Vizija o floti modernih i štedljivih brodova koji povezuju otoke i kopno ‘progoni’ Tomislava Urodu više od deset godina. O tome je počeo razmišljati još kao mladi inženjer brodogradnje, razočaran stanjem brodova koji prevoze putnike Jadranom.
U ostvarenje svoga sna krenuo je 2011. osnivanjem tvrtke iCat. Do danas je razvio nekoliko tipova solarnih i elektrobrodova, a nedavno je privukao medijske reflektore kao jedan od potpisnika inicijative za izgradnju jadranske flote od čak 21 ‘zelenog’ katamarana. Koliko je realno da se to i ostvari, čime se trenutno bavi njegov iCat i kakvi su mu daljnji poslovni planovi, Uroda je otkrio u intervjuu za tportal.
Izbijanjem pandemije koronavirusa narudžbe i proizvodnja su stali. Uroda se posvetio projektiranju novih tipova brodova te dogovorima oko inicijative Autonomni elektrobrodovi za pametne otoke i gradove, pokrenute prije petnaestak dana.
Uz iCat, pokretači i potpisnici inicijative su Fakultet strojarstva i brodogradnje, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Centar za transfer tehnologije i Inovacijski centar Nikola Tesla.
Inicijativa predviđa razvoj i gradnju 21 putničkog katamarana kapaciteta od 100 do 300 putnika u tri veličine te će po jedan od svakog modela biti smješten diljem Jadrana u sklopu pilot-projekta testiranja mogućnosti pojedinih destinacija.
Je li interes za vaše katamarane pokazala državna Jadrolinija?
Jadrolinija ne, ali druge privatne prijevozničke tvrtke – da. Jadrolinija je ogromna tvrtka i ona možda konzervativno gleda na taj proces.
Spomenuli ste Rimca, a vi ste, možemo to tako reći, njegov morski pandan. Jeste li imali kontakta s njim? Mogu li se njegove baterije koristiti u vašim brodovima?
Ne surađujemo s njim, već uvozimo baterije. Iako smo prije desetak godina Rimac i ja razgovarali o tome može li nam složiti baterijski pogon. Rekao mi je: ‘Ti napravi brod, ja ću donijeti bateriju, pa ćemo vidjeti što ćemo dobiti.’ Međutim razvoj broda malo je kompliciraniji od razvoja automobila. Prototip broda jako je skupa stvar. Ne može se početi raditi u garaži, već ga odmah moraš prijaviti u kapetaniji kao brod u gradnji. Zatim te kroz cijeli proces prati Hrvatski registar brodova. Oni prvo moraju odobriti projekt, strukturu i opremu broda. Dolaze na postavljanje kobilice, provjeravaju materijale koji su ugrađeni…
Vaš je fokus na manjim brodovima. Zbog čega?
Naša inicijativa ide u smjeru onoga što je tehnološki moguće u Hrvatskoj. U medijima imate svakakvih priča – o brodovima koji će cjelodnevno voziti i prelaziti 150 milja, s ne znam koliko putnika i s brzinom od 15 čvorova. Ali da bi ih se punilo, treba vam, malo da karikiram, nuklearna elektrana. Zato guramo relativno manje putničke brodove za 100, 200 i 300 putnika. Oni moraju biti ultralagani kako bi se uopće ostvarila energetska mogućnost implementacije pogona na električnu struju. Razvoj flote elektrobrodova pratit će razvoj energetske infrastrukture za opskrbu brodova električnom energijom pa projekt tako predviđa razvoj punionica s baterijskim spremnicima te solarnim elektranama za proizvodnu električne energije.
Gdje imate proizvodni pogon i koliko imate zaposlenih?
U zagrebačkom Jankomiru imamo halu iznajmljenu od Grada Zagreba. Pogon je dovoljan za izgradnju deset brodova godišnje. Što se tiče zaposlenih, dok smo radili brodove za Mljet, imali smo između 15 i 20 djelatnika. Nisu svi bili zaposleni. U ovom trenutku nas je troje. Kriza zbog pandemije snažno je pogodila sav prijevoznički sektor. Što se tiče proizvodnje, sad stojimo. Trenutno smo posvećeni projektiranju i nekim manjim poslovima od kojih tvrtka živi. Jedan takav izrada je pristana u Iloku za Lučku upravu Vukovar. Pristani su plovni objekti na koje pristaju riječki kruzeri. Dosad su to bili obično stari brodovi i tankeri. Mi projektiramo nešto puno modernije.
Otkud vam strast za brodogradnju i brodove? Vi ste, koliko znam, rođeni Zagrepčanin.
Točno je to da sam rođen u Zagrebu, ali brodogradnja i brodovi moje su obiteljsko naslijeđe. Korijene s očeve strane vučem s Murtera, točnije iz Betine, u kojoj je moj djed bio kalafat pa sam mu s bratićima još kao dijete pomagao u gradnji brodova. Otuda mi ideje za formu, konstrukciju i osjećaj broda u plovidbi.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje
