Više od milijun i pol pomoraca u svijetu plovi na brodovima neprocjenjivo doprinoseći međunarodnoj trgovini. Morskim putem prevozi se više od 80 posto svjetskog tereta. Krajem lipnja obilježili su svoj dan, piše HRT.
Točno u podne na Svjetski dan pomoraca oglasilo se fakultetsko zvono – u isto su vrijeme diljem svijeta svirale brodske sirene, a sve u čast pomorcima diljem svijeta. U Hrvatskoj ih je trenutno oko 18 tisuća, od toga je čak 70 posto časnika, koji su među najboljima u svijetu. A da bi takvi postali – potrebno je, prije svega, obrazovanje. Budućnost hrvatskog pomorstva su i studenti Pomorskog fakulteta u Rijeci – a oni najbolji već za vrijeme studija pronalaze posao.
”Baš idem na brod za tri dana na jednu tankersku kompaniju te nadam se ostati tamo neko duže vrijeme”, kaže diplomant Dominik Glažar.
”Uglavnom ljudi idu za plaćama jer su na tankerima obično veće plaće, međutim, ja sam i radio već na jahtama i s ljudima, volim taj posao, volim raditi s ljudima i želja mi je biti jednog dana na putničkom brodu”, kaže Alen Mataić, student nautike i tehnologije pomorskog prometa.
Posrednici kontaktiraju Fakultet u potrazi za novim kadrom – a Covidu unatoč, potražnja za pomorskim prometom izuzetno je velika. ”Kontejnerski promet buja, ali isto tako i drugi promet, i u skladu s tim nastala je potražnja za kadrovima i na kopnu i na moru”, ističe prof. dr. sc. Vlado Frančić s Pomorskog fakulteta u Rijeci. ”Koliko god da bismo imali brodostrojara i završenih studenata, oni bi se vjerojatno ukrcali, i možemo primijetiti jedan trend koji je, rekao bih, zadnjih pet godina prisutan, a to je da studenti nemaju problema s ukrcajem”, kaže Frančić.
Nešto je lošija situacija s putničkim brodovima, ponajprije zbog pandemije, ali i visoke konkurencije. A kada razmišljaju o budućnosti plovidbe, ovi su studenti svjesni da u današnje vrijeme, uz brzi razvoj tehnologije, autonomni brodovi i brodovi bez posade postaju realnost. Ipak – ljudski faktor teško je zamjenjiv.
”Putnički brodovi uglavnom uzimaju kadete iz sjevernoeuropskih i zapadnoeuropskih zemalja jer im je kadetura financirana od strane države, a mi zasad još nemamo tu mogućnost. Još će uvijek trebati sposoban, educirani kadar s puno iskustva. Ljudi u nekom segmentu su nezamjenjivi, pogotovo na putničkim brodovima, kaže Jankoski”, kaže Stefan Jankoski, student nautike i tehnologije pomorskog prometa.
O mnogim temama vezanim upravo za budućnost pomorstva, govorit će se i na Generalnoj skupštini europske udruge kapetana koja će se održati u rujnu u Rijeci.
”Važno je naglasiti da je ta konferencija, skupština posvećena pomorcima koji plove u ovim teškim uvjetima pandemije koronavirusa i zato je ime konferencije “The hero among us”, ističe Juraj Karničić, predsjednik Udruge pomorskih kapetana Sjevernog Jadrana.
Jer pomorstvo nije samo plovidba – ono obuhvaća sve usko povezane djelatnosti, a u Rijeci se upravo u tim djelatnostima očekuju velike promjene.
”Dolazak jednog tako velikog operatera na kontejnerski terminal s prometom od milijun TEU-a, dolazak jednog od najvećih operatera na svijetu za jahte, zajedno s našim ACI-jem koji će ući u marinu je nešto što smo mi morali stvarno razmisliti i krenuli smo u promjenu svih naših studijskih programa. Unijeli smo nove kolegije koji se npr. tiču kontejnerskog prometa, planiranja kontejnera, rada na kontejnerskom terminalu, imamo ugovor o suradnji s ACI-jem, tu smo isto korigirali s dva nova kolegija u vezi upravljanja marinama”, kaže Alen Jugović, dekan Pomorskog fakulteta.
U budućnosti žele ne samo obrazovati, već i zaposliti svoje studente, pružiti im priliku da svoje karijere, osim u međunarodnim vodama, ostvaruju i na domaćem terenu, u gradu Rijeci, najvećoj hrvatskoj luci, u čijem razvoju mogu sudjelovati i oni – jer budućnost je u njihovim rukama.
