O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Istraživanja na Rtu Franina: Na potopljenom trgovačkom jedrenjaku iz 17. stoljeća pronađeni topovi i staklene perlice

U podmorju rta Franina, južno od Pule, ovih je dana radno. Međunarodni centar za podvodnu arheologiju iz Zadra obavlja podvodna arheološka istraživanja na potopljenom jedrenjaku iz 17. stoljeća koji je prevozio teret staklenog posuđa i perlica, potvrdio je Luka Bekić iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, piše Glas Istre.

Cijeli projekt financira Ministarstvo kulture. Prošle godine izvidjeli su situaciju te izradili detaljan plan nalazišta, dok je ove godine prioritet pionirski poduhvat pokušaja zaštite željeznog topa.

”Na dnu su vidljivi topovi i sidra koji su pripadali brodu, a arheološka ekipa je vrlo zainteresirana i za ostatke drvene brodske konstrukcije. Ovogodišnja su istraživanja nastavak prošlogodišnje kampanje, a s obzirom na očite tragove pljačkanja nalazišta, ovo je i utrka za spas naše podvodne kulturne baštine”, istaknuo je Bekić.

”Brodovi se već desetljećima pljačkaju. Prošle smo godine ovdje radili prvi put, u međuvremenu, najvjerojatnije u proljeće, prije našeg dolaska, netko je uz sjeverni dio napravio rupe i raskopavao ne bi li se domogao nekih predmeta. Svjesni smo da se desetljećima pljačka i prikupljaju neke stvari, ali očito da taj proces pljačke nije završio te se i ove godine nastavio”, objašnjava Bekić

Napominje da je nalazište zaštićeno i na listi kulturne baštine Hrvatske te pod zaštitom Ministarstva kulture. Na njemu se ne smije roniti bez posebne dozvole Ministarstva kulture.

”Nema veze, i po tim loncima ćemo znati kakve su te zdjelice bile. Neobično je jer te zdjelice najvjerojatnije nisu venecijansko staklo, već istočnog porijekla. To je bila neka trgovačka ruta. Perlice su muranske, a staklo istočnjačko i moguće da je brod plovio prema Veneciji da uzme te perlice ili obrnuto. Tek smo počeli i kopamo prvu sondu. Kada dođete na morsko dno, vidite te topove koji su totalno obrasli, i tu i tamo nekakvu sitnicu. Sve se to može istražiti”, kaže Bekić.

Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.

U podmorju rta Franina, južno od Pule, ovih je dana radno. Međunarodni centar za podvodnu arheologiju iz Zadra obavlja podvodna arheološka istraživanja na potopljenom jedrenjaku iz 17. stoljeća koji je prevozio teret staklenog posuđa i perlica, potvrdio je Luka Bekić iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, piše Glas Istre.

Cijeli projekt financira Ministarstvo kulture. Prošle godine izvidjeli su situaciju te izradili detaljan plan nalazišta, dok je ove godine prioritet pionirski poduhvat pokušaja zaštite željeznog topa.

”Na dnu su vidljivi topovi i sidra koji su pripadali brodu, a arheološka ekipa je vrlo zainteresirana i za ostatke drvene brodske konstrukcije. Ovogodišnja su istraživanja nastavak prošlogodišnje kampanje, a s obzirom na očite tragove pljačkanja nalazišta, ovo je i utrka za spas naše podvodne kulturne baštine”, istaknuo je Bekić.

”Brodovi se već desetljećima pljačkaju. Prošle smo godine ovdje radili prvi put, u međuvremenu, najvjerojatnije u proljeće, prije našeg dolaska, netko je uz sjeverni dio napravio rupe i raskopavao ne bi li se domogao nekih predmeta. Svjesni smo da se desetljećima pljačka i prikupljaju neke stvari, ali očito da taj proces pljačke nije završio te se i ove godine nastavio”, objašnjava Bekić

Napominje da je nalazište zaštićeno i na listi kulturne baštine Hrvatske te pod zaštitom Ministarstva kulture. Na njemu se ne smije roniti bez posebne dozvole Ministarstva kulture.

”Nema veze, i po tim loncima ćemo znati kakve su te zdjelice bile. Neobično je jer te zdjelice najvjerojatnije nisu venecijansko staklo, već istočnog porijekla. To je bila neka trgovačka ruta. Perlice su muranske, a staklo istočnjačko i moguće da je brod plovio prema Veneciji da uzme te perlice ili obrnuto. Tek smo počeli i kopamo prvu sondu. Kada dođete na morsko dno, vidite te topove koji su totalno obrasli, i tu i tamo nekakvu sitnicu. Sve se to može istražiti”, kaže Bekić.

Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here