O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Najstariji brod Hrvatske ratne mornarice proslavio 50. rođendan, posada: ‘Spašavali smo migrante na otvorenom moru’

Brod u sastavu Obalne straže BŠ-72 ‘Andrija Mohorovičić‘ ove godine obilježava 50. obljetnicu, javlja ekipa s portala Hrvatski vojnik, koja je tim povodom posjetila splitsku vojarnu ‘Admiral flote Sveto Letica-Barba’ te upoznala posadu najstarijeg i najdužeg broda Hrvatske ratne mornarice, javlja Slobodna Dalmacija.

Zadaće toga broda mijenjale su se kroz njegov dugi radni vijek.

Sagrađen je kao školski brod 1971. godine u poljskom brodogradilištu Stocznia Północna i potom dopremljen u splitsku luku ‘Lora’. Prva namjena BŠ-72 ”Andrija Mohorovičić“ bila su hidrografska istraživanja, a potom je godinama služio kao školski brod.

Danas, pola stoljeća otkako je sagrađen, brod je u sastavu Obalne straže i najčešće se koristi za traganje i spašavanje.

‘Andrija Mohorovičić’ i danas se nalazi u Lori, a poručnik Dino Mijalić zadnje tri godine je njegov zapovjednik.

Posada brod maksimalnim trudom i zalaganjem održava u besprijekornom stanju. Općenito smatram da su najveća vrijednost na mojem brodu ljudi, oni su ti koji vuku sve konce i svojim angažmanom omogućavaju da izvršimo sve naše zadaće, rekao je poručnik Mijalić za Hrvatski vojnik, a prenosi Slobodna Dalmacija.

Osim što se najčešće koristi za traganje i spašavanje, jedna od njegovih zadaća jest i nadzor zaštićenog ekonomsko-ribolovnog pojasa ZERP-a, a i dalje je na raspolaganju kadetima za obuku.

S ostalim tijelima na moru, Lučkom kapetanijom, Ministarstvom unutarnjih poslova, ribarskim inspektorima i Carinom zaduženi smo za nadzor ribarstva – od sportskog do gospodarskog ribolova. Stoga na brodu imamo obučene ribarske inspektore koji zajedno s drugim nadležnim institucijama kontroliraju brodove na moru. Ako nekog zateknemo u nedopuštenom ribolovu, slijedi kazna, opisao je zapovjednik broda.

Jedan od licenciranih ribarskih inspektora na brodu je i prvi dočasnik te ujedno i najdugovječniji član posade stožerni narednik Stipe Bilobrk.

U službi je na ‘Andriji Mohorovičiću’ od 2008., otkako je ušao u sastav HRM-a. Prije toga je dugi niz godina radio u Hrvatskoj kopnenoj vojsci, no kaže kako mu je rad u Obalnoj straži poseban izazov.

Obalna straža specifična je postrojba s konkretnim zadaćama na moru koje su ujedno dosta zahtjevne. Među ostalim, moja je zadaća na ovom brodu priprema i obuka mladih mornara i dočasnika na brodu. Prije isplovljavanja pripremamo posadu za izvršenje zadaće jer u svakoj situaciji svaki član posade mora znati što treba raditi. Tako imamo grupe za spašavanje, traganje, zbrinjavanje unesrećenih, gašenje požara, pregled sumnjivih plovila, ribarsku inspekciju, nabraja prvi dočasnik Bilobrk.

Prisjetio se i jedne od najzahtjevnijih zadaća otkad je na ‘Andriji Mohorovčiću’, a za taj je pothvat posada dobila i dva velika priznanja – Plavu vrpcu Vjesnika, koja se dodjeljuje za poduhvat spašavanja ljudi i imovine na moru, i nagradu Ponos Hrvatske. Riječ je o sudjelovanju u združenoj humanitarnoj operaciji Europske unije Triton 15 tijekom koje je posada broda u Sredozemnom moru spasila 2500 migranata.

Te je godine bio velik priljev migranata iz Afrike i Bliskog istoka, a jedna od ruta bilo je i Sredozemno more. Posada ovog broda, kao i posade brodova drugih europskih zemalja, spašavala je ljude koji su dugo vremena boravili bez vode i hrane na otvorenom moru. Bili su u šoku, u jako lošem stanju i u pogibeljnoj situaciji. Akcija je trajala tri mjeseca, a spašavali smo ih po svim vremenskim uvjetima, i danju i noću. Uglavnom smo radili ophodnje južnim dijelom Jonskog mora, a nakon što smo unesrećene prekrcali na naš brod, prevozili smo ih do prihvatnih centara na Siciliji, priča stožerni narednik Bilobrk.

Unatoč dimenzijama broda, zbog kojih se on može učiniti nepraktičnim ili nezgrapnim za spašavanje na moru, zapovjednik tvrdi da veličina plovila nije ometajući faktor.

Mi smo vam na moru kao sika. Najbolje podnosimo more. Brodom napravimo zavjetrinu i potom izvlačimo unesrećenog, a imamo i košare koje se mogu uroniti u more pa u njih ukrcavamo unesrećene. Za sve te situacije redovito se obučavamo, objasnio je zapovjednik broda za portal Hrvatski vojnik, prenosi Slobodna Dalmacija.

Brod u sastavu Obalne straže BŠ-72 ‘Andrija Mohorovičić‘ ove godine obilježava 50. obljetnicu, javlja ekipa s portala Hrvatski vojnik, koja je tim povodom posjetila splitsku vojarnu ‘Admiral flote Sveto Letica-Barba’ te upoznala posadu najstarijeg i najdužeg broda Hrvatske ratne mornarice, javlja Slobodna Dalmacija.

Zadaće toga broda mijenjale su se kroz njegov dugi radni vijek.

Sagrađen je kao školski brod 1971. godine u poljskom brodogradilištu Stocznia Północna i potom dopremljen u splitsku luku ‘Lora’. Prva namjena BŠ-72 ”Andrija Mohorovičić“ bila su hidrografska istraživanja, a potom je godinama služio kao školski brod.

Danas, pola stoljeća otkako je sagrađen, brod je u sastavu Obalne straže i najčešće se koristi za traganje i spašavanje.

‘Andrija Mohorovičić’ i danas se nalazi u Lori, a poručnik Dino Mijalić zadnje tri godine je njegov zapovjednik.

Posada brod maksimalnim trudom i zalaganjem održava u besprijekornom stanju. Općenito smatram da su najveća vrijednost na mojem brodu ljudi, oni su ti koji vuku sve konce i svojim angažmanom omogućavaju da izvršimo sve naše zadaće, rekao je poručnik Mijalić za Hrvatski vojnik, a prenosi Slobodna Dalmacija.

Osim što se najčešće koristi za traganje i spašavanje, jedna od njegovih zadaća jest i nadzor zaštićenog ekonomsko-ribolovnog pojasa ZERP-a, a i dalje je na raspolaganju kadetima za obuku.

S ostalim tijelima na moru, Lučkom kapetanijom, Ministarstvom unutarnjih poslova, ribarskim inspektorima i Carinom zaduženi smo za nadzor ribarstva – od sportskog do gospodarskog ribolova. Stoga na brodu imamo obučene ribarske inspektore koji zajedno s drugim nadležnim institucijama kontroliraju brodove na moru. Ako nekog zateknemo u nedopuštenom ribolovu, slijedi kazna, opisao je zapovjednik broda.

Jedan od licenciranih ribarskih inspektora na brodu je i prvi dočasnik te ujedno i najdugovječniji član posade stožerni narednik Stipe Bilobrk.

U službi je na ‘Andriji Mohorovičiću’ od 2008., otkako je ušao u sastav HRM-a. Prije toga je dugi niz godina radio u Hrvatskoj kopnenoj vojsci, no kaže kako mu je rad u Obalnoj straži poseban izazov.

Obalna straža specifična je postrojba s konkretnim zadaćama na moru koje su ujedno dosta zahtjevne. Među ostalim, moja je zadaća na ovom brodu priprema i obuka mladih mornara i dočasnika na brodu. Prije isplovljavanja pripremamo posadu za izvršenje zadaće jer u svakoj situaciji svaki član posade mora znati što treba raditi. Tako imamo grupe za spašavanje, traganje, zbrinjavanje unesrećenih, gašenje požara, pregled sumnjivih plovila, ribarsku inspekciju, nabraja prvi dočasnik Bilobrk.

Prisjetio se i jedne od najzahtjevnijih zadaća otkad je na ‘Andriji Mohorovčiću’, a za taj je pothvat posada dobila i dva velika priznanja – Plavu vrpcu Vjesnika, koja se dodjeljuje za poduhvat spašavanja ljudi i imovine na moru, i nagradu Ponos Hrvatske. Riječ je o sudjelovanju u združenoj humanitarnoj operaciji Europske unije Triton 15 tijekom koje je posada broda u Sredozemnom moru spasila 2500 migranata.

Te je godine bio velik priljev migranata iz Afrike i Bliskog istoka, a jedna od ruta bilo je i Sredozemno more. Posada ovog broda, kao i posade brodova drugih europskih zemalja, spašavala je ljude koji su dugo vremena boravili bez vode i hrane na otvorenom moru. Bili su u šoku, u jako lošem stanju i u pogibeljnoj situaciji. Akcija je trajala tri mjeseca, a spašavali smo ih po svim vremenskim uvjetima, i danju i noću. Uglavnom smo radili ophodnje južnim dijelom Jonskog mora, a nakon što smo unesrećene prekrcali na naš brod, prevozili smo ih do prihvatnih centara na Siciliji, priča stožerni narednik Bilobrk.

Unatoč dimenzijama broda, zbog kojih se on može učiniti nepraktičnim ili nezgrapnim za spašavanje na moru, zapovjednik tvrdi da veličina plovila nije ometajući faktor.

Mi smo vam na moru kao sika. Najbolje podnosimo more. Brodom napravimo zavjetrinu i potom izvlačimo unesrećenog, a imamo i košare koje se mogu uroniti u more pa u njih ukrcavamo unesrećene. Za sve te situacije redovito se obučavamo, objasnio je zapovjednik broda za portal Hrvatski vojnik, prenosi Slobodna Dalmacija.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here