Nakon gubitka od gotovo 700 milijuna kuna u 2020. godini, INA je lani ostvarila neto dobit od 1,3 milijarde kuna, objavljeno je iz nacionalne naftne kompanije na stranicama Zagrebačke burze. Dobre prošlogodišnje razultate potaknuo je, ocjenjuju u Ini, brz gospodarski oporavak i popuštanje ograničenja vezanih uz pandemiju COVID-19, piše Novi list.
Ina je u prošloj godini ostvarila dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od tri milijarde kuna, pri čemu je dobrim rezultatima najveći doprinos dao sektor Istraživanje i proizvodnja, s ostvarenim EBITDA od 2,5 milijardi kuna, iako iz Ine ističu da prirodni pad proizvodnje na sadašnjim poljima ostaje izazov.
Investicijske aktivnosti su, navode iz Ine, porasle u svim djelatnostima, s razinom kapitalnih ulaganja od 1,6 milijardi kuna. Ina je potkraj prošle godine na domaćem tržištu izdala obveznicu vrijednu dvije milijarde kuna čime je, ističu, stvorena solidna financijska osnova za intenzivan investicijski ciklus koji je pred kompanijom.
Sandor Fasimon, predsjednik uprave Ine, ističe kako se okruženje za industriju nafte i plina poboljšalo u 2021. godini, zahvaljujući ublažavanju restriktivnih mjera povezanih s pandemijom i rastućim cijenama ugljikovodika.
U takvom okruženju Istraživanje i proizvodnja nafte i plina ponovno su predvodili oporavljen rezultat, iako se prirodni pad proizvodnje nastavlja u skladu sa zrelim portfeljem. Ostale djelatnosti dodatno su podržale rezultate, prvenstveno maloprodaja zbog poboljšane prodaje goriva i negoriva, a djelomično i zbog turističke sezone koja je bila bolja od očekivanja. U tijeku je snažan investicijski program u svim djelatnostima, a širit ćemo ga i na nova područja.
Izazov prirodnog pada proizvodnje rješava se intenzivnom kampanjom izrade novih bušotina na moru, koja se već odvija i ima za cilj povećanje domaće proizvodnje plina na sjevernom Jadranu. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka ključan je za dugoročnu održivost Ininih Rafinerija i marketinga, a također pomaže kompaniji da zadrži svoju jaku poziciju na ključnim tržištima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije, kazao je Fasimon.
Marinko Glavan
