Prema procjenama, u svijetu je danas 1 200 000 pomoraca, a svega 2% čine žene. Ono što je još zanimljivije jest da od ta dva postotna poena, čak 94% žena radi na brodovima za kružna putovanja.
No to su sve procjene i okvirne brojke, a Međunarodna pomorska organizacija te Žensko međunarodno brodarsko i trgovačko udruženje odlučili su tim nagađanjima stati na kraj, pa su pokrenuli International Survey 2021, mega projekt kroz koji u tekućoj godini namjeravaju saznati točan broj žena koje rade u pomorskom sektoru, te ih precizno razvrstati po tipu radnoga mjesta i grani ove velike, globalne industrije.
Cilj projekta je i uspostaviti raznolikiju radnu snagu u budućnosti što se pomorskog sektora tiče, a dodatna misija je stvaranje slike raznolikosti, rodne ravnopravnosti i prihvaćanja žena u ovom, kako mnogi smatraju, „muškom poslu“. Ta ideja je donekle i izblijedila, no upravo će ovakvim projektima ravnopravnost biti veća i raširenija.
Žensko međunarodno brodarsko i trgovačko udruženje djeluje još od 1974. godine, a danas broji gotovo 4000 žena iz 54 države svijeta koje su pravi profesionalci u svome poslu, a zalažu se za poviše spomenute ciljeve.
Također se radi i na osnaživanju veza između žena u pomorstvu kroz brzu razmjenu informacija, znanja i iskustava, ali i na suradnji sa ostalim međunarodnim ženskim udrugama i svima onima koji rade na istraživanju rodnih preferencija pri zaposlenju i tijekom radnih odnosa.
Osim što se ovaj veliki poduhvat provodi 2021. godine, u planu je da se isto provede i svake tri godine kroz naredno razdoblje kako bi se mogli uspoređivati podaci i dobiti prava slika o poboljšanju ili pogoršanju broja i statusa žena u pomorstvu.
U projektu će sudjelovati čitav niz aktera, od država članica IMO-a, preko međuvladinih i nevladinih organizacija, pa sve do javnih i privatnih brodara, te pomorskih učilišta. Tako će se stvoriti jedna široka slika o ženama u pomorstvu, njihovom statusu nakon karijere, ali i o ženama koje će tek dospjeti u ovaj sektor, odnosno o onim ženskim osobama koje su trenutno na pomorskim učilištima, bilo u srednjim školama, bilo na fakultetima.
Međunarodna pomorska organizacija i Žensko međunarodno brodarsko i trgovačko udruženje postavili su osam smjernica za što bolji razvoj ženskih karijera u pomorstvu, pa su tako ključne smjernice:
1. Ravnopravna plaćenost
2. Ravnopravni ukrcaji
3. Ravnopravno napredovanje
4. Mogućnost upravljanja karijerom
5. Naglasak na izobrazbu žena
6. Postavljanje balansa obiteljskog i profesionalnog života
7. Radni uvjeti primjereni ženama
8. Bolja komunikacija sa muškim kolegama.
Uvertira u ovaj proces bilo je usvajanje Rezolucije A.1147(31) od strane IMO-a još 2019. godine, a zamisao je bila očuvanje nasljeđa pomorstva i postizanje radnog okruženja bez prepreka za žene koje se žele u njega uključiti. IMO ima cijeli program ženskih politika, kao i niz propisa, zahtjeva i vizija što se žena tiče u dokumentu „Osnaživanje žena u pomorskoj zajednici“.
Ima li uistinu oko 24 000 žena u pomorskom sektoru i koliko ih, od toga broja, plovi na brodovima, ostaje za iščitati iz podataka koji će biti dostupni krajem tekuće ili početkom 2022. godine. Valja imati na umu i da je posao pomorca težak posao i za muškarce, koji su fizički izdržljiviji od žena, te da su žene s razlogom u maloj mjeri zainteresirane za plovidbu, sudeći po pregledu upisanih učenika i studenata prošle godine u pomorske škole i fakultete u Hrvatskoj.
Veći dio žena po završetku školovanja pronalazi posao na kopnu, a manji dio se odlučuje za plovidbu. Veliki dio žena sudjeluje u brodogradnji, upravljanju lučkim postrojenjima i upravljanju ljudskim potencijalima usmjerenim na pomorstvo.
Plovidba je i dalje u našim krajevima ostala simbolom žrtve koju muškarci sa zadovoljstvom preuzimaju na svoja pleća, te i sami odgovaraju svoje kćeri, sestre i prijateljice od toga teškoga poziva, no ne zato što žele biti dominantni u pomorskom sektoru, već zato što ih uistinu vole.
Petar Zuanović
