U proizvodnim pogonima šibenskoga Iskra brodogradilišta već su se trebale početi graditi tri od ukupno šest brzih brodica za hitni medicinski prijevoz. Na natječaju su potkraj prošle godine s pulskim Tehnomontom i projektnom tvrtkom Metal Shark Croatia izabrani kao najbolji ponuditelji; piše HRT.
Hrvatski konzorcij izabran je na natječaju na kojemu je njihova ponuda od nešto više od 76 milijuna kuna s PDV-om ocijenjena najboljom. Druga zajednica ponuditelja nije dostavila jamstvo, dok je ona talijanskoga brodogradilišta premašivala planirani iznos procijenjene vrijednosti.
– Prošlo je gotovo pola godine, a ugovor još nije potpisan, kaže član Uprave Iskra brodogradilišta Roko Vuletić. Bilo je predviđeno potpisivanje ugovora potkraj prošle godine i mi smo nakon jedne projektne faze trebali 1. travnja početi gradnju prvih brodova. Međutim, klasika, zapelo je negdje u hrvatskim birokratskim vodama, gdje još nismo potpisali ugovor, gdje prema našim informacijama, neslužbenima, ministarstva između sebe dogovaraju tekst odluka, dodaje Vuletić.
Iako je nositelj projekta Ministarstvo zdravstva dijelom se uključilo i Ministarstvo mora, a državni tajnik Josip Bilaver očekuje skoro potpisivanje Ugovora.
– Plovila će koristiti Lučka kapetanija, na što smo ponosni i jedva čekamo početak izrade tih brodova. Prema mojim informacijama, Ministarstvo zdravstva još uvijek pregovara s Ministarstvom financija oko prihvatljivosti PDV-a i mislim da je to stvar tehničke naravi koja će se vrlo brzo riješiti i da će vrlo brzo biti potpisan ugovor i krenuti izgradnja, ističe Bilaver.
– Šest brodova duljine 15 metara bit će raspoređeno duž jadranske obale, a iako nisu veliki, zahtjevni su za gradnju. Imaju i veliku minimalnu brzinu, imaju karakteristiku samookretanja, otpornost od udarca o rivu, znači imaju jako zahtjevne maritimne sposobnosti, tako da smo isporuku prvoga broda predvidjeli nakon devet do deset mjeseci, a onda svaki sljedeći u nekih četiri do pet mjeseci bi trebao biti završen, dodaje Vuletić.
Projekt brodica za hitni medicinski prijevoz najvećim dijelom, čak 85 posto, financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija Europske unije, a ostatak iz državnoga proračuna.
