Kontejnerski terminal tvrtke Jadranska vrata (AGCT) na Brajdici i ove će godine ostvariti rekordan rezultat, s planiranim prekrcajem oko 315 tisuća TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), potvrdio je za Novi list Emmanuel Papagiannakis, direktor AGCT-a.
Ovogodišnji će promet kontejnera na Brajdici biti tri do pet posto veći nego lanjske, također rekordne godine, u kojoj je po prvi put na riječkom kontejnerskom terminalu bilo prekrcano više od 300 tisuća TEU-a, čime je i službeno ušao u red kontejnerskih terminala srednje veličine u svijetu.
Papagiannakis ističe kako je novi rekordni rezultat, iako je rast u postocima ove godine manji nego u nekoliko prethodnih, ostvaren u otežanim uvjetima, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini.
Na globalnom tržištu ove smo godine svjedočili poremećajima u opskrbnim lancima i rasporedu dolazaka brodova na linijama, a na samom terminalu odvijaju se radovi na povećanju dubine mora, uz zapadni dio obale, tako da smo čitavu godinu odradili samo s jednim vezom za brodove. U takvim uvjetima, uspjeli smo dobrom organizacijom i zahvaljujući trudu naših zaposlenika, održati stabilan promet i ove ćemo godine postaviti novi rekord u broju kontejnera. Iako smo u početku godine predviđali još veći rast tereta, rekordno visoke pomorske cijene za kontejnerski prijevoz ograničile su rast unatoč velikoj potražnji jer je za mnoge vrste tereta niže vrijednosti otpremanje po sadašnjim cijenama neodrživo, kaže Papagiannakis, dodajući da je rast prvenstveno bio posljedica razvoja tržišta izvan Hrvatske, posebice centralne i jugoistočne Europe.
Na Brajdici je, osim na godišnjoj razini, ostvaren i rekordni promet u jednom mjesecu. U studenom je, naime, na terminalu prekrcano 30.176 kontejnera, a u istom je mjesecu ostvaren i rekordan promet kontejnera koji su otpremljeni ili dopremljeni željeznicom.
Vidimo velik rast željezničkog kontejnerskog prometa. Sve veći udio kopnenog kontejnerskog prometa preuzima željeznica, velikim dijelom zahvaljujući novom intermodalnom željezničkom terminalu na kojemu su radovi završili prošle godine, a koji nam omogućuje slaganje sve većeg broja kontejnerskih vlakova. Time nastavljamo trend rasta željezničkog prometa iz prošle godine pa će ova godina ponovo biti rekordna i u željezničkom kontejnerskom prometu, kaže Papagiannakis.
Koliki je rast kontejnerskog prometa željeznicom, najbolje, prema njegovim riječima, pokazuje podatak da je ove godine, po prvi put, u nekim mjesecima udio željezničkog transporta kontejnera bio pedeset posto, u odnosu na transport kamionima.
S rastom prometa rastu i prostorne potrebe terminala. Lučke uprave i gradski planeri moraju osigurati da postojeće luke imaju susjedni prostor za proširenje. Vidimo kod Zagrebačke obale, susjedno zemljište za proširenje već se osigurava.
Za nas je koristan potencijalni prostor prazno zemljište između terminala i plaže za pse, koje AGCT vidi kao idealan prostor za proširenje. Taj prostor je zatvoren, prekriven korovom i kamenjem i ne služi nikakvoj svrsi niti nikome donosi bilo kakvu ekonomsku korist. Sadašnji trn u oku mogli bismo pretvoriti u radni prostor ili samo za skladištenje ili urede kako bismo ograničili buku, te vratili područje natrag gradu kada se ukaže potreba za neku drugu upotrebu. Budući da nisu potrebni nasipi ili drugi veliki zemljani radovi, to bi se moglo učiniti brzo. Zagrebačka obala će Rijeci dati dodatni kapacitet krajem 2024./2025., međutim želimo i do tog vremena nastaviti s rastom riječke luke, kaže Emmanuel Papagiannakis, direktor AGCT-a.
Ukupni će udio željezničkog transporta na kraju godine biti veći od četrdeset posto, što je jedan od najvećih udjela željezničkog transporta na kontejnerskim terminalima u Europi. Prije dvije godine taj je udio bio oko 29 posto i tada se je to smatralo odličnim rezultatom. Veseli nas što željeznički prijevoz kontejnera i dalje raste, kaže direktor terminala.
Stoga je važno, objašnjava, da i željeznička infrastruktura prati razvoj prometa te da nadležni kontinuirano nastave s radom na uklanjanju tzv. »uskih grla« poput tranzitnog vremena preko granica što može uzrokovati kašnjenja.
Rast prometa omogućio je zapošljavanje novih zaposlenika na AGCT-u, a rezultirat će i dobrim financijskim rezultatima, ističe, iako luke i operateri kontejnerskih terminala neće ostvariti rekordne profite kakve ove godine ostvaruju brodovlasnici i brodarske linije, zahvaljujući rekordno visokim vozarinama i cijenama najma brodova. Velike brodarske kompanije ove će godine ostvariti profit viši od 150 milijardi dolara, njihova dobit u prošlom tromjesečju bila je najveća u povijesti.
Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.
