Crna Gora je, prema očekivanjima nadležnih, na korak od pronalaska nafte i plina u svom podmorju. To bi, kako tvrde, moglo zemlju izvući iz gospodarske krize, piše Deutsche Welle.
Konzorcij talijanske kompanije Eni i ruskog Novateka 25. ožujka je počeo istražno bušenje kod Ulcinja, na 28 kilometara od obale i na 6.500 metara dubine. Potraga bi trebala trajati najduže šest mjeseci; prenosi Jutarnji List.
Kao i prije nekoliko godina, kada je Crna Gora pokrenula prve korake u potrazi za naftom u podmorju, ekološke organizacije prosvjeduju i traže da se odustane od projekta. Vladajuća građanska inicijativa URA zatražila je i referendum o tom pitanju, ali je premijer Zdravko Krivokapić to indirektno odbio.
Nova vlast, oštra u kritici gotovo svih poteza prethodnih Vlada Demokratske partije socijalista (DPS), priznaje da je u ovom slučaju DPS učinio dobar posao. Sada su se, međutim, i oni našli na meti kritika 60 nevladinih organizacija.
Strahuje se od mogućih ekoloških incidenata, poput onih u Meksičkom zaljevu, Indoneziji, Brazilu ili Nigeriji: „Čak i tijekom redovnih operacija, naftne platforme bilježe 11 izlijevanja godišnje, dok se, prema istraživanjima British Petroleuma, tijekom radnog vijeka jedne naftne platforme, prosječno zabilježe 44 izljeva“, dodaje Nataša Kovačević, direktorica organizacije za zaštitu okoliša Green Home.
Marko Perunović uvjerava da Crna Gora ima kapacitete za sanaciju manjih ekoloških incidenata i ponavlja da se država dobro zaštitila: „Ugovorom je definirano da koncesionar svom svojom imovinom jamči za nastalu štetu.”
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić nedavno je rekao da se potencijalne rezerve nafte i plina u crnogorskom podmorju procjenjuju na milijarde eura. Crna Gora je, s druge strane, u trajnoj gospodarskoj krizi, a nedavno se našla i u fokusu pažnje Europskog parlamenta i utjecajnih zapadnih medija zbog duga od blizu milijardu eura Kini, za gradnju autocesta. Nakon eventualnog pronalaska nafte i plina, predviđeno je formiranje državnog fonda za naftu, po uzoru na norveški, koji čuva milijarde za buduće generacije.
Perunović podsjeća na to da je ugovorom s koncesionarom definirano da državi pripadne između 62 i 68 posto prihoda od eksploatacije nafte i plina, a proizvodnja bi mogla započeti za četiri do šest godina. Kovačević sve to naziva nagađanjima vlade koja, kako kaže, istodobno izbjegava razgovor o mogućim odštetama u ugostiteljstvu, turizmu, ribarstvu, zdravlju i kvalitetu života građana.
Marko Perunović kaže: „U Jadranskom moru, u talijanskom i hrvatskom podmorju, već postoji preko 1.500 bušotina, pa svjedočimo da turizam u tim zemljama ne samo da nije ugrožen, nego je u ekspanziji. Isto se može reći i za zemlje poput Grčke i Cipra kojima je turizam jedna od najvažnijih privrednih grana, a koji postoji usporedo s naftnim platformama.”
U međuvremenu, Energetska zajednica (EZ), koja okuplja države EU, Jugoistočne Europe i Crnomorske regije, pokrenula je postupak protiv Crne Gore zbog istražnog bušenja nafte i plina. Kovačević objašnjava da će EZ u narednih šest mjeseci preispitati transparentnost tog projekta, kao i poštivanje preuzetih obaveza Crne Gore po klimatskim ciljevima.
„Ako se utvrdi postojanje ozbiljnih i trajnih kršenja obveza, Crna Gora će biti međunarodno obilježena kao zemlja koja krši međunarodne sporazume a to će nadalje utjecati i na sam proces pridruživanja Europskoj uniji, posebno u oblastima zaštite okoliša i energetike”, uvjerena je Kovačević.
Perunović odgovara da će europskim partnerima dati svu dokumentaciju: „Ako postoji bilo što što je u suprotnosti s europskom ili domaćom zakonskom regulativom, ili prepreke za zatvaranje poglavlja energetike i zaštite okoliša, bit ćemo spremni da to razmotrimo kako ne bi kočili naš europski put“, zaključuje Perunović za Deutsche Welle.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
