O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Omišalj: Aktivisti Greenpeaca na LNG terminalu ispisali poruku ‘Climate Killer’

Aktivisti “Greenpeace”-a u ponedjeljak su izveli akciju na LNG terminalu na Krku, kad su se približili gumenim čamcima i ispisali poruku na terminalu “Climate Killer (Ubojice klime)”, izvijestila je programska voditeljica “Greenpeace”-a za Hrvatsku Petra Andrić. Nakon zalaska sunca, pokušali su i projicirati laserske poruke na spremnicima Janafova Terminala u Omišlju, piše Morski.hr.

Brod Lučke kapetanije Rijeka i policijski čamac doplovili su oko 17,50 do broda Greenpeacea Arctic Sunrise, koji se u ponedjeljak oko 17 sati usidrio nedaleko od broda LNG terminala na otoku Krku. U efektnoj prosvjednoj akciji protiv upotrebe prirodnog plina, aktivisti Greenpeacea na oplati LNG terminala bijelom bojom ispisali su poruku “Climate killer”.

Prosvjed se održao uz nedavno otvoreni LNG terminal, objekt koji je stajao 233,6 milijuna eura i koji je gotovo u cijelosti financiran europskim i državnim sredstvima. Umjesto da rješenje za energetsku krizu traži u većem udjelu obnovljivih izvora energije, hrvatska Vlada planira daljnje širenje plinske infrastrukture i za to traži nova sredstva EU, upozoravaju aktivisti. Uoči sastanka europskih čelnika koji će u Bruxellesu razgovarati o skoku cijena plina i električne energije, Greenpeace ističe da fosilni plin nije rješenje, te da upravo ovisnost o fosilnim gorivima šteti i klimi i gospodarstvu i kućanstvima.

Foto: Greenpeace / Facebook / Morski.hr

Petra Andrić programska voditeljica u hrvatskom Greenpeaceu rekla je da su “mirno prosvjedovali protiv LNG terminala i fosilnog plina, a ispisivanjem poruke na terminalu željeli su ukazati na to koliko fosilni plin negativno utječe na klimu”.

Usred energetske krize uzrokovane potresima na tržištu fosilnih goriva, naša vlada i dalje raspreda o tome kako dodatno povećati ovisnost o fosilnom plinu i time nas gura dalje prema klimatskoj katastrofi. Industrija fosilnog plina i nafte bogati se na divljanju cijena energije i produbljivanju klimatske krize, a račun na kraju plaćaju građani. Javni novac mora se prestati bacati na financiranje nove plinske, dakle fosilne infrastrukture. Sva nova ulaganja trebaju se usmjeriti na obnovljive izvore, energetsku učinkovitost i rješenja za pohranu energije, rekla je Andrić.

Istraživanja potvrđuju da je cijeli proces proizvodnje, skladištenja i transporta plina često povezan s nekontroliranim istjecanjem metana i da to ima štetnije posljedice nego što se ranije mislilo, smatraju Greenpeaceovci.

Industrija fosilnih goriva uvjerava nas da je fosilni plin sigurno rješenje za klimu. To je laž! Plin podstiče klimatsku krizu baš kao i ugljen i nafta. Industrija fosilnih goriva promiče lažnu sliku i koristi svoju propagandu da odvrati pažnju i zavede javnost, s jasnim ciljem odgađanja zelene i pravedne tranzicije. Danas smo ovdje kako bismo raskrinkali industriju koja zaslužuje titulu “ubojice klime, rekla je Joanna Flisowska, voditeljica europske Greenpeaceove kampanje protiv plina.

Traže od Vlade da prekine ulaganje u fosilnu infrastrukturu

Kao odgovor na, kako kažu, manipulativno predstavljanje fosilnog plina kao čistog, sigurnog i prirodnog, Greenpeace i 20 drugih nevladinih organizacija nedavno su pokrenuli peticiju europske građanske inicijative (ECI), zagovarajući novi zakon koji zabranjuje oglašavanje fosilnih goriva i sponzorstava u Europskoj uniji. Zabrana oglašavanja fosilnih goriva konkretan je potez za ubrzanje hitno potrebne energetske tranzicije.

Na nacionalnoj razini tražimo od Vlade da prekine daljnje projekte i ulaganje u plinsku i drugu fosilnu infrastrukturu i da se ta javna, novčana sredstava koriste za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i metode pohrane energije, istaknula je.

Prvenstveno se tu radi o energiji sunca, koje Hrvatska ima na pretek, a na samo je europskom dnu po njenom korištenju, upozorila je.

Time je, kako je dodala, završena misija Greenpeace-ovog broda Arctic Sunrise u Hrvatskoj.

Foto: Joanna Flisowska / Greenpeace / Morski.hr

Lučka kapetanija stala u tampon zonu

Brod Lučke kapetanije Rijeka i policijski čamac doplovili su oko 17,50 do broda Greenpeacea Arctic Sunrise. Aktivisti Greenpeacea očekivali su da će se dužnosnici Lučke kapetanije i policije popeti na brod i razgovarati s kapetanom Arctic Sunrisea Danielom Rizzottijem, ali to se nije dogodilo.

U Greenpeaceu su izjavili da njihov brod nije ušao u zabranjenu zonu oko LNG terminala, u kojoj je zabranjena plovidba. Plovila Lučke kapetanije i policije stala su između Arctic Sunrisea i LNG terminala.

No, na prilazima otoku Krku, LNG terminalu su se pridružila dva brza gumena čamca Greenpeacea s dva člana posade, koji su bez ikakvih problema uplovili u zabranjenu zonu i išarali brod krcat ukapljenim plinom LNG Croatia.

Podsjetimo, Greenpeace Hrvatska je proteklog vikenda započeo kampanju protiv upotrebe prirodnog plina. Aktivisti su u subotu, gotovo godinu dana nakon što je u Jadranskom moru potonula Inina plinska platforma Ivana D, u blizini olupine razvili 23 metra dug transparent s natpisom “Plinskom biznisu profit, Jadranu otpad”.

Nedozvoljen pristup tankeru s ukapljenim plinom – Tko im je to dozvolio?

Dok im neki na društvenim mrežama daju podršku, drugi pak tvrde da su licemjeri, jer su do broda LNG terminala stigli gumenjacima s moćnim vanbrodskim motorima.

Svaki od ovih idiota sa 200 konjskih snaga s dvotaktašem prdi ispuh i neizgoren dvotaktol ravno u more, jedan je od komentara na društvenim mrežama.

Danas na Krku zelena sekta zvana zelenaši jupolom uništavali tuđu imovinu… Kako ih zaustavit???, drugi je komentar, koji se odnosio na činjenicu da su, unatoč zabrani plovidbe, neometano stigli do zone koja predstavlja i sigurnosnu prijetnju.

Ne ulazeći u njihovo pravo na prosvjed, pravo je pitanje tko im dozvolio nedozvoljen pristup tankeru. Iz redakcije portala Morski.hr upit su poslali Policijskoj upravi Primorsko-goranskoj i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. A što je uopće radilo osiguranje broda? Ovo su pak pitanje poslali u LNG Croatia. Odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo, piše Morski.hr.

Aktivisti “Greenpeace”-a u ponedjeljak su izveli akciju na LNG terminalu na Krku, kad su se približili gumenim čamcima i ispisali poruku na terminalu “Climate Killer (Ubojice klime)”, izvijestila je programska voditeljica “Greenpeace”-a za Hrvatsku Petra Andrić. Nakon zalaska sunca, pokušali su i projicirati laserske poruke na spremnicima Janafova Terminala u Omišlju, piše Morski.hr.

Brod Lučke kapetanije Rijeka i policijski čamac doplovili su oko 17,50 do broda Greenpeacea Arctic Sunrise, koji se u ponedjeljak oko 17 sati usidrio nedaleko od broda LNG terminala na otoku Krku. U efektnoj prosvjednoj akciji protiv upotrebe prirodnog plina, aktivisti Greenpeacea na oplati LNG terminala bijelom bojom ispisali su poruku “Climate killer”.

Prosvjed se održao uz nedavno otvoreni LNG terminal, objekt koji je stajao 233,6 milijuna eura i koji je gotovo u cijelosti financiran europskim i državnim sredstvima. Umjesto da rješenje za energetsku krizu traži u većem udjelu obnovljivih izvora energije, hrvatska Vlada planira daljnje širenje plinske infrastrukture i za to traži nova sredstva EU, upozoravaju aktivisti. Uoči sastanka europskih čelnika koji će u Bruxellesu razgovarati o skoku cijena plina i električne energije, Greenpeace ističe da fosilni plin nije rješenje, te da upravo ovisnost o fosilnim gorivima šteti i klimi i gospodarstvu i kućanstvima.

Foto: Greenpeace / Facebook / Morski.hr

Petra Andrić programska voditeljica u hrvatskom Greenpeaceu rekla je da su “mirno prosvjedovali protiv LNG terminala i fosilnog plina, a ispisivanjem poruke na terminalu željeli su ukazati na to koliko fosilni plin negativno utječe na klimu”.

Usred energetske krize uzrokovane potresima na tržištu fosilnih goriva, naša vlada i dalje raspreda o tome kako dodatno povećati ovisnost o fosilnom plinu i time nas gura dalje prema klimatskoj katastrofi. Industrija fosilnog plina i nafte bogati se na divljanju cijena energije i produbljivanju klimatske krize, a račun na kraju plaćaju građani. Javni novac mora se prestati bacati na financiranje nove plinske, dakle fosilne infrastrukture. Sva nova ulaganja trebaju se usmjeriti na obnovljive izvore, energetsku učinkovitost i rješenja za pohranu energije, rekla je Andrić.

Istraživanja potvrđuju da je cijeli proces proizvodnje, skladištenja i transporta plina često povezan s nekontroliranim istjecanjem metana i da to ima štetnije posljedice nego što se ranije mislilo, smatraju Greenpeaceovci.

Industrija fosilnih goriva uvjerava nas da je fosilni plin sigurno rješenje za klimu. To je laž! Plin podstiče klimatsku krizu baš kao i ugljen i nafta. Industrija fosilnih goriva promiče lažnu sliku i koristi svoju propagandu da odvrati pažnju i zavede javnost, s jasnim ciljem odgađanja zelene i pravedne tranzicije. Danas smo ovdje kako bismo raskrinkali industriju koja zaslužuje titulu “ubojice klime, rekla je Joanna Flisowska, voditeljica europske Greenpeaceove kampanje protiv plina.

Traže od Vlade da prekine ulaganje u fosilnu infrastrukturu

Kao odgovor na, kako kažu, manipulativno predstavljanje fosilnog plina kao čistog, sigurnog i prirodnog, Greenpeace i 20 drugih nevladinih organizacija nedavno su pokrenuli peticiju europske građanske inicijative (ECI), zagovarajući novi zakon koji zabranjuje oglašavanje fosilnih goriva i sponzorstava u Europskoj uniji. Zabrana oglašavanja fosilnih goriva konkretan je potez za ubrzanje hitno potrebne energetske tranzicije.

Na nacionalnoj razini tražimo od Vlade da prekine daljnje projekte i ulaganje u plinsku i drugu fosilnu infrastrukturu i da se ta javna, novčana sredstava koriste za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i metode pohrane energije, istaknula je.

Prvenstveno se tu radi o energiji sunca, koje Hrvatska ima na pretek, a na samo je europskom dnu po njenom korištenju, upozorila je.

Time je, kako je dodala, završena misija Greenpeace-ovog broda Arctic Sunrise u Hrvatskoj.

Foto: Joanna Flisowska / Greenpeace / Morski.hr

Lučka kapetanija stala u tampon zonu

Brod Lučke kapetanije Rijeka i policijski čamac doplovili su oko 17,50 do broda Greenpeacea Arctic Sunrise. Aktivisti Greenpeacea očekivali su da će se dužnosnici Lučke kapetanije i policije popeti na brod i razgovarati s kapetanom Arctic Sunrisea Danielom Rizzottijem, ali to se nije dogodilo.

U Greenpeaceu su izjavili da njihov brod nije ušao u zabranjenu zonu oko LNG terminala, u kojoj je zabranjena plovidba. Plovila Lučke kapetanije i policije stala su između Arctic Sunrisea i LNG terminala.

No, na prilazima otoku Krku, LNG terminalu su se pridružila dva brza gumena čamca Greenpeacea s dva člana posade, koji su bez ikakvih problema uplovili u zabranjenu zonu i išarali brod krcat ukapljenim plinom LNG Croatia.

Podsjetimo, Greenpeace Hrvatska je proteklog vikenda započeo kampanju protiv upotrebe prirodnog plina. Aktivisti su u subotu, gotovo godinu dana nakon što je u Jadranskom moru potonula Inina plinska platforma Ivana D, u blizini olupine razvili 23 metra dug transparent s natpisom “Plinskom biznisu profit, Jadranu otpad”.

Nedozvoljen pristup tankeru s ukapljenim plinom – Tko im je to dozvolio?

Dok im neki na društvenim mrežama daju podršku, drugi pak tvrde da su licemjeri, jer su do broda LNG terminala stigli gumenjacima s moćnim vanbrodskim motorima.

Svaki od ovih idiota sa 200 konjskih snaga s dvotaktašem prdi ispuh i neizgoren dvotaktol ravno u more, jedan je od komentara na društvenim mrežama.

Danas na Krku zelena sekta zvana zelenaši jupolom uništavali tuđu imovinu… Kako ih zaustavit???, drugi je komentar, koji se odnosio na činjenicu da su, unatoč zabrani plovidbe, neometano stigli do zone koja predstavlja i sigurnosnu prijetnju.

Ne ulazeći u njihovo pravo na prosvjed, pravo je pitanje tko im dozvolio nedozvoljen pristup tankeru. Iz redakcije portala Morski.hr upit su poslali Policijskoj upravi Primorsko-goranskoj i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. A što je uopće radilo osiguranje broda? Ovo su pak pitanje poslali u LNG Croatia. Odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo, piše Morski.hr.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here