Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV Grupe i Brodosplita, razgovarao je novinarom Jutarnjeg lista Jozom Vrdoljakom o problemima s VTB bankom i o novim projektima.
– Prošla i pretprošla godina su bile turbulentne i neizvjesne, svi smo tome svjedoci. Svjetska brodogradilišta su za to vrijeme poslovala s velikim gubicima. Svjedočimo tome i u slučaju njemačkih, francuskih i talijanskih brodogradilišta te brodogradilišta na Dalekom istoku. Vlade tih država pomogle su brodogradilištima prevladati COVID krizu iz različitih rescue fondova, ili različitih nacionalnih programa oporavka, kako bi sačuvale brodogradnju i prateće djelatnosti. Modeli pomoći su različiti, grantovi, jamstva, zajmovi, ugovori o gradnji brodova za nacionalne kompanije ili državu, paketi financiranja gradnje brodova namijenjenih kupcima i sl. S druge strane naša flota brodova namijenjena kružnim putovanjima nije mogla biti iskorištena kako je planirano s obzirom na događaje od lockdown-a u raznim zemljama do kasnijeg otežanog putovanja izvan matičnih zemalja, rekao je Debeljak za Jutarnji list.
– Slijepo smo pratili smjernice Vlade RH i nismo otpuštali radnike već ih zadržali zbog budućih poslova nakon krize, stoga smo i koristili potpore, ali to niti približno nisu sredstva kakva su dobila ostala brodogradilišta u Europi i svijetu. Dobili smo covid potpore za očuvanje radnih mjesta u relativno malim iznosima s obzirom na jačinu krize. Cijela grupa DIV u Hrvatskoj direktno zapošljava skoro 3000 radnika od čega je više od polovice je u Brodosplitu, a u inozemstvu je u našim društvima zaposleno još preko 500 zaposlenika, a s posadama brodova koje variraju veličinom ovisno o sezoni još i više. Te potpore su se u našem slučaju kretale svega između tri i pet posto iznosa isplaćenih plaća radnicima u periodu krize. Dobro je što prije COVID pandemije nismo ugovorili velike projekte prema tadašnjim cijenama materijala i energije jer bi sada imali velike gubitke, kao i ostali.
Posljedice poremećaja i kriza
Pričajući o posljedicama poremećaja na tržištu za projekte, odnosno ophodne brodove, Debeljak je rekao:
– U našem slučaju imamo posljedice na projektu obalnih ophodnih brodova. Brodovi su ugovoreni još 2014. godine i do danas su se bitno izmijenili uvjeti poslovanja. Kad bi ugovor ostao nepromijenjen, bilježili bi značajan gubitak. No, Vlada RH je prepoznala ovaj problem i u listopadu 2021. donijela Zaključak o postupanju radi ublažavanja poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda zbog posljedica pandemije virusa COVID-19 koji nam omogućava korekciju cijene finalnog proizvoda. U komunikaciji smo s Naručiteljem vezano na proceduru izračuna korekcije cijene.
Na pitanje ima li kriza uzrokovana ratom u Ukrajini utjecaja na poslovanje u Brodosplitu, Debeljak je odgovorio:
– Ima, pogođeni smo višom silom zbog rata u Ukrajini. Brodosplit, zbog svoje veličine koja nadmašuje potencijal hrvatskog bankarskog sektora, financira gradnju dva broda, Golden Horizona i Janssoniusa, sredstvima VTB Europe, banke u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Frankfurtu. Ta banka, zbog činjenice da joj je vlasnik VTB Rusija, podliježe značajnim ograničenjima i restrikcijama, koje su zbog rata u Ukrajini nedavno uvedene, odnosno zaustavljene.
– Situacija u kojoj smo se našli je izuzetno dramatična jer je VTB zaustavio sve daljnje isplate po svim kreditima zbog situacije u Ukrajini, što nas je zablokiralo. U tim nam je projektima trenutno zarobljeno 60 milijuna eura vlastitih sredstava kojim smo premostili krizni period do pronalaženja rješenja s državom, odnosno HBOR-om, i kako ne bi došlo do kašnjenja samih projekata. Prema VTB banci izloženi su Brodosplit, DIV Grupa i država. Zbog veličine problema i žurnosti pokrenuli smo inicijativu prema Vladi RH i prema HBOR-u da taj iznos kredita preuzme HBOR, kao domaća razvojna banka jer, zbog involviranosti ruske strane, niti jedna komercijalna banka u ovom trenutku to ne može odraditi, a HBOR ima i znanja i snage i potencijal za refinanciranje. Brodosplit bi završio brodove, državi bi bilo vraćeno državno jamstvo i svi bi ostvarili prihod. Još nismo dobili odgovor ni od Vlade ni od HBOR-a, ali nadam se da hoćemo.
– HBOR je već financirao gradnju dva naša broda koje smo izgradili, isporučili i vratili kredite, ukupno preko 120 milijuna EUR-a, na čemu je i ostvario vrlo značajan prihod od kamata i naknada. Zadovoljni smo suradnjom s HBOR-om, no radi se o natprosječno velikim iznosima za hrvatsko tržište i, na žalost osim HBOR-a, u Hrvatskoj ne postoji banka koja može odgovoriti našim potrebama. Smatramo da bi HBOR trebao ojačati sektor financiranja brodogradnje kako bi bio u mogućnosti pratiti i veće projekte, rekao je Debeljak za Jutarnji list.
– Sada je iz ovog našeg kriznog slučaja više sile s VTB bankom jasno vidljivo da, ako želimo očuvati veliku brodogradnju u Hrvatskoj, moramo povećati okvire financiranja brodogradnje u HBOR-u.
Tomislav Debeljak najavio je zaustavljanje brodograđevne djelatnosti dok se ne riješi financiranje.
– Kako bi zaštitili i Brodosplit i Div grupu, a i sve ostale dionike našeg poslovanja zaustavljamo brodograđevnu djelatnost dok se ne riješi financiranje. Nemamo velike dugove, ali ne možemo si dozvoliti gradnju brodova tako da ne možemo izvršiti svoje obveze prema radnicima i kooperantima.
Što će biti s novim projektima?
– Ova krizna situacija u Ukrajini i problem s VTB-om se dogodila u trenutku iznimno dobre perspektive za Brodosplit. Ugovorili smo nekoliko novih projekata ukupne vrijednosti oko 270 milijuna eura, između ostalog gradnju polarnog kruzera i luksuzne jahte, gradnju 15 ophodnih brodova za Egipat, a u završnoj fazi su pregovori o gradnji još dvije jahte i rezidencijalnog broda vrijednih ukupno oko milijardu eura, o čijim detaljima i pojedinačnim vrijednostima ne možemo u ovom trenutku javno govoriti. Naručitelji gradnji jahti su u pravilu anonimni i u ugovorima traže tajnost podataka. Trenutno imamo problem jer još nismo dobili državna jamstva, što je povezano sa situacijom s VTB bankom, stoga ti ugovori već pet mjeseci nisu osnaženi. Nadamo se skorom rješavanju problema – više sile s VTB bankom i financiranja projekata, što bi omogućilo nastavak projektnih aktivnosti. U protivnom bi projekti propali, što bi bila šteta i za Brodosplit i za hrvatsko gospodarstvo.
– Imali smo u planu gradnju kontejnerskih brodova na LNG pogon, za što nismo dobili državno jamstvo pa je projekt propao. A, pogledajte sadašnju situaciju na tržištu, cijene kontejnerskih brodova su od tada do danas značajno narasle, tako da smo u točno vrijeme predvidjeli koje brodove graditi, no nažalost nije bilo sluha za nas, dok su se u isto vrijeme odobravale garancije za tankere i brodove za rasuti teret koji su napravili velike gubitke. Imamo i projekt LNG broda koji smo svojedobno ponudili tvrtki LNG Hrvatska. Kroz Centar kompetencija razvijamo specijalnu opremu za brodogradnju, između ostalog i tankove za LNG brodove. Možda je sad sazrelo vrijeme za gradnju takvog broda u Hrvatskoj. Ipak, prvo moramo riješiti krizu uzrokovanu višom silom i financiranje brodograđevnih projekata.
CIJELI INTERVJU MOŽETE PROČITATI <<OVDJE>>.
Autor: Jozo Vrdoljak / Jutarnji list
