Jeste li se ikad zapitali kako je izgledala hrvatska obala prije nekoliko desetaka tisuća godina? Koje su izumrle životinjske vrste nekada prolazile krškim krajolikom srednjeg Jadrana? Kakva flora ih je okruživala? Kako su izgledale rane ljudske zajednice koje su naseljavale naše područje?
Upravo to su pitanja na koja vrijedni istraživači Hrvatskog geološkog instituta žele pronaći odgovore. Tim Hrvatskog geološkog instituta susreli smo tijekom jutarnje šetnje po Brodarici nadomak Šibenika, a pažnju nam je privuklo neobično plovilo – platforma privezana na rivi ispod kultnog brodaričkog restorana Zlatna Ribica.
Našoj novinarskoj znatiželji izašao je u susret ravnatelj Hrvatskog geološkog instituta i voditelj projekta, dr.sc. Slobodan Miko. Otkrio nam je svrhu platforme, ali i razlog zbog kojeg se ona nalazi upravo na Brodarici.
Naime, riječ je o istraživanju podmorja šibenskog područja, točnije istočnog dijela Srednjojadranske kotline, koje je nekada davno bilo dijelom kanjona i estuarija rijeke Krke.
Podizanje mora potopilo nekadašnji estuarij
Morska razina tada je bila za oko 130 metara niža nego danas, objašnjava nam gospodin Miko.
Naime, tijekom posljednjeg ledenog doba nastale su promjene posebno vidljive u Jadranskom moru koje je uglavnom plitko na sjevernom dijelu. Povlačenjem morske razine u ledenom dobu, Jadranska obala spustila se južno prema Sredozemlju. Tako je Jadransko more prije kraja ledenog doba sezalo tek do sjeverozapadnog ruba Jabučke kotline, a cijeli sjeverni dio Jadrana postao je kopno s nekoliko slanih jezera, omogućujući našim precima da pješice prelaze put od današnje Hrvatske do Italije.
Kanjon rijeke Krke sezao je skroz do južne strane otoka Zlarina, a njezin estuarij nalazio se još dalje, kod Žirja, gdje se rijeka ulijevala u staro Jadransko more.
Nakon što se uslijed ponovnog zagrijavanja Zemlje led s visokih planina počeo topiti, velike količine vode slijevale su se u Jadransko more, označavajući tako kraj ledenog doba i formirajući Jadransko more kakvo poznajemo danas.
Otapanjem leda potopljen je i veći dio tadašnjeg okoliša, kanjona i estuarija rijeke Krke, a zajedno s njime i ostaci tadašnjeg biljnog i životinjskog svijeta te dokazi o ljudskim aktivnostima. S obzirom na brzi protok vode, rijeka u gornjim dijelovima svojeg toka ostavlja goli kamen, a sav materijal koji se ispere na kraju završi na mjestu gdje se rijeka ulijeva u more, objasnio nam je gospodin Miko.
Premda se, gledajući iz današnje perspektive, čini pomalo nevjerojatnim, rijeka Krka je prije 15 do 20 tisuća godina sezala sve do područja otoka Žirja i manje Blitvenice, Hrvatski geološki institut pomnim je istraživanjem sadržaja sedimenta podmorja u okolici Šibenika došao upravo do tog zaključka.
Rekonstrukcija okoliša
Upravo je rekonstrukcija okoliša kakav je postojao prije nekoliko desetaka tisuća godina od Skradina do Jabučke kotline, odnosno slabo istraženog krajolika istočno-jadranskog šelfa, cilj ovog projekta, pojasnio nam je dr.sc. Miko.
Istraživanje se sastoji od sondiranja sedimenta, čija se dubina najprije definira pomoću akustičnih valova. Nakon toga, u morsko dno se utiskuje cijev s platforme i izvlači se po 3 metra uzorka sedimenta. Tako izvučeni uzorak sedimenta šalje se u laboratorij na analizu. Ondje se iz njega izvlači prisutan fosilni DNK materijal koji čini posljednje ostatke nekadašnje flore i faune, a sve to u nadi proširenja dosadašnjeg znanja o nekadašnjim biljnim i životinjskim vrstama, ali i ljudima koji su nastanjivali ove prostore.
Istraživanjem se utvrdilo kako je sediment dubok oko 9 metara, a zahvaljujući modernim znanstvenim metodama, moguće je utvrditi starost svakog sloja. Time znanstvenici mogu dobiti uvid u to kako se kroz daleku prošlost mijenjao okoliš, ali i živa bića koja su ga nastanjivala.
Aktivnosti u sklopu projekta nemaju štetan utjecaj na okoliš ni na živa bića, osim što ponekad znaju rastjerati ribu, dodaje gospodin Miko.
Projekt QMAD i druga vrijedna istraživanja Hrvatskog geološkog instituta
Istraživanje koje se trenutno provodi u kanalu između Brodarice i Krapnja dio je projekta pod nazivom QMAD: Porijeklo i taloženje sedimenata u vrijeme kasno kvartarnih promjena morske razine: Sustav rijeke Krke i Srednjojadranske kotline.
Projekt je sufinanciran sredstvima koje je osigurala Hrvatska zaklada za znanost, a započeo je u prosincu 2019. godine, što znači da smo upravo prešli oko polovicu. Sve skupa bi trebalo trajati do kraja studenog 2023. godine, objašnjava nam Miko.
Projekt bi trebao pružiti bolji uvid u nekadašnji okoliš, klimu, biljne i životinjske vrste, kao i vrijedna saznanja o našim precima koji su nastanjivali obale rijeke Krke. Zahvaljujući ostacima ljudskog djelovanja koje je rijeka nataložila u svom estuariju, znanstvenici će moći dobiti uvid u migracije i okolišnu prilagodbu lovaca i sakupljača koji su tijekom kasnog paleolitika obitavali na istočnoj obali Jadrana.
Dr.sc. Slobodan Miko vodi tim od ukupno 22 multidisciplinirana znanstvenika i istraživača iz 10 partnerskih institucija. Projekt QMAD svojevrsni je nastavak projekta pod nazivom LoLADRIA (Lost Lake Landscapes of the Eastern Adriatic Shelf), koji se bavio istraživanjem potopljenih paleookoliša nestalih pod morem uslijed izdizanja morske razine.
EMODnet: Podaci o morima dostupni svima
Valja spomenuti i hvalevrijedan projekt EMODnet, konzorcij organizacija unutar Europe koji okuplja podatke o morima, produkte tih podataka i metapodatke iz raznih izvora, kako bi podaci o morima postali dostupni svima. Osnovni cilj EMODnet projekta jest omogućavanje javne dostupnosti već postojećih, ali fragmentiranih i dosad nedostupnih podataka o morskom okolišu. Podaci su dostupni širokom spektru korisnika, uključujući komercijalne organizacije, javne uprave, znanstvene zajednice i građane.
Projekt EMODnet podijeljen je na više tematskih područja istraživanja mora i morskog okoliša, kao što su područja istraživanja batimetrija, biologija, kemija, geologija, ljudske aktivnosti, fizika i habitati morskog dna.
Hrvatski geološki institut sudjeluje u EMODnet-Geologija projektima od 2013. godine, a svi podaci su dostupni na jednoj platformi.
VIŠE O PROJEKTU QMAD MOŽETE PROČITATI OVDJE.
V.T. & I.M.
