Otkako je Republika Hrvatska zaplovila vrlim morima europske demokratske doktrine, u njoj se odvijaju četiri vrste izbora, za razliku od prijašnje tri vrste.
Riječ je, dakako, o lokalnim izborima na kojima građani biraju gradonačelnike i načelnike, gradska i općinska vijeća, te mjesne, odnosno kvartovske odobre, kao i župane i županijske skupštine, zatim su tu parlamentarni izbori na kojima se izabire sastav Sabora Republike Hrvatske, predsjednički izbori na kojima se, kako i ime govori, bira osoba koja će obnašati dužnost Predsjednika Republike, te posljednji, kao novitet, došli su izbori za Europski parlament, na kojima građani hrvatske Republike biraju svoje predstavnike u Visokom domu Europske Unije.
Izlaznost na izbore je, u širem kontekstu gledano, malena, pa se ona kreće od nekakvih 30-ak % za europske izbore, te maksimalnih 50-ak % kada je u pitanju izbor Predsjednika Republike. Sve će to reći da Hrvati i druge narodnosti na tlu Republike Hrvatske i nisu pretjerano zainteresirani za to tko će na vlasti biti, te to ide u korak s činjenicom visokog broja onih koji u bolje sutra ne vjeruju, te su se izjasnili da nada, što se njih tiče, ne postoji, na jednoj od anketa o zadovoljstvu.
Na izbore mogu izići praktički svi, no to je tako samo u teoriji i samo na kopnu. Ukoliko razmotrimo situaciju sa lokalnim izborima, a sukladno hrvatskim pravnim aktima, za utvrditi je da pomorci uopće nemaju pravo glasanja, tehnički, jer nisu u mjestu prebivališta.
Dakle izbori za mjesne, odnosno kvartovske odbore, općinska i gradska vijeća, načelnike i gradonačelnike, te za župana i županijsku skupštinu proći će bez pomoraca koji su na plovidbenom pothvatu. Dakle potpuno je nemoguće omogućiti nekome, primjerice, na Indijskom oceanu da zaokruži broj na biračkom listu i taj isti birački list ubaci u kutiju.
Idući na više razine, dolazimo do parlamentarnih izbora, koji su u biti važniji od predsjedničkih jer institucija Predsjednika Republike ima skromne ovlasti, no u narodu uvriježeno drugačije mišljenje. Stoga, kada se govori o parlamentarnim izborima, oni jesu omogućeni na brodovima pod hrvatskom zastavom, te se prema Zakonu nesmetano provode, a princip biranja je isti kao i na kopnu, no vrijeme izbora je moguće skratiti jer se glasuje dok svi oni koji žele izići na izbore za vrijeme plovidbenog pothvata ne iziđu na izbore.
Dakle, po završetku glasovanja svih članova posade s hrvatskim adresama, biralište na brodu može biti zatvoreno. Tako je na prošlim parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj biračko pravo iskoristilo i više stotina pomoraca na tridesetak brodova koji su u Hrvatskom Registru Brodova.
Svi oni koji su na taj datum festivala demokracije bili na brodu koji plovi pod bilo kojom drugom zastavom, nisu mogli iskoristiti svoje biračko pravo jer hrvatsko izborno zakonodavstvo ima određen broj čudnih odredbi od kojih je u stavkama moderniji i Hamurabijev zakonik.
Što se predsjedničkih izbora tiče, na njima pomorci također mogu iskoristiti svoje biračko pravo, no isključivo u diplomatskim predstavništvima Republike Hrvatske, a u čijim vodama se nalazi brod na kojem radni ugovor izvršava hrvatski pomorac.
Također pomalo komplicirano, a da to ne bi bilo sve, glasovanje je potrebno najaviti kao let na Mjesec, pa se hrvatski pomorac mora prijaviti nadležnim držanim tijelima i veleposlanikovu uredu, da bi dospio na popis birača, baš kao što se i za parlamentarne izbore svi moraju upisati na takozvane privremene liste.
O izborima za Europski parlament nitko se nije niti sjetio razmišljati, pa su tako oni ostali vječita nepoznanica za mladu i upitno organiziranu članicu Europske Unije, Republiku Hrvatsku. Izlaznost je na ovom tipu izbora najmanja, vjerojatno zahvaljujući percepciji hrvatskog birača koji gleda svojih desetak predstavnika u Parlamentu koji broji preko sedam stotina članova.
O glasovanju na europskim izborima za vrijeme plovidbenih poduhvata uopće nema relevantnih informacija, pa oni ostaju, za sada, enigma pomorstva i demokracije.
U kratkoj anketi portala Pomorac.hr, gotovo 83% ispitanika tvrdi kako im domaći brodar nije omogućio da ostvare svoje biračko pravo za vrijeme boravka na brodu.
Tako je, od reprezentativnog broja pomoraca, svega 17% iskoristilo svoje biračko pravo na nekim od izbora koji su se odvili za vrijeme njihova plovidbenog pothvata, a za zaključiti je da su to uglavnom bili parlamentarni izbori, odnosno izbori za sastav Sabora i formiranje Vlade.
Zanimljivo jest i da je 2,1% pomoraca ostvarilo svoje biračko pravo za vrijeme plovidbenih pothvata na brodovima koji plove pod stranim zastavama. Dakle, neki su se ipak potrudili i omogućili svojim zaposlenicima da sudjeluju u demokraciji koja oblikuje njihovo društvo da bi društvo oblikovalo nju samu. Ipak, 97,9% pomoraca na „strancima“ ili na hrvatskim kompanijama čiji brodovi viju inozemne zastave, nisu ostvarili svoje biračko pravo.
Da su pomorci željni participiranja na festivalima demokracije, pokazuje i fakt da skoro 92% pomoraca ima potrebu izići na izbore, dok ih 8% ne pomišlja na glasovanje ni u ludilu. Dakle, očigledno je da su pomorci ili zadovoljni trenutnim stanjem u državi pa istu vlast žele zadržati, ili nisu zadovoljni pa ju žele primijeniti.
Zanimljivo je i da svega 40-ak % žitelja Hrvatske želi izići na izbore, a kod pomoraca je ta brojka duplo veća, odnosno gotovo svi žele ići na izbore, no to im nije omogućeno. Kako pristupiti tom problemu?
Graf 3 Biste li iskoristili svoje biračko pravo kada bi Vam to bilo omogućeno na brodu?
Hrvatska se, kao i mnoge druge zemlje, pravda nedovoljnim sigurnosnim pokrićem za elektronske izbore, odnosno glasovanje putem digitalnih kanala, to jest navodno se strahuje od krađe podataka. Što je zapravo razlog konstantnog odgađanja takve popularne i široko dometne metode, još nije poznato, pa se može samo nagađati.
Izlaznost do 11 sati je, prema neslužbenim informacijama, oko 15%. Danas, opet, biraju samo pomorci koji su doma, a do kada će se ova praksa nastaviti, ne zna se. Ono što se zna sigurno jest da su najveći potencijal promjene Republike Hrvatske birači-spavači.
Gotovo polovica građana ne izlazi na izbore, a kada oni u nekome ugledaju političkog Mesiju, mogao bi nastati opći kolaps.
Do tada uživajmo na ovoj pučini demokracije koja je i više nego uzburkana, ali jedro nitko ne okreće, već se samo – napušta brod.
Petar Zuanović
