O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Prof. Dragan Bolanča dobio počasno zvanje u Međunarodnom pomorskom odboru

Nije nepoznanica da Split, pa i cijela Hrvatska, imaju vrhunske stručnjake u području pomorskog prava. Još jedna potvrda tome stiže sa splitskog Pravnog fakulteta čiji je pročelnik Katedre za pomorsko i opće prometno pravo prof.dr. Dragan Bolanča dobio ugledno priznanje, javlja Otvoreno more.

Točnije, riječ je o počasnom zvanju titulary members u CMI, Međunarodnom pomorskom odboru. Zvanje se dodjeluje osobama koje su svojim vrijednim radom doprinjeli radu CMI-a.

Na Skupštini CMI-a održanoj 30. rujna ove godine, na Svjetski pomorski dan, predstavnici svih nacionalnih udruga za pomorsko pravo dali su svoje glasove za dvoje kandidata koje je naše Društvo predložilo – za kolegicu Doroteu Ćorić iz Rijeke i mene.
Iz Splita je prethodno, točnije 1994. godine, u to zvanje odabran prof. emer. Ivo Grabovac s Pravnog fakulteta u Splitu i u prof. dr. sc. Drago Pavić s Pomorskog fakulteta u Splitu. Starije kolege držim pravim velikanima u području pomorskog prava, pa mi je zaista čast što sam stavljen njima uz bok, rekao je za Otvoreno more prof. Bolanča.

CMI je osnovan 1987. u Anversu i sljedeće godine slavi 125 godina postojanja, a od osnivanja sjedište mu je u Antwerpenu. Neslužbena je to međunarodna organizacija čija je svrha rad na donošenju konvencija za izjednačenje (unificiranje) pomorskog prava.

Neke od tematika kojima se bavi su: sudari brodova, spašavanje na moru, ograničenje odgovornosti brodovlasnika, hipoteka i privilegije na brodu, privremeno zaustavljanje brodova, teretnica, Y-A pravila o zajedničkim havarijama i druge, a sve zbog pravne sigurnosti u pravnom prometu.

Članovi CMI-ja su nacionalna udruženja koja na sastancima, skupštinama i konferencijama raspravljaju o pojedinim aktualnim problemima u međunarodnoj pomorskoj privredi. Hrvatsko društvo za pomorsko pravo je član CMI-a od 1991. godine, kao pravni sljednik društava kroz desetljeća.

Prof. Bolanča je bio dopredsjednik HDPP-a od 2000. do 2018. godine, a sudjelovao je na velikom broju međunarodnih savjetovanja i konferencija. Zahvaljujući toj sponi, donesen je veliki broj međunarodnih konvencija u čemu je Hrvatska odigrala veliku ulogu.

Republika Hrvatska ima jedan od najboljih pomorskih zakonika u svijetu, a stručnajci koji se bave pomorskim pravom neprestano prate promjene na tom području, usklađuju i dogovaraju nove pravilnike, sve s ciljem sigurne plovidbe. Puno je tu izazova koje treba pratiti poput zaštite prava pomoraca, kako ih zaštititi u aktualnim gospodarskim uvjetima, treba pratiti razvoj trgovačke flote, raditi na poboljšanju uvjeta na brodu i na radnim pravima…
Čovjek je najvažnija karika na brodu, on treba biti na prvom mjestu, smatra prof. Bolanča koji kaže da još uvijek uči, jer se materija pomorskog prava stalno širi, sve je kompleksnija, pa treba držati korak s vremenom.

Iza ovog stručnjaka je 40 godina bavljenja pomorskim pravom. Autor je čak 14 knjiga i 230 znanstvenih i stručnih radova iz pomorskog prava, a otkriva i kako upravo s kolegicom dovršava najnoviju knjigu o ovoj neiscrpnoj tematici.

Nije nepoznanica da Split, pa i cijela Hrvatska, imaju vrhunske stručnjake u području pomorskog prava. Još jedna potvrda tome stiže sa splitskog Pravnog fakulteta čiji je pročelnik Katedre za pomorsko i opće prometno pravo prof.dr. Dragan Bolanča dobio ugledno priznanje, javlja Otvoreno more.

Točnije, riječ je o počasnom zvanju titulary members u CMI, Međunarodnom pomorskom odboru. Zvanje se dodjeluje osobama koje su svojim vrijednim radom doprinjeli radu CMI-a.

Na Skupštini CMI-a održanoj 30. rujna ove godine, na Svjetski pomorski dan, predstavnici svih nacionalnih udruga za pomorsko pravo dali su svoje glasove za dvoje kandidata koje je naše Društvo predložilo – za kolegicu Doroteu Ćorić iz Rijeke i mene.
Iz Splita je prethodno, točnije 1994. godine, u to zvanje odabran prof. emer. Ivo Grabovac s Pravnog fakulteta u Splitu i u prof. dr. sc. Drago Pavić s Pomorskog fakulteta u Splitu. Starije kolege držim pravim velikanima u području pomorskog prava, pa mi je zaista čast što sam stavljen njima uz bok, rekao je za Otvoreno more prof. Bolanča.

CMI je osnovan 1987. u Anversu i sljedeće godine slavi 125 godina postojanja, a od osnivanja sjedište mu je u Antwerpenu. Neslužbena je to međunarodna organizacija čija je svrha rad na donošenju konvencija za izjednačenje (unificiranje) pomorskog prava.

Neke od tematika kojima se bavi su: sudari brodova, spašavanje na moru, ograničenje odgovornosti brodovlasnika, hipoteka i privilegije na brodu, privremeno zaustavljanje brodova, teretnica, Y-A pravila o zajedničkim havarijama i druge, a sve zbog pravne sigurnosti u pravnom prometu.

Članovi CMI-ja su nacionalna udruženja koja na sastancima, skupštinama i konferencijama raspravljaju o pojedinim aktualnim problemima u međunarodnoj pomorskoj privredi. Hrvatsko društvo za pomorsko pravo je član CMI-a od 1991. godine, kao pravni sljednik društava kroz desetljeća.

Prof. Bolanča je bio dopredsjednik HDPP-a od 2000. do 2018. godine, a sudjelovao je na velikom broju međunarodnih savjetovanja i konferencija. Zahvaljujući toj sponi, donesen je veliki broj međunarodnih konvencija u čemu je Hrvatska odigrala veliku ulogu.

Republika Hrvatska ima jedan od najboljih pomorskih zakonika u svijetu, a stručnajci koji se bave pomorskim pravom neprestano prate promjene na tom području, usklađuju i dogovaraju nove pravilnike, sve s ciljem sigurne plovidbe. Puno je tu izazova koje treba pratiti poput zaštite prava pomoraca, kako ih zaštititi u aktualnim gospodarskim uvjetima, treba pratiti razvoj trgovačke flote, raditi na poboljšanju uvjeta na brodu i na radnim pravima…
Čovjek je najvažnija karika na brodu, on treba biti na prvom mjestu, smatra prof. Bolanča koji kaže da još uvijek uči, jer se materija pomorskog prava stalno širi, sve je kompleksnija, pa treba držati korak s vremenom.

Iza ovog stručnjaka je 40 godina bavljenja pomorskim pravom. Autor je čak 14 knjiga i 230 znanstvenih i stručnih radova iz pomorskog prava, a otkriva i kako upravo s kolegicom dovršava najnoviju knjigu o ovoj neiscrpnoj tematici.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here