Usprkos brojnim predviđanjima o skoku vozarina zbog krize u Ukrajini, neki stručnjaci predviđaju i raspravljaju je li zapravo moguć ishod – njihov pad.
Nedugo nakon što je počela ruska invazija na Ukrajinu, brojni stručnjaci za logistiku su dali prognoze o porastu obujma tereta koji se prevozi pomorskim putem, piše portal trans.info, a prenosi PlutonLogistics.
Obrazloženje iza takvih predviđanja bilo je i logično i jednostavno. Željeznički teretni promet između Azije i Europe bio bi ozbiljno pogođen ratom – što bi dovelo do smanjenja ukupnog kapaciteta i stvaranja dodatne potražnje za brodskim prijevozom. Kao posljedica, došlo bi do povećanja cijena.
Međutim, nedugo zatim u intrigantnom postu na LinkedIn-u, Jan Hoffmann, čelnik Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), naveo je da bi pritisci mogli zapravo dovesti do smanjenja cijena.
“Trenutno postoje i silazni pritisci: manja potražnja i pesimističniji ekonomski izgledi koji su rezultat rata; sezonalnost; kraj paketa stimulacija; kraj lock-downa i činjenica da ljudi ponovo troše novac na usluge umjesto na online-kupovinu; nabavke novih brodova koje su pokrenute kao reakcija na visoke vozarine…”, napisao je Hoffmann na LinkedInu.
Hoffmann je potom potaknuo debatu, izazvavši neke zanimljive odgovore.
Roar Adland, profesor brodarstva u Norwegian School of Economics, tvrdi da “postojeći” trendovi u vezi s padom potražnje smanjuju uska grla u lancu opskrbe:
“Mislim da ove dvije zemlje nisu dovoljno važne u linijskom prometu da bi trenutna tužna situacija napravila veliku razliku. Također, nova zabrinutost u vezi s dugoročnim periodom (npr. visoke cijene energije koje uvjetuju ekonomski pad) ne utječu na promptne stope. Dakle, moj zaključak na širem planu je da je trend pada rezultat već postojećih kretanja, uglavnom povezanih s usporavanjem potražnje i smanjenjem uskih grla na strani ponude”, napisao je, između ostalog, Adland.
Ros Fothergill, operativni menadžer kompanije GMT Shipping sa sjedištem u Hong Kongu, također vjeruje da će pritisci na smanjenje obujuma na kraju dovesti do pada cijena isporuke.
“Trenutno je prisutan pritisak koji vodi k rastu, ali neće proći mnogo vremena prije nego se aktiviraju pritisci koji će dovesti do pada. S izuzimanjem ruskih – ili općenito crnomorskih luka – trgovinske rute će biti kraće, što će za krajnji rezultat imati veće kapacitete na raspolaganju”, rekao je Ros Fothergill, dodajući i da će raspoloženje potrošača opadati, promatrano i s aspekta bihevioralne ekonomije (s obzirom na to da se čak spominju i nuklearne prijetnje).
Još jedan stručnjak koji je iznio svoja razmišljanja je Pablo Rodas-Martini, koji je specijaliziran za dekarbonizaciju transporta. Opisao je kraj lock-downa i navike potrošača koji prelaze s robe na usluge kao „dubok, snažan trend“.
“U vremenima rata, transport tankerima i transport suhog rastog tereta puno je kritičniji od kontejnerskog transporta”, naveo je Rodas-Martini.
