Dok se pomorska industrija suočava s poteškoćama povezanima s obustavom poslovanja s najvećom zemljom na svijetu, izašli su najnoviji podaci prema kojima se na direktnom udaru sankcija nalazi više od 1.500 plovila povezanih s Rusijom, piše Splash247.
Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, zemlje Zapada uvele su teške ekonomske sankcije za Rusiju. Na udaru sankcija našle su se financijske institucije, ali i najveća ruska državna brodarska kompanija Sovcomflot, te Ruski pomorski registar brodova. Uz to, SAD i Velika Britanija najavili su zabrane uvoza ruske nafte, plina i energenata općenito. No, sankcije ne utječu samo na plovila, tvrtke i pojedince, već i na sve druge subjekte koji su povezani složenim vlasničkim vezama, a potencijalno i na sam teret.
Izraelski Windward identificirao je ukupno 1.505 brodova koji su direktno povezani s Rusijom, što je oko 2,7% svjetske trgovačke flote. Sva ta plovila suočavaju se s nekim oblikom ograničenja, dok je samo njih 18 službeno sankcionirano.
Prema Sea/ platformi koju je razvio Clarksons, u ruske luke u sljedećih nekoliko tjedana trebalo bi uploviti 179 tankera i bulkera. Njih 40 plovi unutar Rusije, a oko 139 brodova dolazi iz drugih zemalja, uključujući Tursku, Nizozemsku, Kinu, Južnu Koreju, Španjolsku, Egipat, Italiju, Japan, Njemačku, SAD i Dansku.
Ranije ovog mjeseca, i Greenpeace je pokrenuo Russian Tanker Tracker na Twitteru. Riječ je o botu koji prati tankere koji napuštaju ruske luke koristeći javne AIS/satelitske podatke iz MarineTraffica.
Maersk, druga najveća kompanija za prijevoz kontejnera na svijetu, jučer je objavila da će brodovi kompanije i dalje pristajati u ruske luke kako bi isporučili robu rezerviranu prije početka invazije, ali i kako bi pokupili oko 50.000 praznih kontejnera koji se nalaze u Rusiji.
“Možda se nećemo moći vratiti poslovanju u Rusiji još dugi niz godina. To je cijena koju smo u mogućnosti i spremni platiti”, rekao je Soren Skou, izvršni direktor Maerska za Reuters.
Podaci platforme Sea/ pokazuju da se u ukrajinskim vodama još uvijek nalazi 96 plovila. Oko 90% tih plovila ondje se nalaze dva i pol tjedna ili više. Mnogi su zapeli kod Odesse, najveće ukrajinske luke. Malo je vjerojatno da će napustiti te vode koje su, kako je upozorio NATO, minirane. Mnogi brodari posljednjih su dana odlučili evakuirati posade i napustiti brodove.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) pregovara s Ukrajinom i Rusijom o stvaranju sigurnih koridora za brodove, no izgleda da pregovori nisu urodili plodom. S obzirom da su Ukrajinci postavili podvodne mine u blizini Odesse kako bi zaštitili grad, u slučaju stvaranja koridora morali bi objaviti lokacije mina, što bi “moglo pomoći Rusima u potencijalnom napadu”.
Isplata plaća ruskim pomorcima, koji čine 10,5% svih pomoraca na svijetu, postaje gotovo nemoguća. Prema nekima, isplate u američkim dolarima koji se zatim konvertiraju u ruske rublje moglo bi se okarakterizirati kao kršenje sankcija, a zabranjene su i isplate u gotovini. Brojni ruski pomorci, ali i agencije, prisiljeni su zadržati plaće dok se ne nađe rješenje.
Brodarska zajednica aktivirala se kako bi pomogla obiteljima ukrajinskih pomoraca, surađujući s aviokompanijama kako bi pomogla izbjeglicama da dođu do sigurnih odredišta. Oko 55 do 60% od ukupno 80.000 ukrajinskih pomoraca trenutno je na brodovima, a njih oko 20% želi se vratiti kući kako bi branili domovinu, piše gCaptain. Velika većina pomoraca izrazila je zabrinutost i strah od pristajanja u ruske luke.
“Ako se većina ukrajinskih pomoraca iskrca, jednostavno nema dovoljno pomoraca koji bi ih mogli zamijeniti”, rekao je predsjednik Sindikata pomoraca Ukrajine u intervjuu za FT. “To će biti katastrofalno za svjetsku pomorsku industriju.”
Neki ukrajinski pomorci kažu da ne žele više čekati, već se žele odmah vratiti u Ukrajinu. “Ako to ne učinimo, nećemo se imati gdje vratiti kući. Ploviti neće više imati smisla”, rekao je ukrajinski pomorac u intervjuu za FT.
