Hrvatska očarava svojom obalom, posebice zbog mnoštva otoka koji oku promatrača daju jednu posebnu sliku, sliku unikatne ljepote, posebnosti i tisućljetne tradicije koja se očuvala do današnjih dana.
Upravo to je ono što privlači brojne ljubitelje mora iz svih država svijeta u Istočni Jadran, pa je tako prošle godine nautički turizam prihodio preko 800 milijuna kuna prometa u lukama diljem hrvatske obale, od čega je 600 milijuna otpalo na najam vezova.
Hrvatska nautička ponuda je bogata – 64 marine, 11 privezišta i 79 sidrišta. S obzirom na duljinu obale, brojka i nije toliko impresivna, ali imajući na umu da se Hrvatska vodi strogim europskim propisima o zaštiti okoliša, ovi podaci su sasvim prihvatljivi.
Štoviše, Hrvatska je prepoznala svoj kapacitet, pa su u pripremnoj fazi i novi nautički kapaciteti koji bi se trebali ostvariti nakon pandemije. Lani je bilo čak 40% prometa manje nego 2019. godine, a naravno da se sve može zahvaliti onoj sićušnoj virusnoj tvorevini zvanoj korona. Što se primarnom pogonu plovila tiče, tijekom prošle godine je omjer motornih jahti i jedrilica bio 1:1, većinom duljine do petnaest metara i većinom pod hrvatskom zastavom, što će reći da najam plovila i dalje drži značajan udio nautičkoga turizma, točnije 46%.
Od stranaca su najbrojniji Nijemci, Talijani, Austrijanci i Slovenci imajući na raspolaganju gotovo 19 000 vezova diljem hrvatske obale.
U velikim problemima su se našle i charter tvrtke jer nautički turizam službeno nije zaustavljen, pa većina nije primala nikakvu naknadu tijekom dva razdoblja zatvaranja granica. Bio je to snažan udar na tvrtke u nautičkom turizmu koje su svoj početni kapital temeljile na kreditiranju od strane banaka, sa visokim kamatama s obzirom na isplativost chartera u normalnim okolnostima, no normalnih okolnosti nema već godinu i pol dana, pa ostaje pitanje o održivosti onih čiji dugovi dolaze na naplatu.
Za naglasiti je i da se prihod chartera 2020. godine u odnosu na 2019. godinu prepolovio! Stoga valja zaključiti da je bilo više inozemnih dolazaka plovilom jer prema statističkim podacima, ukupni pad nautičkog turizma bio je svega nešto veći od 10%.
Cijepljenje je unijelo novi optimizam u hrvatske marine, a izgleda da su svi željni mora i prirode nakon prisilnog zatvaranja u domove na gotovo 18 mjeseci. Hrvatske charter tvrtke i marine za ovo ljeto bilježe vrlo dobar broj rezervacija, pa se nadaju da će se stvari pokrenuti s mjesta, ili bolje rečeno – da će se iz rikverca prebaciti barem do treće brzine.
Prema napisima i informacijama iz vrha, Hrvatska bi trebala potpuno otvoriti svoja vrata svima sa Covid-Putovnicama, odnosno svima onima koji su primili obje doze cjepiva ili su pak nedavno preboljeli koronu i imaju antitijela.
Hrvatske marine ne žele ništa prepustiti slučaju, pa će se tako organizirati i mjesta unutar samih marina za brze antigenske testove. Ono što muči određeni broj turista iz svijeta nautike jest taj što mogu plaćati isključivo putem interneta, pa su poslovni akteri iz svijeta nautičkog turizma uputili apel Vladi da poduzme konkretne korake za rješavanje toga problema. Problem novca nije samo taj, on dolazi i od činjenice da su charteri i marine registrirani pod poslovne subjekte u sektoru prometa, a ne turizma, pa stoga većina nije dobila pomoć od države, ali ni od Europske Unije, koja je također podaprla isključivo ugostiteljske djelatnosti.
Mnogi su svjesni posljedica pandemije, kako zdravstvenih, tako i onih financijskih, pa se značajan broj djelatnika marina već cijepio. Za istaknuti je ACI marine čijih je 70% djelatnika primilo injekciju.
Injekciju je odlučila primiti i Europska Unija, i to preko Mediteranske pomorske agencije koja je prije šest dana donijela uredbu 90/2021 kojom se predviđa prestanak zabrane zaustavljanja i sidrenja brodova koji ne plove pod zastavom EU u granicama Schengena.
Hrvatskoj to i ne ide toliko na ruku jer ona sama nije u granici Schengena, pa je mogla i do sada primati nautičare iz cijeloga svijeta. Ono što Hrvatskoj i dalje ide na ruku jest da u zoni Schengena na snazi ostaje Dekret 238/2020 kojim se ograničava ili potpuno zabranjuje organizacija nautičkih događaja, smjena posada plovila u nautičkom turizmu, plovidba brodova za kružna putovanja i kretanje sezonskih putničkih brodova unutar Schengenske zone.
Dakle plovila pod zastavom koja nije u sastavu Europske Unije, to jest koja nije u zoni Schengena, ne smiju uploviti u teritorijalna mora država Schengena bez prethodnog odobrenja za ulazak od strane države prema čijim obalama plove.
Hrvatska ima jedinstvenu priliku da iskoristi svoj dvostruki položaj, svojevrsno sjedenje na dvije stolice – i jest u Europskoj Uniji i nije u zoni Schengena. Stoga bi ova sezona, zahvaljujući ovakvom dualnom statusu i Covid-Putovnicama, te zalaganju marina i charter tvrtki, trebala biti udarna i povratiti ono izgubljeno u prethodnoj godini, barem u mjeri zatvaranja dugovanja i osiguranja minimuma za opstanak na tržištu.
Za uplovljavanje u zonu Schengena, lučkim vlastima i pomorskoj policiji potrebno je ustupiti čitav niz podataka, što unosi dosta nelagode u godišnje odmore iz snova. Propisima Schengenske zone i Dekretom 062/2020 bilo je ograničeno kretanje plovilima pod zastavom Schengena, no taj Dekret još uvijek nije obustavljen, pa je tako ovo izvrsna prilika za hrvatske charter tvrtke.
Ono što jest bitno je da se velika većina turista iz nautičkoga sektora ove godine vrati zdrava svojim matičnim zemljama, kako bi Hrvatska mogla dobiti status Corona-Free nautičke zone za 2021., te bi time zasigurno zapečatila svoju sudbinu za narednu godinu i osigurala si rast prihoda u vremenu koje tek dolazi.
Za pohvaliti je hrvatske dionike nautičkoga turizma koji se nisu prepustili sudbini i nisu opušteno plovili kroz lockdown poput mnogih koji su se još i hvalili neradom, već su usred oluje prošetali skliskom palubom i s velikim naporom okrenuli jedra svoga broda u pravu stranu – stranu odgovornosti, konkurentnosti i razumijevanja, a u svrhu boljitka svih nas.
Petar Zuanović
