Trebala je to biti velika preporodna priča splitske brodogradnje: najveći svjetski jedrenjak s križnim jedrima i pet jarbola ugovoren je 2014. godine za 64 milijuna eura s tvrtkom “Star Clippers”, registriranom na Bahamima.
No, raskošni projekt krenuo je naopako i sve je završilo raskidom ugovora pet godina kasnije, pa međunarodnom arbitražom, “Brodosplitovim” porazom, milijunskim odštetama i izvjesnim troškom za hrvatski državni proračun od 12 milijuna eura, budući da je država stajala svojim jamstvima uz taj posao Tomislava Debeljaka, vlasnika splitskog brodogradilišta kojemu je u floti ostao “Flying Clipper”, preimenovan u “Golden Horizon” i koji upravo priprema uputiti na kružna putovanja britanskim obalama.
Iz redakcije Slobodne Dalmacije razgovarali su s Ericom Krafftom, direktorom tvrtke “Star Clippers Cruises”, čiji je otac Mikael Krafft, brodovlasnik švedskog podrijetla i monegaške adrese stanovanja.
Kada je arbitražni sud u Nizozemskoj donio odluku o jedrenjaku i je li ona konačna i obvezujuća za obje strane – “Star Clippers” i “Brodosplit”?
– Arbitražni tribunal donio je konačnu arbitražnu odluku 15. veljače 2021. godine. Odluka je obvezujuća i na nju nema mogućnosti žalbe.
U izuzetnim okolnostima državni sud može poništiti arbitražnu odluku, primjerice ako jedna strana tvrdi da nikada nije pristala na arbitražu. “Brodosplit” je 17. svibnja 2021. godine priložio podnesak kojim najavljuje da će zatražiti od nizozemskog suda poništenje arbitražne odluke.
Prema “Brodosplitovim” stavovima, Tribunal je pogriješio u primjeni odgovarajućeg prava. Mi vjerujemo da je taj potez osuđen na propast. Primijenjeno pravo nikada nije bilo dovedeno u pitanje tijekom arbitraže. Štoviše, naši odvjetnici tvrde, čak i da je Tribunal pogriješio, to ne bi bio razlog za poništenje arbitražne odluke. Samo je pitanje vremena kada će nizozemski sud odbaciti “Brodosplitov” zahtjev za poništenje arbitražne odluke.
Naglašavamo da taj “Brodosplitov” pokušaj ne odgađa provođenje arbitražne odluke. Nizozemski sudovi već su dopustili njezino izvršenje, a na hrvatskom sudu podnesen je prijedlog za priznanje arbitražne odluke.
Kakvu odluku je donio arbitražni sud?
– Naglasio bih relevantne i bitne činjenice: “Star Clippers” i “Brodosplit” sklopili su bili ugovor o gradnji putničkog jedrenjaka, koji smo htjeli nazvati “Flying Clipper”. “Brodosplit” se obvezao dovršiti ga do rujna 2017. godine za fiksnu ugovorenu cijenu.
Početkom 2019. godine, “Star Clippers” izgubio je povjerenje da će “Brodosplit” biti u stanju dovršiti brod. U to vrijeme jedrenjak je bio daleko od gotovog broda, a “Brodosplit” je optuživao našu tvrtku za golemo kašnjenje.
U jednom trenutku, “Brodosplit” nam je zaprijetio odštetnim zahtjevom od sto milijuna eura. To je gotovo dvostruko uvećana cijena broda!
Neutemeljeni zahtjevi, prijetnje, golema kašnjenja, neprofesionalan i agresivan odnos “Brodosplitove” uprave doveo je do potpuno gubitka povjerenja u uspješan završetak ugovorenog projekta.
U ožujku 2019. godine, “Star Clippers” nije vidio druge mogućnosti osim raskida ugovora. To smo i napravili i izjavili raskid, u skladu s ugovorom, a razlog je “Brodosplitova” nemogućnost da na vrijeme dovrši brod.
Kako je “Brodosplit” reagirao na tu najavu?
– Odmah nas je kontaktirao Tomislav Debeljak. Htio se sastati i pronaći mirno rješenje. Pozvali smo ga u Monako, Debeljak se ispričavao i najavio da bi “Brodosplit” mogao isporučiti brod u lipnju 2019. godine. Bio je voljan obvezati se na taj rok uz stroge penale ako novi rokovi budu prekršeni.
Jeste li pristali?
– Da, postigli smo dogovor i pristali povući izjavu o raskidu ugovora, pod uvjetom da se naš dogovor o isporuci jedrenjaka u lipnju 2019. godine sastavi u pisanom obliku i potpiše. Nismo znali da je u to vrijeme “Brodosplit” bio usred refinanciranja brodograđevnog projekta.
Raskid ugovora dogodio se u vrlo neugodnom trenutku za “Brodosplit” i ugrozio bi proces refinanciranja. “Brodosplit” je kasnije potvrdio da je Debeljak tražio mirno rješenje kako bi osigurao refinanciranje, koje je uskoro i dovršeno.
Idućih tjedana, “Brodosplit” je odbacio sporazum kojim je dogovorena isporuka u lipnju 2019. godine, izabravši eskalaciju: 25. lipnja 2019. poslali su nam svoju izjavu o raskidu ugovora, lažno tvrdeći da je “Star Clippers” prekršio ugovor. U to vrijeme brod je još bio nedovršen. Izjava raskida ugovora dala nam je do znanja da “Brodosplitova” uprava ne teži izgradnji i isporuci brodova za klijente po ugovorenoj cijeni, već da namjerno pokušavaju prisiliti kupce da prihvate jednostrano podizanje ugovorene cijene. Bili smo suočeni s cijelom serijom taktičkih pritisaka.
Možete li navesti neke?
– Naprimjer, “Brodosplit” je blokirao naše bankovne račune u nizozemskoj banci, neistinito tvrdeći da mu “Star Clippers” duguje milijune eura. Pokušali su zaustaviti jedan od naših brodova u Francuskoj, a na kraju – u kolovozu 2019. godine – ponudili su nam dovršiti brod za cijenu gotovo dvostruko višu od ugovorene. Zastrašio nas je takav pritisak i bili smo šokirani koliko neetičnoj i neprofesionalnoj praksi pribjegava “Brodosplitova” uprava.
Što je “Brodosplit” tvrdio tijekom arbitraže?
– Tvrdili su da je naš raskid ugovora iz ožujka 2019. godine bio nezakonit i da je “Star Clippers” prekršio ugovorne obveze.
Tražili su da tribunal proglasi kako je “Brodosplitov” raskid ugovora iz lipnja 2019. godine pravovaljan i da arbitri dosude odštetu veću od 57 milijuna eura koju bi “Star Clippers” trebao isplatiti “Brodosplitu”.
Također su tvrdili da su blokada naših bankovnih računa i pokušaj zaustavljanja jednog našeg broda bili zakoniti, ističući kako “Brodosplit” ima svako pravo osigurati namirenje svoje navodne tražbine. No, bilo je jasno da će Tribunal odbiti takve neosnovane zahtjeve.
Jeste li još bili u kontaktu s “Brodosplitom”?
– Pokušavali smo nekoliko puta, želeći postići sporazum, ali “Brodosplit” je odbio sve naše prijedloge…
Pa je morao nastupiti Tribunal?
– Da. Ali Tribunal nije bio impresioniran “Brodosplitovim” taktičkim pritiscima, neosnovanim i proizvoljnim tvrdnjama. Arbitražni sud odbio je sve “Brodosplitove” zahtjeve.
Što su arbitri sve odlučili?
– Tribunal je odlučio da je “Star Clippers” imao pravo raskinuti ugovor u ožujku 2019. godine. Obznanili su da su od ožujka do svibnja 2019. stranke pokušale obnoviti ugovor, ali bez dovoljno dokaza za zaključak da je dogovor bio postignut. “Brodosplitovi” golemi zahtjevi nisu ostavili dojam na Tribunal i sve su ih odbili, kao što smo već rekli. Arbitri nisu našli ni opravdanja za “Brodosplitovo” agresivno ponašanje. Zaključili su da su blokada naših bankovnih računa i pokušaj zaustavljanja jednog našeg broda bili neosnovani i nezakoniti..
Je li “Brodosplit” dužan platiti “Star Clippersu” 13 milijuna eura odštete?
– Više od 13 milijuna eura, što uključuje naknadu troškova koje smo imali tijekom arbitraže. “Brodosplit” se do današnjeg dana odbija suočiti sa sadržajem arbitražne odluke, a kamate se obračunavaju svakodnevno.
Je li točno da “Star Clippers” ima založno pravo na tom jedrenjaku?
– Točno je. A brod se više ne zove “Flying Clipper”. Njime upravlja Debeljakova tvrtka i na tržištu se pojavljuje pod imenom “Golden Horizon”.
Na koji iznos je upisana hipoteka “Star Clippersa” nad jedrenjakom?
– Iznos osigurava našu opremu isporučenu “Brodosplitu”. Uz to, na teret broda uknjižene su i hipoteke u korist VTB banke i Ministarstva financija Republike Hrvatske. Ukupan dug osiguran hipotekama na brodu znatno prelazi njegovu tržišnu vrijednost.
Je li točno da “Brodosplit” ne smije prodati brod bez vašeg odobrenja?
– Ne. “Brodosplit” je već prebacio vlasništvo na kompaniju “Hero Shipping”, registriranu na Maršalovim Otocima. Tom tvrtkom upravljaju Tomislav Debeljak i njegova sestra Vedrana Debeljak.
“Hero Shipping” ne treba naš pristanak za prodaju broda trećoj strani. Bilo kakva prodaja neće utjecati na hipoteke uknjižene na teret “Star Clippersa”, Ministarstva financija Republike Hrvatske i VTB banke. To jedino može predstavljati poteškoću u traženju kupca voljnog preuzeti brod s takvim teretom.
S druge strane, stranke koje imaju založna prava na brodu oslobodit će ga tek kada naplate tražbine osigurane hipotekama. “Brodosplit” ne može prodati brod bez tereta navedenih dugovanja. Debeljak je odlučio raditi s jedrenjakom.
Je li točno da “Brodosplit” ne smije koristiti brodske nacrte, projektnu i tehničku dokumentaciju?
– Tako je odlučilo Arbitražno vijeće.
Ima li najava da će vam “Brodosplit” isplatiti odštetu od 13 milijuna eura?
– Isplate nije bilo. Umjesto toga, “Brodosplit” je najavio da će tražiti poništenje arbitražne odluke. Također, pokušava spriječiti izvršenje arbitražne odluke u Hrvatskoj. Konačno, “Brodosplit” nastavlja s taktičkim pritiscima. Nedavno su inicirali neozbiljnu tužbu na Bahamima. S većinom zahtjeva koji su već odbijeni u arbitraži.
Dok se brodogradilište odbija suočiti s arbitražnom odlukom protiv sebe, u novinama čitamo o dividendama koje bi “Brodosplit” trebao isplatiti Debeljakovoj DIV Grupi. To nam govori da se uprava priprema za stečaj brodogradilišta, koji će ostaviti vjerovnike, radnike i hrvatske porezne obveznike praznih ruku.
Što namjeravate poduzeti kako biste osigurali naplatu odštete?
– ”Star Clippers” poduzeo je pravne korake za priznanje i ovrhu arbitražne odluke. Arbitražna odluka je već priznata u Nizozemskoj, a na putu je da tako bude i u Hrvatskoj. Poduzet ćemo sve nužno za zakonito izvršenje arbitražne odluke.
Hoćete li tražiti zaustavljanje broda na putovanjima?
– To je samo jedna od mogućnosti.
Jeste li uspjeli vratiti 12 milijuna eura avansa danog “Brodosplitu” tijekom gradnje broda?
– Da, naplatili smo, odnosno vratili svojih 12 milijuna eura uplaćenih avansno za vrijeme gradnje jedrenjaka.
Na koji način: jeste li aktivirali bankarsko jamstvo koje vam je kao osiguranje posla dao “Brodosplit” prilikom ugovaranja jedrenjaka?
– Naša avansna uplata brodogradilištu bila je osigurana bankarskom garancijom Erste banke. Kad je ugovor o gradnji broda raskinut, protestirali smo jamstvo i Erste Group Bank AG nas je isplatila.
Je li garancija Erste banke bila pokrivena hrvatskim državnim jamstvom?
– Nemamo informacija o tome. No, jasno je iz javnih izvora da Ministarstvo financija Republike Hrvatske ima upisanu hipoteku na jedrenjaku kao osiguranje svojih tražbina prema “Brodosplitu”.
Kako komentirate poslovno iskustvo s “Brodosplitom”?
– Jednom riječju: razočaravajuće. “Brodosplit” smo kontaktirali još 2013. godine. Hrvatska je bila globalno prepoznata po svojoj brodogradnji, a “Brodosplit” je imao vrlo dobru reputaciju, visoko kvalificiranu radnu snagu i impresivno iskustvo. U to vrijeme Debeljak je postao vlasnik brodogradilišta, bio je oduševljen novim projektima i predano ih želio realizirati. Priznao je da nema iskustva u brodogradnji, ali nas je uvjeravao da će uspjeti i da želi napraviti svjetski posao. Sada vidimo koliko smo naivni bili.
Hoće li biti bolje?
– Otpočetka projekta gledali smo eroziju kvalitete i pogoršanje prilika s radnom snagom: plaće su kasnile, a dobri ljudi napuštali su brodogradilište. Pad “Brodosplita” je duboko tragičan. Brodogradilišta, a posebno splitsko, uvijek su bila važan dio hrvatskoga gospodarstva. Pružala su stabilnu zaposlenost mnogim radnicima, donosili porezne prihode i tehnološki napredak i bili izvor nacionalnog ponosa. Jako tužno je vidjeti da “Brodosplitova” uprava nije usredotočena na kakvoću isporuke i pridržavanje rokova, već pokušavaju zaraditi pritiskom na klijente ne bi li iznudili pristanak na povećanje prethodno ugovorenih cijena.
To nije održiv poslovni model i pogađa hrvatsko gospodarstvo. Da je “Brodosplit” više surađivao s nama u cilju dovršetka “Flying Clippera”, rado bismo bili istražili i mogućnosti suradnje oko novih ugovora i gradnji.
Nisu samo isključili buduću suradnju s nama, već su ugrozili svoj ugled na tržištu. Brodari širom svijeta vide da “Brodosplit” ne poštuje rokove, a svoje greške bez ustručavanja pokušava prebaciti na klijente, ne isključujući neozbiljne zahtjeve i napade na njihovu imovinu. A to je neovisni Tribunal u svojoj odluci proglasio nasilnim. Tržište vidi i da “Brodosplit” ne uvažava i ne poštuje arbitražnu odluku, što nanosi nemjerljivu štetu njegovu ugledu.
Ima li išta pozitivno?
– Da. Možemo istaknuti profesionalan pristup HBOR-a, koji je bio uključen u projekt. Hrvatska ima infrastrukturu i iskustvo s kojima može igrati važnu ulogu u globalnoj brodogradnji. Naravno, mi priželjkujemo normalizaciju odnosa s “Brodosplitom”. No, gubitak arbitražnog spora nije kod njih izazvao promjenu stava. Uprava jednostavno ignorira arbitražnu odluku i pokušava je poništiti neutemeljenim tezama i pokretanjem procesa na Bahamima. To je nepotrebno trošenje novca i ne pomaže povratku povjerenja u “Brodosplit” na tržištu.
Damir Tolj
