O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Zanimljiva španjolska trgovačka veza između Filipina i Amerike

Dvadesetčetvrti lipnja 1571. godine smatra se danom utemeljenja španjolskog kolonijalnog grada Manile na Filipinima. Naime, Filipini su bili španjolska kolonija tijekom više od 300 godina. Manila je postala središte španjolske kolonijalne vlasti na Filipinima i u čitavom tom dijelu svijeta, koji su Španjolci nazivali Španjolska istočna Indija (španj. Indias orientales españolas), piše Povijest.hr

Filipini su bili značajna karika u lancu španjolskih kolonijalnih posjeda. Naime, već u 16. stoljeću stvorena je stalna pomorska veza između Filipina i područja današnjeg Meksika. Veliki španjolski galijuni plovili su između Manile i Acapulca te prevozili azijske proizvode do Amerike, od kamo su ovi mogli biti prebačeni u Europu preko Atlantskog oceana.

Radilo se, primjerice, o kineskoj svili i porculanu, indijskim i indokineskim začinima, draguljima i bjelokosti, koji su na taj način mogli doći do Španjolske. S druge strane, Španjolci su vadili srebro u južnoj Americi, kojim se moglo plaćati te orijentalne proizvode.

Budući da je put od Acapulca do Manile bio vrlo dugačak, gotovo preko cijelog Tihog oceana, Španjolci su koristili pacifičke otoke kao usputne stanice. Primjer takve stanice bio je Guam u Tihom oceanu, koji je Španjolskoj pripadao do kraja 19. stoljeća, a zatim ga je preuzeo SAD. Marijansko i Karolinsko otočje bilo je također pod Španjolcima.

Dvadesetčetvrti lipnja 1571. godine smatra se danom utemeljenja španjolskog kolonijalnog grada Manile na Filipinima. Naime, Filipini su bili španjolska kolonija tijekom više od 300 godina. Manila je postala središte španjolske kolonijalne vlasti na Filipinima i u čitavom tom dijelu svijeta, koji su Španjolci nazivali Španjolska istočna Indija (španj. Indias orientales españolas), piše Povijest.hr

Filipini su bili značajna karika u lancu španjolskih kolonijalnih posjeda. Naime, već u 16. stoljeću stvorena je stalna pomorska veza između Filipina i područja današnjeg Meksika. Veliki španjolski galijuni plovili su između Manile i Acapulca te prevozili azijske proizvode do Amerike, od kamo su ovi mogli biti prebačeni u Europu preko Atlantskog oceana.

Radilo se, primjerice, o kineskoj svili i porculanu, indijskim i indokineskim začinima, draguljima i bjelokosti, koji su na taj način mogli doći do Španjolske. S druge strane, Španjolci su vadili srebro u južnoj Americi, kojim se moglo plaćati te orijentalne proizvode.

Budući da je put od Acapulca do Manile bio vrlo dugačak, gotovo preko cijelog Tihog oceana, Španjolci su koristili pacifičke otoke kao usputne stanice. Primjer takve stanice bio je Guam u Tihom oceanu, koji je Španjolskoj pripadao do kraja 19. stoljeća, a zatim ga je preuzeo SAD. Marijansko i Karolinsko otočje bilo je također pod Španjolcima.