Akvadukti su nekada bili ono što je moderni sustav vodovodne mreže danas – žila kucavica onoga što život jest, a to je neizbježna, tako draga i uvijek, u normalnim količinama, dobrodošla voda. Ta prozirna tekućina bez mirisa i okusa bila je središte okupljanja prvih civilizacija.
Civilizacije su je na razne načine pokušale odvući tamo gdje je uopće nema. Počele su s kanalima i branama, pa se sjetile i revolucionarne ideje – ideje akvadukta. Cijeli sustav baziran je na blagom padu koji je usmjeren od točke izbijanja vode na topografsku površinu pa do točke koja se nalazila u nekom od naselja iz staroga vijeka.
Najpoznatiji akvadukt u Hrvatskoj jest Dioklecijanov akvadukt, koji se proteže od izvora rijeke Jadro u Solinu do same Dioklecijanove palače. Dug je 9 kilometara, a visinska razlika izvora i Palače je 33 metra, što će reći da gravitacijski tok vode omogućuje nagib od nekakvih 0,37% u prosjeku. Šire pučanstvo prepoznaje ga po onom famoznom segmentu kod Dujmovače, a zanimljiv podatak je da je bio kapaciteta 13 kubnih metara u sekundi. Odnosno, na dnevnoj bazi mogao je opskrbiti Palaču sa 1.123.200 kubnih metara vode.
Da sve ne bi ostalo samo na pukom pretakanju od izvora do zamaka, palača, naselja i gradova, pobrinuli su se Francuzi, i to još davne 1686. godine, kada je nastao akvadukt Cesse. Bio je to prvi plovni akvadukt, dugačak 205 metara, a širok nešto više od 9 metara. Plovidba njime je i dalje moguća za brodove kojima maksimalna širina ne prelazi 5,5 metara.
Od tehnoloških čuda svoga vremena, valja još izdvojiti i Monocacy akvadukt koji se nalazi na plovnom putu između Washingtona i Cumberlanda, na poznatom C&O kanalu dugačkom 270 kilometara. Ovaj akvadukt otvoren je za promet 1833. godine. Građen je gotovo 4 godine, dugačak je 134 metra, a visok svega 6 metara. Imao je veliku ulogu u građanskom ratu, a danas se nalazi u zoni stroge zaštite prirode i tretiran je kao spomenik kulture, nakon što je u potpunosti rekonstruiran 2005. godine.
U današnje vrijeme, akvadukti služe i za plovidbu velikih brodova, a najveća su atrakcija akvadukti Europe, gdje su, uz Kinu i SAD, najčešći. SAD većinom ima male akvadukte kojima spaja riječne rukavce, poput onih u New Yorku gdje se nalazi preko stotinu malih akvadukata. Kinezi akvadukte rade kao pristupne puteve svojim “liftovima za brodove“, no takvih za sad nije mnogo. Kina ima najduži akvadukt na svijetu, koji nije plovan jer služi za opskrbu čak 109 milijuna ljudi vodom.
U nastavku donosimo pet najljepših akvadukta u Europi, ali i u cijelom svijetu.
Magdeburški akvadukt
Magdeburški akvadukt, kao što i samo ime govori, nalazi se u blizini grada Mageburga u Njemačkoj. Spaja Mittellandkanal i kanal Elbe-Havel, odnosno sam akvadukt prelazi preko rijeke Elbe (Labe). Dugačak je 918 metara i širok 34 metra. Izgradnja je započela 1998. godine, a plovni put je otvoren 2003., dok je cijena ovog projekta bila vrtoglavih 500 milijuna eura.
Pont du Sart akvadukt
Pont du Sart veliki je akvadukt u Belgiji, dugačak 498, a širok 46 metara. Povezuje sliv Scheldt sa rijekom Meuse. Akvaduktom plove brodovi prelazeći dolinu Thiriau du Sart i veliko cestovno čvorište N55, jedno od najprometnijih u Belgiji zbog velike industrijske zone u neposrednoj blizini, pa tako posade mogu uživati u pogledu na Belgiju iz, takoreći, ptičje perspektive.
Akvadukt Veluwemeer
Akvadukt Veluwemeer je tehnološko infrastrukturno dostignuće u Nizozemskoj duljine svega 25 metara i premostio je autocestu N302 još 2002. godine. Autocesta N302 inače spaja Nizozemsku sa najvećim umjetnim otokom na svijetu, Flevolandom, na kojem živi 417.000 stanovnika. Ispod akvadukta u jednom danu prođe čak 28.000 vozila, dok njime lagano prelaze brodovi. Cijena ovog akvadukta bila je 61 milijun američkih dolara.
Akvadukt Krabbersgat
Ovo je zapravo najstariji moderni akvadukt na svijetu koji je u funkciji još od 1971. godine, a ove je godine proslavio svoj pedeseti rođendan. Akvadukt Krabbersgat spaja Markermeer i Ijlsselmeer koji imaju različite visine, pa se po potrebi otvaraju i zatvaraju velika vrata, odnosno „brave“ akvadukta. Sama baza akvadukta duga je 125, a široka 25 metara, odnosno po 12,5 metara za svaki plovni put. Također se nalazi u Nizozemskoj. Cijena ovog akvadukta 55 milijuna eura, dakle košta kao osrednji napadač u ligama petice.
Akvadukt Ringvaart Haarlemmermeer
Ringvaart Haarlemmermeer je isto tako nizozemski akvadukt, nalazi se na zapadu zemlje i datira još iz 1961. godine, no moderni sustav dobiva tek 2006. godine. Ispod ovoga akvadukta prolazi autocesta i željeznička pruga, a ukupna duljina mu je 1800 metara, a širina 28 metara.
Turistička atrakcija
Jedan mali, ali visok i oku ugodan, ali i plovan akvadukt nalazi se u Ujedinjenom Kraljevstvu, a riječ je Pontcysyllte akvaduktu koji datira iz 1805. godine. Dug je 305 metara, širok svega 3,35 metara i dubok 1,7 metara, no prava je turistička atrakcija. Povezuje kanal Llangollen sa rijekom Dee.
Petar Zuanović
