Sukob između Rusije i Ukrajine proteže se već gotovo 50 dana, a broj žrtava nažalost raste.
Ruske snage prošlog su četvrtka napale teretni brod Apache pod malteškom zastavom, koji je promijenio kurs dok je plovio u konvoju kroz Azovsko more i krenuo prema opkoljenoj luci Mariupolj. Pogođena je krma broda, a ruske snage su se ukrcale na brod. Nitko od članova posade srećom nije ozlijeđen, a brod je s posadom prebačen u luku Yeysk. Riječ je o teretnom brodu koji je izgrađen 1991. godine, a u vlasništvu je turske Misha Shipping Agency & Trade, piše Splash247.
Dan ranije napadnut je ledolomac Kapitan Belousov koji je u vlasništvu lučke uprave Mariupol. Jedan član posade je poginuo, a nekoliko je ozlijeđeno. Podsjetimo, prošlog ponedjeljka napadnut je i teretni brod Azburg, koji je bio privezan u luci u Mariupolju. U napadu je ozlijeđen jedan član posade.
Do sada je u prvih 47 dana rata napadnuto ukupno 10 trgovačkih brodova, pri čemu su dva pomorca nažalost poginula. Brojni pomorci zapeli su usred ratne zone, a platforme za praćenje brodova pokazuju da se u narednim tjednima očekuje dolazak još stotina brodova u ratom zahvaćena područja.
Čelnici Međunarodne organizacije rada (ILO) i Međunarodne pomorske organizacije (IMO) pozvali su u petak na hitnu akciju kako bi se zaštitili pomorci i plovila koja su zapela u ukrajinskim lukama i vodama Crnog i Azovskog mora.
U zajedničkom pismu Visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), čelnicima Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) i Liječnika bez granica (MSF), glavni direktor ILO-a, Guy Ryder i glavni tajnik IMO-a, Kitack Lim, prikazali su tešku situaciju u kojoj se nalaze pomorci na više od 100 trgovačkih plovila, koji ne mogu napustiti luke Ukrajine i okolne vode. Prema IMO-u, u ratom pogođenom području nalazi se čak 1.000 pomoraca.
“Uz direktnu opasnost od napada, na mnogim brodovima ponestaje hrane, goriva, pitke vode i drugih zaliha. Situacija u kojoj se nalaze pomorci postaje neodrživa, i donosi ozbiljne rizike za njihovo zdravlje i dobrobit”, navodi se u pismu.
U pismu se od navedene tri agencije traži da “poduzmu hitne mjere” kako bi se pomorcima na brodovima u Crnom i Azovskom moru dostavile nužne potrepštine.
Uz mine koje plutaju ovom području, kao i rastuću prisutnost ruske mornarice, osiguravatelji dižu cijene osiguranja, čineći tranzite ekonomski neodrživima. Bloomberg izvještava da osiguravatelji naplaćuju čak 10% vrijednosti broda u sklopu dodatnih premija za ratni rizik.
Raste pritisak i na velika imena energetike da prestanu trgovati ruskom robom. Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, pozvao je Vitol, Trafiguru, Glencore i Gunvor da prestanu poslovati s “krvavim novcem”. Reuters izvještava da čak i kineske državne tvrtke – Sinopec, CNOOC, PetroChina i Sinochem – odustaju od novih kupnji ruske nafte u strahu od zapadnih sankcija.
U svom izvješću objavljenom jučer, Svjetska banka upozorava da će se ukrajinska proizvodnja ove godine vjerojatno smanjiti za 45,1%. Uz blokadu luka na jugu Ukrajine i pustoš u industriji na istoku, predviđa se da će se BDP Ukrajine u 2022. gotovo prepoloviti, upozorila je banka.
