Ruski baltički plinovod Sjeverni tok 2 kao da ide korak naprijed, dva nazad. I dok se radovi na njegovu dovršetku i dalje nastavljaju (do sada je dovršeno čak 98 posto njegove ukupne duljine), visoka politika s obje strane Atlantika već mjesecima vijeća što s njim učiniti s obzirom na posve oprečne krajnje stavove oko njegove budućnosti: od onih da ga je potrebno zatvoriti tj. od njega odustati u ime viših savezničkih ciljeva, do onih koji ga smatraju primarno energetskim projektom, nužnim za njemačku i europsku energetsku sigurnost i stabilnost; piše Geopolitika News.
Tako je koordinator transatlantske suradnje pri njemačkoj vladi Peter Bayer pozvao kabinet kancelarke Angele Merkel na uvođenje moratorija na završetak plinovoda Sjeverni tok 2. “Projekt je ozbiljan kamen spoticanja za resetiranje transatlantskih odnosa”, kazao je Bayer, čije riječi jučer prenosi tamošnji medij Wirtschaftswoche.
Bayer, naime, smatra kako Amerikanci očekuju da Berlin ne samo promijeni svoju retoriku, već i da učini “odgovarajuću stvar”.
Američki državni tajnik Anthony Blinken je 28. ožujka, u intervjuu za CNN izjavio kako su SAD Njemačkoj oko spomenutog plinovoda prenijele svoje stavove tijekom njegovog nedavnog susreta s njemačkim ministrom vanjskih poslova Heikom Maasom u Bruxellesu, na sastanku NATO saveza; prenosi Geopolitika News. “Vjerujemo da je ovo loša ideja (izgradnja plinovoda) i bilo nam je važno da o tome možemo izravno reći svom bliskom partneru, Njemačkoj”, kazao je nakon sastanka Blinken.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i dalje se protivi obustavi izgradnje ruskog baltičkog plinovoda. Pobornici američkog stava smatraju da će on povećati europsku ovisnost o ruskom plinu, dok njihovi kritičari smatraju kako Amerikanci na ovaj način žele lakše progurati svoj ukapljeni plina na europsko tržište.
Njemački su mediji izvijestili da je Washington Berlinu ponudio uvjete pod kojima neće uvoditi sankcije protiv Sjevernog toka 2 tj. sudionika toga projekta. Među njima su jamstva da će rad plinovoda biti obustavljen ako Gazprom zaustavi ukrajinski tranzit; traži se povećanje opskrbe ruskim plinom kroz Ukrajinu, kao i ulaganja u infrastrukturu te zemlje za proizvodnju i transport prirodnog plina.
Ruska strana ovakve zahtjeve smatra neprihvatljivim jer nisu dio bilo ugovora ili bilo kakvih popratnih sporazuma koji se tiču izgradnje samog plinovoda. Ovakvo kalkuliranje s američkim zahtjevima Moskva ocjenjuje slabošću Berlina a Njemačku kao nesigurnog poslovnog partnera.
