Po prometu putnika i vozila u domaćoj linijskoj plovidbi Lučka uprava Zadar (LUZ) na dohvatu je rekordne 2019. godine, iskazuju nedavno objavljeni podaci o ostvarenom prometu za prvih devet mjeseci godine.
Međutim, u međunarodnom prometu putnika i vozila zadarska luka drugu godinu zaredom doživljava velik pad u odnosu na raniji uzlet i godišnju stopu rasta od tridesetak posto koja se bilježila od 2015. do 2019. godine, naročito nakon preseljenja trajektnog i međunarodnog prometa u luku Gaženica, piše Novi list.
O posljedicama pandemije koronavirusom za međunarodnu putničku luku Gaženica koja je 2019. bila proglašena lukom godine za kružna putovanja od strane Seatrade Cruise Awards, refleksijama na odnose s turskim koncesionarom Zadar International Port Operations (ZIPO), nastavku nemalih ulaganja i aktualnim investicijama daljnjeg razvoja zadarskog lučkog područja, Novi list razgovarao je s novim-starim ravnateljem LUZ-a Robertom Škifićem.
U segmentu međunarodnog putničkog prometa, 2020. godina vjerojatno će ostati zabilježena kao jedna od najtežih, dogodilo nam se da je nakon sedam godina drastičnog rasta, promet kruzerima bio praktički izbrisan.
Pandemija COVID-19 praktički je u nekoliko tjedana ožujka izbrisala sve najave kruzera, kao i međunarodni linijski promet, ne samo u svim hrvatskim lukama, nego u svim lukama na svijetu. Radi se o krizi svjetskih razmjera, a kruzing kompanije su najviše pogođene ovom pandemijom, čak i više od avioindustrije.
Onemogućeno je pristajanje u manje-više svim svjetskim lukama, pa je jedini vid aktivnosti koji je lukama preostao postao prihvat brodova na kružnim putovanjima bez putnika u mirovanju. Od najavljenih nešto više od 200.000 putnika i 150 ticanja, u 2020. godini realizirano je samo 13 ticanja i 714 putnika.
Većim dijelom godine u luci je, u lay-up statusu, odnosno u stanju mirovanja, vrijeme proveo jedan do dva kruzera tvrke Marella Cruises, a od kraja godine i edukacijski brod »Bright Spark«.
To su praktički bile rijetke značajnije prihodovne aktivnosti koje su ostvarene u međunarodnom segmentu prometa te operacije vrlo slične »turnaround« operacijama – osim što nema izmjene putnika, rekao je u uvodu razgovora Škifić.
Kakve su vam projekcije i najave za iduću godinu, premda se još uvijek teško što sa sigurnošću može prognozirati?
Kruzing industriji trebat će daleko više vremena za oporavak u usporedbi s drugim granama ekonomije jer za razliku od cestovnog ili avioprijevoza, koji se koriste za poslovna i privatna putovanja, krstarenja nisu esencijalni način prijevoza i turizma.
U najavi za 2022. godinu trenutačno su nam još uvijek aktualna 163 ticanja, pa bi sljedeća godina mogla označiti kakav-takav povratak na ranije staze.
Velik problem u sljedećim godinama svim hrvatskim lukama predstavljat će smanjenje kruzing prometa i ukrcajno-iskrcajnih operacija u Veneciji. To je, s jedne strane, šansa za dobivanje koje »turnaround« operacije, ali tranziti koji dolaze iz Venecije, a koji generiraju velik broj putnika i stvaraju našim lukama velike prihode, mogli bi značajno pasti.
Pandemija i pad broja putnika i vozila u međunarodnom prometu, posebno u segmentu brodova na kružnim putovanjima, razlogom su da ste pristupili i revidiranju ugovorenih iznosa koncesijskih naknada. U kojem su pravcu išle te izmjene za ZIPO, s kojim je prije tri godine potpisan ugovor o koncesiji za područje Nove luke Gaženica?
Korekcije u određivanju visine stalne koncesijske naknade su nastale prema uputama resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kao mjera za olakšavanje poteškoća i šteta u poslovanju nastalih kao posljedica COVID-19 pandemije.
Zato smo u Lučkoj upravi Zadar donijeli Odluku o smanjenju stalnog dijela koncesijskih naknada za 2020. godinu. Svi koncesionari vezani za putnički promet obuhvaćeni su tom odlukom i oslobođeni su od plaćanja stalne koncesijske naknade u visini od 30, pa sve do 100 posto.
Činjenica jest da je ZIPO-u uslijed pojave pandemije u cijelosti onemogućeno poslovanje koje se, prije svega, bazira na iskrcaju i ukrcaju putnika i vozila u međunarodnom prometu, a što je i glavni predmet same koncesije.
Tvrtki ZIPO spomenutom smo odlukom odobrili popust od 50 posto na stalni dio koncesijske naknade. Sve ostale obveze ZIPO-a, prema Ugovoru o koncesiji, kao što su redovito održavanje terminala, odnosno održavanje objekata u koncesijskom području, kao i rad zaštitarske službe te osiguranje imovine, ostale su nepromijenjene.
To će iznova aktivirati ranije kritike koje su smjerale za tim da se prostor Nove luke Gaženica, oko 145.000 četvornih metara, dao za malu cijenu u 20-godišnju koncesiju, tim više što se u taj dio zadarske luke kroz proteklih deset godina investiralo oko 1,5 milijardi kuna.
Ovdje moram upozoriti da se radi o potpunom zlonamjernom brkanju činjenica. Prostor od 145.000 četvornih metara je definirano područje u kome ZIPO može obavljati djelatnosti iz koncesije, kao i svi ostali koncesionari koji uredno plaćaju koncesiju Lučkoj upravi Zadar, od putničkih agencija, lučkih agenata, komunalnih poduzeća i drugih.
Također, u zgradi terminala koja je površine oko 20.000 četvornih metara, uz kruzerski dio terminala, ZIPO ima na raspolaganju 2.000 četvornih metara poslovnog prostora za davanje u potkoncesiju. Sve ostalo su prostori koje koristi Lučka uprava Zadar, Lučka kapetanija, Granična policija, carina i to bez naknade za korištenje prostora.
Od 200 milijuna eura, koliko je dosad uloženo u sve radove u Novoj luci Zadar, tek se 12 posto ili nešto manje od 24 milijuna eura odnosi na gradnju međunarodnog putničkog terminala. Ne treba zaboraviti da je Zadar izgradnjom Nove luke Gaženica dobio jednu od najmodernijih putničkih luka na Mediteranu, da se stara gradska jezgra odnosno zadarski poluotok rasteretio prometa od gotovo 500.000 vozila i 1,2 milijuna putnika godišnje, kao i da se osigurala infrastruktura za budući rast luke za prihvat većeg broja kruzera istovremeno, dok blizina zračne luke omogućava i organiziranje »home porta«, odnosno polazne luke za kruzing kompanije.
Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.
