O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Neobičan “ulov” kraj Omiša: Znate li o kojoj je ribi riječ?

Iz Stanića ispod Omiša se Novom listu javio Boris Stanić s neobičnim nalazom ribe koja se i ne viđa baš toliko često.

– Ma nije to bio zapravo ulov. Ribu je more izbacilo u plićak. Bila je ošamućena, praktički jedva živa. Tako je u plićaku i slikana, a onda je polako ipak otišla u dubinu. Puno sunca i južina… kratko je rekao Boris.

Fotografija ove ribe je izazvala puno polemika na društvenim mrežama pri čemu se ispostavilo da najveći broj ribolovaca zapravo ne zna o kojoj je vrst točno riječ. Najviše se spominjao pojas, kajiš i mač pri čemu se mislilo na vrste zmijačnjak repaš (Lepidopus caudatus) i pojas (Regalecus glesne) no riba koju je Boris Stanić snimio nije nijedno od toga.

Riječ je o vrsti mač srebrnjak (Trachipterus trachipterus, Gmelin, 1789) ribi iz obitelji mačevki (Trachipteridae) koja može narasti i do 3 metra u duljinu. Tijelo joj je bočno stisnuto i izduženo, baš poput mača, s tim da je najšire, premda bi trebalo reći zapravo najviše, na prvoj četvrtini tjelesne dužine nakon čega se konusno sužava prema repu.

Glava je kod ove ribe kratka s istaknutim velikim očima, a usta su relativno mala i istezljiva, koso položena i naoružana sa šest istaknutih sitnih čunjastih zubiju u svakoj vilici. Iznad jasno vidljive bočne linije ističu se tri okrugle, ali katkad i nepravilne crne mrlje. Ponekad ima i još jednu mrlju s donje strane bočne linije. Nježna koža je pokrivena srebrnom sluzi koja se briše i raspada već pri sasvim laganom dodiru.

Leđna peraja, s produljenim prvim šipčicama nalik na perjanicu, se proteže duž cijelog tijela, od glave do kraja repa. Trbušne peraje su kod nedoraslih primjeraka jako duge, dok su kod odraslih jedinki kratke. Repna je peraja karakteristično razdijeljena na način da je donji dio sitan kao da je u korijenu nepravilno odrezan dok je gornji dio, poput raširenog barjaka pod kutem od oko 160 izdignut prema gore. Sve su peraje ružičastocrvene boje.

Mač je uobičajena Mediteranska vrsta, a nastanjuje i Pacifik, područje oko južne Afrike te istočni Atlantik. U našem je moru stalna vrsta s tim da se tek nedavno, zbog globalnog zatopljenja pojavio i u sjevernom dijelu Jadrana.

Mač srebrnjak spada u mezopelagičku ribu što znači da se najčešće kreće u srednjim slojevima mora do dubine od 600 metara. Spor je i nespretan plivač. Dok se kreće uglavnom pliva glavom prema gore. Ponekad u svojim migracijama, posebno u proljeće i ljeto, zađe i bliže obali pa se približi i površini kada postane slučajnim, a usto i ne tako čestim ulovom ribara.

Ako se za nevremena ili jačeg vjetra nađe u plićem moru lako se nasuče ili pak bude potpuno dezorijentiran pa ga se s lakoćom može uloviti i golim rukama.

Hranu mu čine ribe, rakovi, lignje ali i alge.

Iz Stanića ispod Omiša se Novom listu javio Boris Stanić s neobičnim nalazom ribe koja se i ne viđa baš toliko često.

– Ma nije to bio zapravo ulov. Ribu je more izbacilo u plićak. Bila je ošamućena, praktički jedva živa. Tako je u plićaku i slikana, a onda je polako ipak otišla u dubinu. Puno sunca i južina… kratko je rekao Boris.

Fotografija ove ribe je izazvala puno polemika na društvenim mrežama pri čemu se ispostavilo da najveći broj ribolovaca zapravo ne zna o kojoj je vrst točno riječ. Najviše se spominjao pojas, kajiš i mač pri čemu se mislilo na vrste zmijačnjak repaš (Lepidopus caudatus) i pojas (Regalecus glesne) no riba koju je Boris Stanić snimio nije nijedno od toga.

Riječ je o vrsti mač srebrnjak (Trachipterus trachipterus, Gmelin, 1789) ribi iz obitelji mačevki (Trachipteridae) koja može narasti i do 3 metra u duljinu. Tijelo joj je bočno stisnuto i izduženo, baš poput mača, s tim da je najšire, premda bi trebalo reći zapravo najviše, na prvoj četvrtini tjelesne dužine nakon čega se konusno sužava prema repu.

Glava je kod ove ribe kratka s istaknutim velikim očima, a usta su relativno mala i istezljiva, koso položena i naoružana sa šest istaknutih sitnih čunjastih zubiju u svakoj vilici. Iznad jasno vidljive bočne linije ističu se tri okrugle, ali katkad i nepravilne crne mrlje. Ponekad ima i još jednu mrlju s donje strane bočne linije. Nježna koža je pokrivena srebrnom sluzi koja se briše i raspada već pri sasvim laganom dodiru.

Leđna peraja, s produljenim prvim šipčicama nalik na perjanicu, se proteže duž cijelog tijela, od glave do kraja repa. Trbušne peraje su kod nedoraslih primjeraka jako duge, dok su kod odraslih jedinki kratke. Repna je peraja karakteristično razdijeljena na način da je donji dio sitan kao da je u korijenu nepravilno odrezan dok je gornji dio, poput raširenog barjaka pod kutem od oko 160 izdignut prema gore. Sve su peraje ružičastocrvene boje.

Mač je uobičajena Mediteranska vrsta, a nastanjuje i Pacifik, područje oko južne Afrike te istočni Atlantik. U našem je moru stalna vrsta s tim da se tek nedavno, zbog globalnog zatopljenja pojavio i u sjevernom dijelu Jadrana.

Mač srebrnjak spada u mezopelagičku ribu što znači da se najčešće kreće u srednjim slojevima mora do dubine od 600 metara. Spor je i nespretan plivač. Dok se kreće uglavnom pliva glavom prema gore. Ponekad u svojim migracijama, posebno u proljeće i ljeto, zađe i bliže obali pa se približi i površini kada postane slučajnim, a usto i ne tako čestim ulovom ribara.

Ako se za nevremena ili jačeg vjetra nađe u plićem moru lako se nasuče ili pak bude potpuno dezorijentiran pa ga se s lakoćom može uloviti i golim rukama.

Hranu mu čine ribe, rakovi, lignje ali i alge.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here