Vrlo zanimljiva vijest stiže iz splitske Sjeverne luke, koja će značiti pravi poslovni iskorak: bakrena ruda iz borskog rudnika u Srbiji, čiji vlasnici su Kinezi, prevozit će se željeznicom u Split, gdje će se prekrcavati u brodove i odvoziti u Kinu ili na tržišta širom svijeta.
Ne bude li neugodnih iznenađenja – što je u poslovnom svijetu pritisnutom krizom u vezi s poremećajima opskrbe izazvanima pandemijom koronavirusa uvijek moguća varijabla – prvi teret sipke rude u željezničkoj kompoziciji trebao bi u splitsku teretnu luku stići do kraja veljače. Potvrdio je to za Slobodnu Dalmaciju Filip Rogošić, direktor tvrtke “Luka”, koja ima prvenstvenu koncesiju za djelatnost prekrcaja i skladištenja tereta:
Sklopili smo posao s tvrtkom “Trans Cargo Logistic” iz Beograda, to je transportno poduzeće, za prijevoz bakrene rude iz rudnika u Boru, koji je u vlasništvu kineske tvrtke “Zijin Mining”.
Radi se o velikoj rudarskoj kompaniji, globalnom igraču s barem tridesetak rudnika crnih, obojenih i plemenitih metala (bakar, olovo, cink, željezo, zlato, platina…) na više kontinenata. Splićani su s Kinezima zasad potpisali ugovor do kraja 2022. godine, ali Rogošić očekuje da će posao postati višegodišnja suradnja, ako svi dionici ispune uvjete iz ugovora. Glavni izazov mogao bi biti u ograničenoj propusnosti Ličke željezničke pruge koju Hrvatska desetljećima zanemaruje.
Pruga nije elektrificirana, još se mora koristiti lokomotiva na dizelski pogon, što ozbiljno povećava trošak prijevoza. Čak višekratno! Drugi problem je njezin uspon, posebno između Splita, odnosno Kaštela i Perkovića. Na toj dionici lokomotiva ne može povući više od 850 tona, odnosno 16 vagona tereta. Uprkos svemu, “HŽ Cargo” i država izišli su u susret poslovnoj prilici, i to povoljnijim komercijalnim uvjetima, kako bi se mogao realizirati ugovor. To je učinila i splitska Lučka uprava sniženjem svojih tarifa, kaže Rogošić.
U Sjevernoj luci svi se nadaju da će država prepoznati potencijale cijelog splitskog lučkog bazena. Bez modernizacije ličkog smjera nemoguće je u potpunosti iskoristiti gospodarske mogućnosti i proširiti gravitacijsko područje luke. Lička pruga je usko grlo, to je činjenica, ističe direktor tvrtke “Luka”.
Tijekom ove godine u Split će stići ukupno 200.000 tona bakrene rude iz Srbije, a ubuduće se planira prijevoz pola milijuna tona svake godine, prije svega zbog spomenutog ograničenja ličkog željezničkog koridora. Inače bi količine mogle biti znatno veće. Ruda će se prevoziti prugom iz Bora do Šida – što će organizirati tvrtka “Serbia Cargo” – a od Tovarnika će kompozicije preuzimati “HŽ Cargo” i dovoziti teret u Split.
Tjedno bi se dovozilo oko pet tisuća tona. Odnosno, svakog radnog dana kompozicija po 15 vagona, jer trenutačno nije moguće više zbog ograničenja koje smo spominjali. Radi se o sipkom teretu koji će do prekrcaja u brodove biti smješten u zatvorenom lučkom skladištu. Najveći je to poslovni iskorak splitske teretne luke u smislu organizacije logističkog lanca i maksimalnog iskorištavanja kapaciteta Ličke pruge, govori Rogošić.
U rotaciji će biti 192 vagona – polovicu će osigurati “HŽ Cargo”, a drugu “Serbia Cargo”. U posao je uključeno šest, sedam partnera, a jedan od hrvatskih je i “Jadroagent”, ugledni pomorski agent.
Uz ostale ugovorene poslove, lučki čelnici u ovoj godini očekuju rekordne količine:
Trebali bismo prijeći čaroban broj od milijun tona prekrcanog tereta u Sjevernoj luci. Uz bakrenu rudu iz Srbije, tu je staro željezo koje prekrcavamo za zagrebačku tvrtku “Cezar” i kalcit, odnosno kamen, za slovensku kompaniju “Calcit”, kao i različiti tereti za “Cemex”. Tolikih količina nije bilo još od osamostaljenja Hrvatske, istaknuo je Rogošić.
Tvrtka ‘Luka’ zapošljava stotinjak radnika. Zanimljivo je da je kompanija svim svojim zaposlenicima nedavno linearno podignula plaće za više od deset posto u neto iznosu, što se nije dogodilo odavno.
Uprava poduzeća ima i druge razvojne planove koji bi trebali donijeti bolje poslovne rezultate u skorašnjoj budućnosti, a prije svega osigurati dugoročnu održivost i stabilnost, poručuju iz društva na sjevernoj obali splitskog poluotoka.
Damir Tolj
