Mario Puretić, podrijetlom s Brača, otac hidrauličnog vitla, odnosno izumitelj “Power blocka” koji je značio revoluciju u komercijalnom ribarstvu, preminuo je 6. siječnja 1993. u Santa Barbari u Sjedinjenim Američkim Državama u 89. godini.
Mario, koji je u crkvene knjige upisan još i kao Juraj i Ivan, rodio se 26. lipnja 1904. godine u obitelji težaka i ribara u Sumartinu na Braču. Siromaštvo i težak otočni život natjerali su ga da 1929. krene tragom mnogih drugih naših ljudi preko oceana u Ameriku. Od Aljaske do Meksičkog zaljeva radio je u čeličanama, lukama, brodogradilištima, na brodovima, a nakon Drugog svjetskog rata pridružuje se sunarodnjacima iz velike hrvatske kolonije u ribarskom San Pedru; piše dijaspora.hr
Kao ribar na tunolovcima u Meksičkom zaljevu stekao je iskustvo u tom teškom i opasnom poslu, te je uz nesumnjiv pronalazački dar i osjećaj za more koji je donio s rodnog otoka Brača nastao “Puretićev (kako ga nazivaju u Americi) power block”. Izum je patentiran 1954. godine u Los Angelesu i odmah je ušao u primjenu diljem svijeta. Na palube su ga postavili veliki oceanski tunolovci, počeli su ga koristiti svi moderniji ribarski brodovi, a u Jadran je njegov izum prodro već 1963.
Jednostavno hidraulično vitlo, žljebasti kolotur obložen iznutra gumom koji hidraulikom izvlači mrežu iznad palube uštedio je ribarima golem trud, ubrzao izvlačenje ulova i smanjio potreban broj ribara. Puretićev izum označio je pravu svjetsku revoluciju u lovu plivaricama.
O vrijednostima izuma najbolja govori činjenica da je Kanada kao razvijena ribarska zemlja, ribarski brod s Puretićevim “power blockom” otisnula na svojoj novčanici od pet dolara koja je u opticaju od 1972. godine. Island, također ribarska velesila proglasila je Puretića svojim počasnim građaninom, a 1980. na svečanosti na kojoj je Nikola Tesla uvršten u “Zadužbinu časti” uz bok Edisonu, Morseu i braći Wright, duh s prostora Hrvatske dobio je još jedno priznanje: Mario Puretić proglašen je izumiteljem godine u Americi.
Nakon “power blocka” izumitelj s Brača je Patentnom uredu SAD-a prijavio još pedesetak izuma. Do kraja života je radio kao počasni konstruktor kompanije MARCO iz Seattlea, koja je po njegovu vitlu postala slavna diljem svijeta.
