Iako se koronavirus u Kini pojavio tijekom prosinca 2019. godine, utjecaj na europske luke postao je primjetan tek nekoliko mjeseci kasnije, u ožujku 2020. Do oporavka je, generalno gledano, u svim lukama došlo tijekom druge polovice 2020., čime su smanjeni ukupni gubici u broju TEU.
No, najveći broj ovih luka na kraju 2020. zabilježio je slabije rezultate nego godinu ranije – iako je pad generalno bio manji nego tijekom financijske krize 2009., priopćio je u okviru novog istraživanja dr. Theo Notteboom, profesor Sveučilišta u Gentu, i dodao da je zajednički pretovar 15 vodećih luka u EU u 2020. godini iznosio 74,3 milijuna TEU-a, objavio je PortEconomics.eu, a prenosi Pluton Logistics.
U prvih 9 mjeseci 2021. godine došlo je do određenih promjena; prvo se dogodio snažan rast u donjoj polovici TOP 15 liste. Notteboom u novim analizama otkriva da su se luke koje su pretrpjele dvoznamenkaste gubitke u volumenu pretovara tijekom 2020. u ovoj godini uspjele oporaviti.
Najveći oporavak pokazale su luka Le Havre, u kojoj je došlo do povećanja volumena za 49% u odnosu na isti period 2020., i Barcelona, koja bilježi rast volumena od 30,5%. U slučaju luke Le Havre, oporavak je uslijedio nakon problema sa zagušenjima u drugim velikim lukama sjeverne Europe.
Genoa je također zabilježila značajan rast (+16%) u prva tri kvartala 2021. godine, iako je novi obližnji terminal u Vado Ligureu, kojim upravlja ista lučka uprava, ograničio potencijal rasta privlačenjem jednog dijela pretovara.
U slučaju luke Pirej (Piareus), najveće luke u Grčkoj, čiji je vlasnik COSCO, i luke Gdanjsk u Poljskoj, koje slove za glavne konkurente na rang listi europskih kontejnerskih luka, samo je Gdanjsk uspio povećati volumen tijekom prva tri kvartala 2021., i to za 15,5%. Notteboom navodi da je u ovim okolnostima Pirej (-1,0%) na rubu ustupanja mjesta petoplasiranoj luci Valencia (+6,7%).
Luka Sines, koja je u 2020. pretovarila 1,6 milijuna TEU (+ 13%) i time djelomično povratila pad prometa od 19% iz 2019., u prvih devet mjeseci ove godine imala je veći volumen kontejnera za 22,5%.
Njemačke luke, nakon negativnih rezultata u 2020., bilježe skromne povratke. Bremerhaven se s dvoznamenkastim povećanjem (+10,2%) prvi vratio u prvih devet mjeseci ove godine, dok je Hamburg morao prihvatiti skromno povećanje od 2,4%.
Jaz između luka Rotterdam i Antwerp povećao se tijekom 2021., pri čemu je Rotterdam (+7,8%) pretekao Antwerp (+2,8%) u pogledu rasta TEU, usprkos činjenici da su obje luke pogođene krizom lanca opskrbe.
Problemi zagušenja u susjednim lukama poslužili su kao podrška ogromnom rastu luke Zeebrugge (+25%). Lučke vlasti luka Antwerp i Zeebrugge nalaze se u procesu spajanja, kako bi formirale luku Antwerp-Bruges do drugog kvartala 2022. Prema trenutnim stopama rasta, njihov objedinjeni kontejnerski promet u 2021. ostaje oko 0,8 milijuna TEU ispod volumena koje je zabilježio Rotterdam.
Evo i kako izgleda lista 15 vodećih luka u Europi, zajedno s promjenama u volumenu u odnosu na prvih devet mjeseci 2020. godine.
- Rotterdam (+7,8%)
- Antwerp (+2,8%)
- Hamburg (+2,4%)
- Piraeus (-1,0%)
- Valencia (+6.7%)
- Algeciras (-6,1%)
- Bremerhaven (+10,2%)
- Gioia Tauro (nema podataka)
- Barcelona (+30%)
- Le Havre (+49%)
- Marsaxlokk (nema podataka)
- Genoa (+16%)
- Gdansk (+15,5%)
- Zeebrugge (+25,0%)
- Sines (+22,5%)
