Kako smo već pisali prošli tjedan, Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici u četvrtak, 11. studenoga 2021. godine, donijela Odluku o prihvaćanju Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi za razdoblje od 2021. do 2024. godine.
O temi Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika te dostupnim statističkim podacima o hrvatskim pomorcima razgovarali smo s kapetanom Mariom Zorovićem, predsjednikom CROSMA-e te direktorom agencije Zorovic Maritime Services.
Cilj Programa je, kako je objavila Vlada, stvoriti motivirajuće uvjete za izbor pomorskih zanimanja, pomoći mladim pomorcima pri završetku obrazovnog procesa kroz sufinanciranje njihovog vježbeničkog staža koji je preduvjet za stjecanje časničkih zvanja u pomorstvu, poticati hrvatske i druge brodare na ukrcaj vježbenika-hrvatskih rezidenata, smanjiti nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj te promicati stjecanje novih stručnih znanja među pomorcima i time pozitivno utjecati na njihovo zapošljavanje.
Financijska sredstva za provedbu navedenog Programa osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu iznose 9.150.000,00 kuna, te po 7.000.000,00 kuna u 2022. i 2023. godini.
Prema tome, osnovni cilj Programa trebao je biti povećati konkurentnost hrvatskih vježbenika, a time i hrvatskih pomoraca na svjetskom tržištu.
Naime, iz točnih statističkih podataka CIMIS-a vidljivo je da hrvatska država školuje pomorce za strano tržište i strane brodare, a što smo znali i prije. Ništa sporno niti loše, jer znamo koliko koristi ima naše gospodarstvo od zaposlenih hrvatskih pomoraca i njihovih deviznih doznaka.
Međutim, prema najnovijim podacima samo 9,33% časnika plovi kod hrvatskih brodara, dok ih 90,67% plovi kod stranih brodara. Na prvu, Program je odličan potez Vlade i Ministarstva mora koji, kao odgovorni resor, nastoje pomoći u pronalasku prvog posla mladim kadetima koje ionako gotovo u cijelosti školuje za strane brodare.
No, je li to doista tako?
Izmjene u odnosu na prethodni program
Doneseni Program je nastavak Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Prethodni Program odnosio se primarno na hrvatske brodare sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za sufinanciranje ukrcaja vježbenika na brodovima država članica EU.
Nažalost, pojedini su domaći brodari koristili prošli Program zapošljavajući zbog državnih subvencija veći broj vježbenika nego što im je potrebno. Tako opet iz CIMIS-a možemo doći do podataka gdje je vidljivo da domaći brodari zapošljavaju onih spomenutih 9% casnika, ali čak 37% od ukupnog broja hrvatskih vježbenika. Vidi se očit nesrazmjer broja zaposlenih vježbenika potrebnih za buduće časnike.
Osim toga, dopušteno im je ukrcavati neograničeni broj vježbenika po brodu u istom trenutku. Štetne posljedice bile su te da je velika većina tih istih kadeta po završetku staža i položenog časničkog ispita bila u nemogućnosti nastaviti karijeru kod domaćeg brodara koji ih je zaposlio i bio za isto subvencioniran te kao takvi su nažalost ponovno završili na tržistu, i to opet kao vježbenici zbog zahtjeva industrije, odnosno brodara (Matrix Compliance). Danas, da bi se zaposlili kao recimo 3 časnik palube, morate imati od 4 do 6 mjeseci minimalnog iskustva kao samostalni časnik na istoj vrsti broda ili morate biti bivši vjezbenik.
Kako piše u kriterijima za sudjelovanje u Programu za razdoblje od 2021. do 2024. godine, u novi Program uključeni su svi brodari, što znači da se sada i strani brodari mogu prijaviti kao korisnici potpore.
Međutim, izgleda da je novi Program sastavljen u maniri dobro pripremljenih javnih natječaja hrvatske birokracije, tako da je stranim brodarima otežano i praktički neisplativo prijavljivati se na program sufinanciranja ukrcaja vježbenika. Baš kad smo pomislili da je Program pisan na dobrobit cijeloj pomorskoj industriji i da će olakšati prvi ukrcaj budućim pomorcima, bez obzira kod koga taj vježbenik bio zaposlen, na način da iza toga započne časničku karijeru kod tog istog brodara.
Naime, u postupku prijave brodar je, uz prijavu planiranih dana plovidbe, dužan dostaviti i ukupan broj dana plovidbe hrvatskih vježbenika koje je ukrcao prethodnoj u kalendarskoj godini, kao i ukupan broj dana plovidbe svih vježbenika (uključujući i hrvatske) koje je ukrcao u prethodnoj kalendarskoj godini.
Temeljem dostavljenih podataka o broju dana plovidbe hrvatskih vježbenika i broju dana plovidbe svih vježbenika, Ministarstvo za svakog pojedinog brodara utvrđuje Koeficijent (omjer tih dana) temeljem kojeg rangira brodare.
Ministarstvo utvrđuje maksimalan broj dana plovidbe hrvatskih vježbenika za koji garantira sufinanciranje, i to na način da, između planiranog broja dana plovidbe i ukupnog broja dana plovidbe hrvatskih vježbenika u prethodnoj kalendarskoj godini svakog pojedinog brodara, izabere manji broj, koji množi s Koeficijentom.
Zatim Ministarstvo, na temelju navedenih kriterija, objavljuje ljestvicu brodara i maksimalan broj dana plovidbe hrvatskih vježbenika za koje garantira sufinanciranje.
Ako Ministarstvo uvidom u podatke o stvarno ostvarenim danima plovidbe hrvatskih vježbenika po pojedinom brodaru utvrdi da raspoloživa financijska sredstava planirana u svrhu dodjele ove subvencije neće biti utrošena u potpunosti, razmjerno se povećava dnevni iznos sufinanciranja onim brodarima čiji Koeficijent je veći od 0.75.
Ako se pak utvrdi da sredstva nisu dostatna za sufinanciranje, brodarima čiji je Koeficijent manji od 0.50 dnevni iznos sufinanciranja razmjerno će se umanjiti.
Koga favorizira novi Program?
S obzirom na to kako je postavljen, čak i letimičnim pregledom postupka dodjele subvencije vidljivo je da novi Program favorizira prvenstveno – domaće brodare.
Ljestvice se formiraju na temelju udjela kojeg hrvatski vježbenici čine u ukupnom broju vježbenika svakog brodara, čime se strani brodari dovode u nepovoljan i frustrirajući položaj. Za očekivati je da jedan strani brodar koji zapošljava veći broj hrvatskih vježbenika također zapošljava i veći broj vježbenika drugih nacionalnosti. Samim time strani brodari automatski će imati niži Koeficijent prilikom prijave na Program sufinanciranja – što znači i manji iznos subvencije.
Hrvatski brodari, s druge strane, uvijek će imati Koeficijent 1, s obzirom da zapošljavaju primarno hrvatske vježbenike. Stoga će hrvatski brodari uvijek primati veći iznos subvencije, s obzirom da će ih njihov veći Koeficijent postaviti više na konačnoj ljestvici korisnika potpore.
Ako i domaći i strani brodar ostvare recimo 5000 vježbeničkih dana godišnje, za domaćeg brodara priznaje se svih 5000 dana, odnosno predviđenih 130 subvencioniranih kuna po danu, jer je njegov Koeficijent 1. Kod stranog brodara, Koeficijent uvelike ovisi o udjelu hrvatskih vježbenika u odnosu na sve druge vježbenike, a iz prakse znamo da rijetko tko zapošljava i trećinu hrvatskih vježbenika u odnosu na druge nacionalnosti. Uz to, od stranog brodara bi se trebali tražiti plovidbeni dani vježbenika svih ostalih nacionalnosti, što je neprikladno, neprovedivo i zadire u poslovne tajne, pa je pitanje je li uopće dobavljivo.
Nadalje, ovim Programom se ponovno ne ograničava maksimalan broj vježbenika po brodu, što ostavlja prostora za manipulacije i prekomjeran broj zaposlenih vježbenika, koji bi mogli po završetku vježbeničkog staža – opet za kadeta.
Postavlja se pitanje koja je svrha uključivanja svih brodara u novi Program i čemu onda on zapravo služi? Program stavlja u nepovoljan i štetan položaj cijelu našu industriju i studente, buduće hrvatske pomorce, kad znamo da 90% naših pomoraca plovi na na stranim kompanijama.
Ovaj Program trebao je biti mamac koji će privući strane brodare da zaposle što više naših vježbenika. No, evidentno je da se stranim brodarima teško isplati prijavljivati za subvencioniranje ukrcaja hrvatskih vježbenika, ma koliko hrvatskih državljana oni zapošljavali, dok će domaći brodari ovom odlukom opet itekako profitirati.
Pitanje je hoće li vratiti novac za one subvencionirane vježbenike za koje nisu mogli osigurati nastavak časničke karijere?
