O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Što se promijenilo u pomorskom prometu u drugoj godini korona krize?

Trenutno ima oko 22 milijuna kontejnera u cijelom svijetu, a dio njih je izgubljeno. U prvom lockdown-u prije godinu i pol mnogi brodovi su se zaustavili u nepredviđenim lukama, mnogi kontejneri su se iskrcali tamo gdje nisu trebali i još uvijek nisu stigli na svoje pravo odredište. Tu je procjenu dao BIC (Biro International des Containers) Međunarodna organizacija sa sjedištem u Parizu.

Porast cijena postoji, roba se čeka mjesecima. Čak su i neki od proizvođača automobila zaustavili proizvodnju na tjedan dana zbog nedostatka dijelova za sklapanje vozila. Najčešće elektronskih.

S druge strane, pomorski promet je u cvatu. Vozarine idu u nebo čak i kod gotovo zaboravljenih brodova za rasuti teret stagniranje je prisutno jedino kod prijevoza nafte i ukapljenih plinova.

Cjelokupnu situaciju koja je zadesila pomorski promet za HRT radio emisiju Pomorska večer komentira ekonomski analitičar HRT-a Željko Kardum:

”Cijene shippinga rastu zbog povećane potražnje za robom široke potrošnje iz Kine i s druge strane uskog grla stvorenog raznim novim sanitarnim ograničenjima u lukama i terminalima zbog posljedica virusa COVID-19. Sve to produžuje ukrcaj i iskrcaj robe ali i zamjenu posade na brodovima. Cijeli proces i dalje je kompliciran. Svi globalni indikatori cijena brodskog prijevoza su u porastu od 30-65% u prvoj polovici ove godine.

Dogodio se disbalans potražnje i ponude. Potražnja: dogodio se veliki pad 2020. nakon kojeg je uslijedio brz oporavak. Zbog lockdown-a došlo je do promjene strukture tražene robe. S jedne strane građani raspolažu većom količinom novca, a s druge strane postoje ograničenja u prijevozu za isporuku tolike potražnje.

Zaoštravanje zdravstvenih standarda uzrokovalo je produženje vremena zauzetosti broda. Jedan brod može obaviti manje dostava nego prije. Uz to, desila se i blokada Sueskog kanala krajem ožujka te zatvaranje četiri najveće luke u Shenzhenu.

Još jedan od razloga zbog kojeg raste cijena shippinga je taj što prijevoz robe široke potrošnje nema alternativu. Neisplativo je robu prevoziti zrakom ili kopnom.

Otkazivanje brodskih kapaciteta još je jedan od novonastalih problema. Zbog velikih kašnjenja došlo je do velikog broja otkazivanja već zakupljenih brodskih prostora. Otkazivanja slijedom kojih se povećava broj neiskorištenih kapaciteta porasla su sa 4% na čak 10%.

Postotak brodova koji stižu na vrijeme je pao na najnižu razinu u zadnjih 10 godina. U 2018. godini, vjerojatnost da brod stigne na vrijeme iznosila je 80%. Ove godine došli smo na 40%.

Što se tiče cijena brodskog prijevoza analitičari ne očekuju oporavak barem još godinu dana. Tvrde da je ovo privremeno i da će se cijene i kapaciteti uravnotežiti u slijedećih godinu do dvije.

Već sada vidimo veliki pritisak. U ukupnoj cijeni za maloprodaju brodski prijevoz sudjelovao je s otprilike 5% a sad već sudjeluje sa 20%.”

Cijelu audio emisiju Pomorske večeri iz HRT studija u Splitu možete poslušati >>ovdje<<

Trenutno ima oko 22 milijuna kontejnera u cijelom svijetu, a dio njih je izgubljeno. U prvom lockdown-u prije godinu i pol mnogi brodovi su se zaustavili u nepredviđenim lukama, mnogi kontejneri su se iskrcali tamo gdje nisu trebali i još uvijek nisu stigli na svoje pravo odredište. Tu je procjenu dao BIC (Biro International des Containers) Međunarodna organizacija sa sjedištem u Parizu.

Porast cijena postoji, roba se čeka mjesecima. Čak su i neki od proizvođača automobila zaustavili proizvodnju na tjedan dana zbog nedostatka dijelova za sklapanje vozila. Najčešće elektronskih.

S druge strane, pomorski promet je u cvatu. Vozarine idu u nebo čak i kod gotovo zaboravljenih brodova za rasuti teret stagniranje je prisutno jedino kod prijevoza nafte i ukapljenih plinova.

Cjelokupnu situaciju koja je zadesila pomorski promet za HRT radio emisiju Pomorska večer komentira ekonomski analitičar HRT-a Željko Kardum:

”Cijene shippinga rastu zbog povećane potražnje za robom široke potrošnje iz Kine i s druge strane uskog grla stvorenog raznim novim sanitarnim ograničenjima u lukama i terminalima zbog posljedica virusa COVID-19. Sve to produžuje ukrcaj i iskrcaj robe ali i zamjenu posade na brodovima. Cijeli proces i dalje je kompliciran. Svi globalni indikatori cijena brodskog prijevoza su u porastu od 30-65% u prvoj polovici ove godine.

Dogodio se disbalans potražnje i ponude. Potražnja: dogodio se veliki pad 2020. nakon kojeg je uslijedio brz oporavak. Zbog lockdown-a došlo je do promjene strukture tražene robe. S jedne strane građani raspolažu većom količinom novca, a s druge strane postoje ograničenja u prijevozu za isporuku tolike potražnje.

Zaoštravanje zdravstvenih standarda uzrokovalo je produženje vremena zauzetosti broda. Jedan brod može obaviti manje dostava nego prije. Uz to, desila se i blokada Sueskog kanala krajem ožujka te zatvaranje četiri najveće luke u Shenzhenu.

Još jedan od razloga zbog kojeg raste cijena shippinga je taj što prijevoz robe široke potrošnje nema alternativu. Neisplativo je robu prevoziti zrakom ili kopnom.

Otkazivanje brodskih kapaciteta još je jedan od novonastalih problema. Zbog velikih kašnjenja došlo je do velikog broja otkazivanja već zakupljenih brodskih prostora. Otkazivanja slijedom kojih se povećava broj neiskorištenih kapaciteta porasla su sa 4% na čak 10%.

Postotak brodova koji stižu na vrijeme je pao na najnižu razinu u zadnjih 10 godina. U 2018. godini, vjerojatnost da brod stigne na vrijeme iznosila je 80%. Ove godine došli smo na 40%.

Što se tiče cijena brodskog prijevoza analitičari ne očekuju oporavak barem još godinu dana. Tvrde da je ovo privremeno i da će se cijene i kapaciteti uravnotežiti u slijedećih godinu do dvije.

Već sada vidimo veliki pritisak. U ukupnoj cijeni za maloprodaju brodski prijevoz sudjelovao je s otprilike 5% a sad već sudjeluje sa 20%.”

Cijelu audio emisiju Pomorske večeri iz HRT studija u Splitu možete poslušati >>ovdje<<

HTML Code here
HTML Code here