Platforma Ivana D koja se u prosincu prošle godine potopila zbog oštećenja nastalih uslijed jakog vjetra i valova još uvijek je na istom mjestu, na morskom dnu, 50-ak kilometara udaljenom od Pule. Aktivisti Greenpeacea svoju kritiku zbog tolikog čekanja na konačno rješenje iskazali su akcijom “Plinskom biznisu profit, Jadranu otpad”, no INA poručuje kako ništa ne mogu učiniti prije dobivanja uputa nadležnih institucija. Njima pak prethodi završetak istrage što se na spomenutoj platformi točno dogodilo, a neslužbeno doznajemo da njega treba pričekati još nekoliko mjeseci, piše Jutarnji list, a prenosi Glas Istre.
Javnost će o rezultatima biti pravovremeno obaviještena, a odmah po okončanju istrage postupit ćemo po uputi nadležnih institucija, poručuju iz INA-e te dodaju kako potopljena platforma ne predstavlja nikakvu opasnost za pomorski promet ili okoliš.
Platforma Ivana D podignuta je 2001. godine, a procijenjeni projektni životni vijek bio je 40 godina. Dočekala je upola manje.
Održavanje se može isključiti kao uzrok ovog događaja jer je bila redovno održavana te pod inspekcijskim nadzorom, govorili su iz INA-e još prošle godine kada je došlo do incidenta.
Obnova platforme nije u planu jer se sustav proizvodnje i bez nje odvija nesmetano. O gubitcima se može govoriti jedino uzme li se u obzir da se na 40-ak metara dubine nalazi konstrukcija platforme čija je vrijednost u vrijeme postavljanja iznosila 12 milijuna dolara. Dodatnim se gubitkom smatra trošak izgubljene proizvodnje koji varira ovisno o cijeni plina na tržištu.
Nakon završetka istrage razvoj je moguć u dva smjera. Odluči li se da je vađenje platforme iz mora bolje rješenje, INA-u i vanjske stručnjake, koji će joj nesumnjivo biti potrebni, očekuje zahtjevan zadatak. Riječ je, naime, o željeznoj konstrukciji koja se nalazi na velikoj dubini te se u sve moraju uključiti i ronioci. Na brzinu izvlačenja utjecat će uvjeti na moru, jer u slučaju da oni nisu povoljni, brod neće moći ni isploviti.
Druga opcija je ostavljanje platforme na morskom dnu kako bi se s vremenom stvorio umjetni greben.
Ta je konstrukcija stvorila čitav niz novih mikrostaništa pa nema sumnje da će privući ribe i druge morske organizme koji će ju naseliti. Ribe vole kompleksna staništa i vole se skrivati iza bilo čega što pluta, stvara sjenu i pruža zaklon tako da vjerujem da će platforma postati umjetni greben, potvrđuje znanstvenica Sanja Matić Skoko sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Početak stvaranja novog morskog staništa i pridružene zajednice vidljiv je nakon svega nekoliko mjeseci, a tri godine smatraju se vremenom potrebnim da se stvori fauna različita od one okolne.
Aktivisti Greenpeacea s dozom opreza pristupaju ideji ostavljanja platforme u moru kako bi na njoj nastalo novo stanište.
Naglašavaju da bi se takva odluka trebala donijeti u suradnji sa stručnjacima jer bi u suprotnom, boje se, mogla biti samo isprika za nebrigu onih koji su odgovorni za izvlačenje platforme iz mora. Osim toga, brine ih mogućnost istjecanja opasnog metana u more.
Plin se ne smije oglašavati kao “prirodan” ili “zelen” jer je metan, glavna komponenta fosilnog plina, daleko snažniji staklenički plin od ugljičnog dioksida, tvrde.
INA na svojim stranicama objašnjava kako je prilikom oštećenja aktiviran sustav za isključivanje u nuždi pa nije došlo do istjecanja plina u okoliš jer su “zatvaranjem dubinskih ventila plinske bušotine dovedene u sigurno stanje.” Lokacija se, dodaju, redovito nadzire podvodnim robotom i do sada nisu uočili nekakve značajne promjene.
Ipak, iz Greenpeacea upozoravaju da prema istraživanjima stranih nezavisnih organizacija do curenja metana dolazi i na funkcionalnim platformama.
Smatramo nužnim da INA i Vlada hitno ispitaju sve odobalne plinske platforme i eventualno istjecanje metana na njima te o rezultatima odmah i potpuno obavijeste javnost, naglašava Petra Andrić iz Greenpeacea.
