Silni otpad koji dopluta na hrvatsku stranu Jadrana iz susjednih zemalja pojava je koja se već desetljećima ne može riješiti, iako su se vodili pregovori na međunarodnoj razini.
”Ovako danas plove otoci smeća našim kanalom, a još je 2018. ministar Tomislav Ćorić dogovorio s ministrima Albanije i Crne Gore poštivanje Barcelonske konvencije”, podsjeća Marija Mrgudić na svom FB profilu; piše Otvoreno more.
”Sva tri ministra su se složila da je čisti Jadran preduvjet za zdravlje stanovništva, kao i održivost života uz i od Jadranskog mora. Ništa se od tada nije promijenilo, iza svakog juga doplutaju tone smeća na plaže Mljeta i Pelješca i nikoga nije briga. Malo se dignu kad to smeće zatrpa Dubrovnik, ali dalje ništa” – upozorava Marija Mrgudić.
Stanovništvo primorskih mjesta niz godina upozorava Vladu na problem koji se, srećom ili nesrećom, uvijek pojavljuje zimi i nakon jakih kiša. Nošeno morskim strujama i valovima snažnog juga, smeće zatrpava naše uvale, a nađe se u njemu i medicinskog otpada.
Da je ovo ”ljetni” problem, vrlo vjerojatno bi se odavno riješio, jer kako bi zemlja koja mahom živi od prihoda iz turizma dozvolila da joj plaže zatrpava svakojaki otpad?
Ovako se smeće, koje je većinom porijeklom iz Albanije, Grčke i Crne Gore, pred sezonu očisti i turisti niti ne znaju kamo liježu kad ljeti prostru šugaman na žal. Požrtvovno čišćenje obično padne na leđa volontera i ljubitelja prirode kojih, srećom, još ima u dovoljnom broju i još nisu izgubili strpljenje.
I ronioci već godinama upozoravaju na to da je Jadran izvana bajkovit, a u dubinama je postao pravo smetlište. Gotovo svaki zaron ostavlja ih bez teksta jer plastične boce prekrivaju ogromne površine morskog tla. Otpad se s plaža pokupi, ali onaj u podmorju većinom ostaje.
Plastična ambalaža ”osvojila” je tržište i kućanstva i teško se zamjenjuje onom biorazgradivom. A vrijeme potrebno da se plastika razgradi u prirodi je tisuću godina!
