Kako su se zvale novine koje su se tiskale na zlosretnom “Titanicu”? Kad se dogodila najveća brodska tragedija u povijesti SAD-a? Po kome su nazvane drevne liburne? Nasumičnim redoslijedom, Povijest.hr donosi zanimljivosti o plovilima kroz povijest!
1. Iza naziva “Projekt Habakkuk” krije se plan o konstrukciji neobičnog nosača zrakoplova, koji su Britanci skovali za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Golemo plovilo, zamisao izumitelja Geoffreya Pykea, trebalo je biti izgrađeno od pikrita, mješavine drvene celuloze i leda, no od projekta se odustalo zbog astronomskih troškova.
2. “Seawise Giant”, norveški supertanker izgrađen 1979. godine, bio je dugačak nevjerojatnih 458.45 metara, što nije doseglo niti jedno drugo plovilo u povijesti. Iz prometa je povučen 2004. godine, nakon čega je služio kao skladište za naftu. Na posljednje putovanje krenuo je 2009. godine, nakon čega je završio na odlagalištu starog željeza.
3. Dana 10. travnja 1912. godine, prekooceanski brod “Titanic” se, uz veliku pompu, zaputio na svoje prvo putovanje. Pokazat će se da je to ujedno bilo njegovo posljednje putovanje. Pet dana kasnije, plovilo o kojem su svjetski mediji pisali kao o nepotopivom završilo je na dnu Atlantika, nakon sudara s ledenjakom. Zanimljivo, na luksuznom plovilu tiskale su se novine, “The Atlantic Daily Bulletin”, koje su putnike izvještavale o vijestima iz svijeta, životima slavnih, cijenama dionica, rezultatima konjskih utrka i specijalitetima u brodskom restoranu!
4. Havarija “Sultane”, parobroda na kojem je poginulo čak 1.800 ljudi, smatra se najvećom brodskom tragedijom u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Jedan od najvećih brodova u zemlji na posljednje putovanje otisnuo se 13. travnja 1865. godine. Prevozio je netom oslobođene ratne zarobljenike, veterane Unije, iz St. Louisa u New Orleans. Nakon dva tjedna putovanja, oko dva ujutro, tri brodska kotla iznenada su eksplodirala, trenutačno usmrtivši stotine putnika. Za preživjele, noćna mora je tek počinjala. Nesretni ljudi, koje je zahvatio plamen, u panici su skakali u vodu, premda znatan dio njih nije znao plivati. Snažne struje Mississippija zauvijek su ih progutale.
5. Arheološki dokazi pokazuju da su se na području današnjeg Bornea drveni čamci izrađivali još prije 120.000 godina.
6. Sve do sredine 13. stoljeća, tmasti oblaci bi za vrijeme jeseni, zime i ranog proljeća polovicu godine zadržavali brodove u lukama. Kad nisu mogli razabrati sunce ili zvijezde, peljari bi gubili osjećaj za kretanje broda na moru. No, u drugoj polovici tog stoljeća, niz genijalnih izuma počeo je preoblikovati znanost o navigaciji. Talijanski peljari počeli su se služiti magnetiziranom željeznom iglom, ubačenom u posudu s vodom, pomoću koje su mogli odrediti sjever i kad bi najcrnji oblaci zakrili nebo. S vremenom, taj izum razvio se u pomorski kompas.
7. Liburna, antički ratni brod na jedra i vesla, naziv je dobio po ilirskom plemenu Liburnima, od kojega su tu vrstu broda u prvom stoljeću prije Krista preuzeli Rimljani. Riječ je o plovilima izvanredne učinkovitosti i lagane konstrukcije, dugačkim do dvadeset pet metara i iznimno okretnim pri manevriranju. Bile su opremljene s dvanaest pari vesala, velikim jarbolom po sredini broda i manjim ukošenim jarbolom na pramčanom prostoru, a na oba su se nalazila križna jedra.
8. U ljeto 1959. godine, La Manche je prešao prvi hovercraft, plovilo sposobno za putovanje preko zemlje, vode, blata, leda i drugih površina. Dizajnirao ga je Christopher Cockerell, a za prijelaz puta od Calaisa do Dovera trebalo mu je oko dva sata.
