Što više kasniš, država ti daje više milijuna!
U tu prostu rečenicu od ni desetak riječi dalo bi se sažeti zapažanje o gradnji i razvoju flote Hrvatske ratne mornarice, odnosno Obalne straže, na splitskim navozima. Vijest kaže da je Vlada u četvrtak, 2. prosinca odlučila dati još gotovo 40 milijuna kuna (37,8) iz džepa poreznih obveznika “Brodosplitu”, tvrtki čiji je gotovo stopostotni vlasnik Tomislav Debeljak, a na ime rasta troškova gradnje ophodnih brodova kojima se hvalimo osvojiti i strana tržišta; piše Damir Tolj za Slobodnu Dalmaciju
Hm?!
“Dobili smo brod kojim smo zadovoljni. Zadovoljni smo načinom na koji je izveden i očekujemo da i ostala četiri broda budu jednako kvalitetna. Dinamika isporuke brodova definirana je ugovorom, tako da se sljedeći brod očekuje u rujnu ove godine, a nakon toga svakih šest mjeseci po još jedan brod, čime bi kompletan proces završio u rujnu 2023. godine. Ovi brodovi bit će na ponos Hrvatskoj ratnoj mornarici, ali i cijelom gospodarstvu. Također, bit će i izvrsna referenca za Hrvatsku ratnu mornaricu i za ‘Brodosplit’ na svjetskom tržištu.”
Prvi ugovor 2014.
Upravo ste pročitali izjavu koju je Mario Banožić, ministar obrane, dao novinarima u splitskoj pomorskoj bazi Lora još 15. lipnja. Rujan je odavno prošao, evo će i Božić uskoro, ali tog broda još nema ni na vidiku! I tko zna kada će biti. Javnost ga još nije vidjela i ne zna u kojoj je uopće fazi gotovosti.
Jedno je sigurno: brod kasni. Temeljna logika govori da za njim kasne i ostala tri, čiju isporuku je Banožić najavio u intervalima od po šest mjeseci za ovim koji čeka Djeda Mraza. Za njih je domaćoj javnosti još manje poznato dokle su stigli i jesu li uopće krenuli, jesu li imalo odmaknuli od rezanja limova i postavljanja kobilice u splitskoj uvali Supavla, odnosno u Brodogradilištu specijalnih objekata.
Povijest gradnje obalnog ophodnog broda duga je i teška. Još koncem 2014. godine, Ante Kotromanović, tadašnji ministar obrane u Vladi Zorana Milanovića (SDP), potpisao je bio s Tomislavom Debeljakom, vlasnikom škvera u Splitu, ugovor o gradnji pet ophodnih obalnih brodova za Obalnu stražu. Prvi je trebao biti izgrađen za 15 mjeseci i predan u ožujku 2016. godine.
Radi se o prototipu, koji je poslije nazvan OOB-31 “Omiš”.
Budući da se radilo o prototipu, dakle, o brodu koji prethodno nije građen, moglo bi se razumjeti kašnjenje. O svemu su ispisane stotine novinskih kartica, pa nećemo nepotrebno daviti s milijun problema s kojima se cijeli izmijenjeni projekt suočio. Na koncu, “Omiš” je isporučen koncem 2018. godine, čak dvije i pol godine nakon prvotnog roka. MORH je tada javio da će “Brodosplitu” naplatiti dva milijuna kuna penala zbog nedopustivog kašnjenja. Dio odgovornosti tada je prebacivan na zagrebački Brodarski institut i loše originalno projektiranje prototipa.
Nema veze, prohujale su godine, a ostala četiri ophodna broda iz uvale splitskih brodograditelja još nismo vidjeli. Unatoč sjajnim najavama ministra Banožića početkom minulog ljeta s “Omiševa” zapovjednog mosta.
O svemu su iz Slobodne Dalmacije proteklih mjeseci u više navrata pitali “Brodosplit”, Ministarstvo obrane, Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, “Hrvatsku brodogradnju”, HBOR i slično. Ili se nisu javili, ili su igrali staru dječju igricu, najbolje je opisuju riječi “šalji dalje do budale”. Pisali su ponovno i nekidan, nemajući pojma da će ih recentni događaji sustići. Pa su poslali i ažurirana pitanja s obzirom na Vladinu odluku o slanju dodatnih gotovo 40 milijuna na Debeljakov škverski račun, od čega 12,6 proračunskih milijuna tijekom 2022. i 25,2 milijuna kuna 2023. godine.
Pet brodova za 396 milijuna
Evo kako Vlada Andreja Plenkovića to objašnjava:
“MORH je 2. prosinca 2014. potpisao Ugovor o gradnji obalnih ophodnih brodova s dobavljačem ‘Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata’. Ugovorom se graditelj obvezao izgraditi i predati Ministarstvu obrane pet brodova po ukupnoj cijeni od 396.094.250,00 kn (s PDV-om).”
U obrazloženju odluke navodi se i dinamika proračunskog financiranja: tijekom 2015. godine 50 milijuna kuna, 2016. još 70 milijuna, 2017. daljnjih 162 milijuna, te 2018. novih 103 milijuna kuna. To bi zajedno bilo 385 milijuna kuna.
Vlada, odnosno Ministarstvo financija, u obrazloženju od 2. prosinca 2021. ne govori preciznije o tome je li spomenutih 385 milijuna kuna već isplaćeno “Brodosplitu” opisanom dinamikom, a o svemu su im uputili izravna pitanja. Ne bi bilo iznenađujuće da je sav taj novac odavno otišao u uvalu Supavla, odnosno da smo brodove platili, a tko zna kada ćemo ih vidjeti. Štoviše, dat će se još 40 milijuna kuna jer je Debeljaku sve poskupjelo u međuvremenu.
Svakako, Vladino obrazloženje dalje navodi kako su kroz godine sklopljena četiri aneksa, “budući da su se rokovi izrade prototipnog obalnog ophodnog broda produljili, a posljedično i rokovi isporuke brodova u seriji”. Zaključno, konačna cijena trebala je biti 392 milijuna kuna (s PDV-om) za svih pet brodova.
A ovako u Banskim dvorima imaju razumijevanja za rast Debeljakovih troškova u realizaciji projekta:
“S obzirom da je došlo do povećanja troškova energije, rada, materijala i opreme, zbog čega su ugovorne strane suglasno angažirale sudskog vještaka prema čijem nalazu je došlo do povećanja troškova od 21,85 posto, što predstavlja razlog za uvećanje ugovorne cijene u iznosu od 10 posto…”
Dopuna ugovora
“Ministarstvo obrane i ‘Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata’ usuglasili su potrebu izrade Prijedloga ugovora o izmjeni i dopuni Ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova kojim ukupna cijena za pet brodova iznosi 431.285.916,75 kn (s PDV-om), što predstavlja povećanje u ukupnom iznosu od 39.207.810,61 kuna.”
Radi lakšeg snalaženja, zaokružimo to na 40 milijuna kuna. Budući da se u Vladinoj odluci govori o svih pet brodova, iz Slobodne Dalmacije priupitali su MORH i Ministarstvo financija znači li to da možda s oko osam milijuna kuna, odnosno s nešto više od milijun eura, sada plaćamo čak i višu cijenu broda “Omiš” koji je isporučen prije cijele tri godine?!
Za kraj se nameće pitanje: da su brodovi išli na vrijeme, bi li došlo do većih troškova i rasta cijene?! Odnosno, je li bolje Debeljaku naplatiti penale za kašnjenje ili mu dati još 40 milijuna kuna?!
SVI DRŽAVNI MILIJUNI
Od HBOR-a 250, od HZZ-a 19, plus jamstva, jednako DOBIT
Državna banka HBOR proljetos je Debeljakovu “Brodosplitu” odobrila 250 milijuna kuna za financiranje obrtnih sredstava. Hrvatski zavod za zapošljavanje javio nam je u lipnju da su “Brodosplitu” isplatili gotovo 19 milijuna kuna za očuvanje radnih mjesta u pandemiji, za oko 1700 radnika, u razdoblju od ožujka 2020. do svibnja 2021. godine. Dodatno, Debeljakovoj škverskoj tvrtki isplaćeno je i 733.000 kuna potpore za skraćenje radnog vremena, za 180 radnika.
Nekidan je Vlada za šest mjeseci produljila i državno jamstvo “teško” 32 milijuna eura, kojim prati Debeljakovu gradnju minikruzera “Janssonius” za stranog naručitelja, porinutog proljetos u prisutnosti i uz velike pohvale Tomislava Ćorića, ministra gospodarstva. Garancije se produljuju jer taj brod – vrijedan ukupno 50 milijuna eura – kasni pola godine.
“Brodosplit” je tijekom ove godine u nekoliko navrata kasnio i s isplatom plaća radnicima, kojih je oko 1800, a proteklog proljeća bilo je i sniženja osobnih dohodaka, također zbog kašnjenja s isporukom jednog malog polarnog kruzera.
Dio radnika je na čekanju, uz minimalac.
Debeljakov brodograđevni sustav iz uvale Supavla ima velikih problema i sa solventnošću: mnogim njegovim tvrtkama računi su blokirani i dulje od 120 dana, pa Fina po službenoj dužnosti trgovačkim sudovima šalje prijedloge za otvaranje stečajeva. Trenutačno je takvih sedam brodograđevnih poduzeća, a u idućih desetak dana bit će ih još desetak. Neplaćanje dobavljača i vjerovnika događa se već neko vrijeme: sve se rasteže do preko četiri mjeseca, a onda – već na rubu bankrota – Debeljak podmiri dugovanja i spirala neplaćanja kreće iznova.
Zanimljivo je i da javni servisi govore kako je “Brodosplitov” sustav dužnik i kada su u pitanju porezi i doprinosi. Iako se u uvjetima za dobivanje državnih jamstava ističe da ne bi smjelo biti takve vrste dugovanja, država Debeljaku bez problema produljuje garancije.
Za kraj, “Brodosplit” je prošle godine ostvario neto dobit od gotovo 150 milijuna kuna. A godinu prije toga blizu 50 milijuna kuna. Vlasnik “Brodosplitovih” dionica, njih gotovo 100 posto, Debeljakova je obitelj.
SPECIFIKACIJE BRODOVA
Duljina: 43 metra
Oružje: automatski top, 30 mm; dvije strojnice, 12,7 mm; četiri ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava
Trup: čelik povišene čvrstoće
Nadgrađe: aluminijska slitina
Posada: 16 ljudi
Autonomija: 10 dana plovidbe
Pogon: 2 x 2525 kilovata
Brzina: 29 čvorova
Damir Tolj
