija dobivaju i sve potvrdnice koje su im potrebne za stjecanje prvih časničkih zvanja. Studentima osim „propisanog“ nastavnog plana nudimo mogućnost mobilnosti putem Erasmus+ i CEEPUS programa na 28 partnerskih visokoškolskih institucija u 21 zemlji EU i svijeta. Do sada je mobilnost u svrhu studiranja i stručne prakse koristilo 60-tak studenata, a najpopularnija odredišta bila su Poljska, Njemačka, Latvija, Finska, Španjolska, Slovenija, Grčka, Turska i Portugal. Osim tih programa omogućili smo studentima školovanje u Kini, na Shanghai Maritime University, jednom od najvećih pomorskih učilišta na svijetu. Upućujemo ih na specijalizirane ljetne škole, te preko partnerskih institucija proširujemo mogućnosti dobivanja stipendija. Tako smo ovih dana dobili i ponudu iz Japana za stipendiranje naših studenata na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Kobeu.
Dakle, ove godine je studij upisalo 480 novih studenata. Mislite li da je taj broj prevelik ili premali s obzirom da kasnije mladi nailaze na problem pri odrađivanju kadeture?
Pomorski fakultet u Rijeci aktivno pomaže studentima u pronalaženju kadeture. Fakultet ima suradnju s velikim brojem hrvatskih posrednika za zapošljavanje pomoraca kao i direktnu suradnju sa svjetskim pomorskim kompanijama, primjerice CMA CGM, Shell, NYK, Costa Cruises, Torm, Almi Tankers, Columbia Shipmanagement, Carl Bitner i mnogi drugi. Potrebno je naglasiti da studenti Pomorskog fakulteta u Rijeci već nekoliko godina nemaju problem oko pronalaženja prvog ukrcaja, dapače u trenutku upita kompanije za ukrcaj Fakultet često ima problema u pronalaženju slobodnih studenata za ukrcaj. Potrebno je naglasiti da je Fakultet imenovao i osobu koja brine o povezivanu studenata i kompanija, a vezano uz njihov prvi ukrcaj, te da Fakultet u suradnji s posrednicima i brodarskim kompanijama organizira prezentacije o mogućnosti ukrcavanja.
Mladi ljudi uvijek nekako odabiru onaj smjer za koji vjeruju da će prije naći posao. Mijenjaju li se trendovi iz godine u godinu ili ostaju približno isti? Koji je smjer najzastupljeniji?
Potrebno bi bilo još dodatno zainteresirati studente za upisivanje onih smjerova koji su najdeficitarniji, a to je trenutno, a bit će i u budućnosti, brodostrojarski smjer, odnosno budući studenti brodostrojarstva.
Koliko ulažete u novu opremu i simulatore kako biste bili u skladu sa zahtjevima na tržištu, odnosno da mladi ljudi budu što bolje osposobljeni kad jednog dana počnu tražiti posao?
Svake godine prema planu ulaganja kupuje se nova oprema i simulatori. Od kada sam dekan u prosjeku se godišnje ulaže između pola milijuna i milijun kuna. Upravo prošli tjedan, prateći najnovije svjetske trendove, u rad je pušten nadograđeni brodostrojarski simulator s ugrađenim tzv. IGF simulatorom, odnosno simulatorom brodova pogonjenih s LNG gorivom. Takvi brodovi su visoko sofisticirani brodovi na kojima će naši studenti nesumnjivo ploviti, stoga mislimo da im treba od početka obrazovanja pružiti suvremena dostignuća i znanja.
Planirate li možda u dogledno vrijeme još kakvu investiciju?
Planira se investicija u edukativnu radionicu u bivšem prostoru tvornice Torpedo u iznosu od oko 3,5 milijuna kuna i upravo je ovaj tjedan raspisan natječaj za radove. Edukativna radionica je veličine 700 m2, nalazi se na samoj obali mora i pružiti će studentima moderne uvjete za praktičan rad.
Današnje tržište je itekako zahtjevno i svjedočimo tome da strane kompanije sve više zapošljavaju jeftiniju radnu snagu. Naši ljudi sve teže pronalaze posao, koji je uz to još i često potplaćen. Zbog čega je to tako i što poduzeti da hrvatski pomorci i dalje budu konkurentni?
Samo kvalitetom i pružanjem kvalitetnog obrazovanja možemo postići da ostanemo konkurenti i dalje vrlo traženi. Kvalitetom našeg proizvoda, točnije visokoobrazovanim studentom, možemo napraviti razliku i potaknuti najbolje kompanije na zapošljavanje naših studenata i pomoraca. Mislim da to danas i radimo što se i ogleda u velikom broju naših bivših studenata koji su kao mladi ljudi postali zapovjednici najvećih i najsofisticiranijih brodova renomiranih svjetskih brodarskih kompanija. Tako je, primjerice naš bivši student sa svega 30 godina starosti postao najmlađi zapovjednik LNG broda na Svijetu. Na istom fakultetu studirao je i prvi zapovjednik koji je samostalno, bez pomoći ledolomaca, preplovio Arktik, a moćnom klubu bivših studenata pridružuje se i prvi zapovjednik koji je preuzeo tada najveći kontejnerski brod na svijetu, Marco Polo, od 18.000 kontejnera i ukupne vrijednosti sa svim teretom preko 1 milijarde dolara. Osim pomoraca posebno bih istaknuo i našeg bivšeg studenta koji je u ranim četrdesetim postao potpredsjednik najveće svjetske kontejnerske kompanije „Maersk“ (i koji je i danas s nama ovdje). Uz spomenute, brojni su, ravnatelji lučkih uprava i državnih tvrtki, menadžeri svjetskih kompanija i luka, zapovjednici i upravitelji na najskupljim bordovima te političari i veleposlanici svoje znanje o pomorstvu stjecali upravo na Pomorskom fakultetu riječkog sveučilišta. Ono što spaja većinu naših bivših studenata, a vezano uz njihov odnos i osjećaj spram našeg Fakulteta je možda najbolje sadržano u izjavi jednog od naših bivših studenata, a danas veleposlanika u kraljevini Norveškoj, a koji je istaknuo da: „Iz današnje perspektive, bez ikakve sumnje ponovo bi odabrao upravo Pomorski fakultet u Rijeci!“
Vrlo malo domaćih brodara uzima završene mlade ljude sa studija i omogućava im da odrade kadeturu. Na koji način ih potaknuti da se ta praksa promijeni?
Nažalost, hrvatskih brodara je relativno malo s manjim brojem brodova te ne mogu svi studenti biti ukrcani na njih. Kvaliteta naših studenata omogućava im različit izbor na kompetitivnom svjetskom tržištu te studenti preferiraju velike svjetske kompanije te uvelike tankerske kompanije ili one koji u svojoj floti imaju LNG brodove.
Kakvo je Vaše mišljenje nastavno na novi pravilnik o subvencioniranju pomoraca na kojem godinama radi CROSMA?
Subvencioniranje kadeta je dobar korak CROSMA-e u promoviranja hrvatskog kadeta kao proizvoda i vjerujemo da će na brodarskom tržištu, koje je kako ste i sami naveli izloženo jeftinijoj radnoj snazi, subvencioniranje sigurno biti odgovarajući poticaj velikim kompanijama da i dalje zadrže hrvatske kadete, a i pomorce. Međutim, osim subvencioniranja naglasak treba uvijek biti na kvaliteti kadeta.
Gostujući ste profesor na Pomorskom fakultetu u Splitu i Odjelu za pomorstvo Sveučilišta u Zadru. Jeste li možda predavali na fakultetima izvan Hrvatske? Kakva ste tamo stekli iskustva vezano za obrazovanje pomoraca?
Predavanja na fakultetima izvan Hrvatske, kao i mnoge moje kolege s Fakulteta, proveo sam kroz sustav CEPUS koji omogućava nastavnicima odlazak na inozemne institucije, predavanja, istraživanje i boravak na tim institucijama. Svaki taj odlazak novo je iskustvo i način da nešto preuzmete od njih. Puno je toga u svijetu već izmišljeno i ne treba uvijek otkrivati „toplu vodu“, već analitički i razumno vidjeti kako neke stvari koje drugdje funkcioniraju uspješno implementirati u svoj sustav. Mi jesmo najstarija i najznačajnija visokoškolska institucija u pomorstvu u RH, ali u svijetu i dalje je veliki broj pomorskih institucija koje su starije i kvalitetnije od nas i od kojih moramo učiti.
U posljednje vrijeme dosta se piše o autonomnim brodovima. Što mislite hoće li to zaživjeti ili će ipak biti potrebna ljudska ruka?
Autonomni brodovi u nekom obliku će sigurno zaživjeti, ali mišljenja smo da će i tada za uspješnu i sigurnu plovidbu te samu organizaciju plovidbe trebati imati kvalitetno obrazovanje, bilo to pomoraca ili ljudi koji će upravljati autonomnim, poluatonomnim ili sličnim brodovima.
Kako vidite brodarstvo u Hrvatskoj i u svijetu u budućnosti?
Hrvatsko brodarstvo može imati svjetlu budućnost, ali se treba prilagođavati tržišnim uvjetima koji se uvelike brže mijenjaju nego prije 20 ili 30 godina. Možda da ukažem na jedan svijetli primjer razvoja brodarstva, iako je to možda manje poznato, a to su mali putnički brodovi za kružna putovanja kojih je u nekoliko posljednjih godina izgrađeno na desetke, a koji također predstavljaju hrvatsko brodarstvo. Takav razvoj može u budućnosti donijeti možda i novu cruising kompaniju s većim brodovima za međunarodna putovanja za razliku od onih koji danas plove samo unutar Jadrana.
Što bi poručili svojim studentima nakon završetka Vašeg fakulteta?
Iskreno, kada ispratimo pojedinu generaciju bude mi i žao jer smo se zbližili s njima i navikli na njihov trud i kreativnost kako u učenju tako i u zajedničkim projektima. No, naravno da nam je drago da su završili jedan dio svog životnog puta i spremni, na ponos svojih roditelja, ali i naš, krenuti u svijet rada u želji za stručnim i znanstvenim razvojem te nadom za bolje sutra. Ono što ipak želim im poručiti je da ne zaborave da znanje i sposobnosti koje su stekli marljivošću i trudom na ovom Fakultetu su postali dio njihove osobne vrline kojih će blagodati osjetiti njihovi najbliži te budući suradnici u poslu i svijetu. Ujedno gdje god da se našli, u Hrvatskoj ili bilo gdje u svijetu, ni jednog časa da ne zaborave da nastavljaju pomorsku tradiciju hrvatskog Jadrana i ovoga našeg prelijepog primorskog kraja te vjerujem da gdje god bili da će nositi uspomenu na naš Pomorski fakultet u Rijeci.
Piše: Andrea Zovko
