Čelnik čuvene Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) Wolfgang Ischinger odredio je tri uvjeta pod kojima će Rusija moći dovršiti izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2, o čemu je govorio u članku objavljenom u nedjelju, 28. veljače, u njemačkom mediju Spiegel.
Prvo, Njemačka bi trebala uvesti mehanizam za hitno zaustavljanje rada Sjevernog toka 2 (protoka plina) s mogućnošću pristupa EU-a; prenosi Geopolitika News.
Drugo, Berlin bi Bruxellesu i Washingtonu mogao ponuditi „Euroatlantski energetski ugovor“, kojim bi proglasio raniji prijelaz na obnovljive izvore energije, ojačao integritet europskog tržišta plina i povećao potporu Ukrajini i njezinom gospodarskom razvoju. Prema Ischingeru, Moskva bi se mogla pridružiti ovom sporazumu.
Treće, Njemačka može povezati početak plinovoda s ruskim ispunjavanjem niza političkih uvjeta, poput ukrajinskog pitanja i slučaja Alekseja Navaljnog.
Prema njegovim riječima, bez obzira na odabir pristupa, Njemačka je dužna koordinirati svoje djelovanje s Europskom komisijom, Sjedinjenim Državama i partnerima u istočnoj Europi kako bi podržala “novu transatlantsku romansu” i okrenula “nepotrebni žrvanj oko vrata Njemačke” u “strateški adut“.
Šef Minhenske konferencije podsjetio je kako Sjedinjene Države i neke zemlje EU vrše ozbiljan pritisak na Njemačku s ciljem spriječavanja provedbe projekta. Obustavu gradnje nazvao je “vrlo lošom idejom”, tvrdeći kako bi to podrazumijevalo bolnu parnicu s izgledom da se Gazpromu i nedovršenom plinovodu nanese više milijardi dolara štete.
“Sviđalo se to nekome ili ne, Njemačka i druge europske zemlje trebat će ruski plin još dugi niz godina”, izjavio je Ischinger.
Ovdje treba dodati kako je njemačka ministrica zaštite okoliša Svenja Schulze u intervjuu za medij Welt am Sonntag, objavljen u nedjelju, 28. veljače, upozorila kako se u slučaju konačne obustave izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 protiv Njemačke mogu podnijeti tužbe međunarodnim arbitražnim sudovima.
“Ne možemo se odmah odreći ugljena, nuklearnih elektrana i plina. Trebat će nam plin u ovom i u sljedećem desetljeću”, izjavila je ministrica i dodala kako u slučaju da „zaustavimo projekt, prijeti suočavanje s odštetnim zahtjevima na međunarodnim arbitražnim sudovima“.
