Dvadesetosmog travnja 1947. godine započela je jedna od najslavnijih i najneobičnijih pomorskih ekspedicija u 20. stoljeću. Naime, Norvežanin Thor Heyerdahl tog se dana sa svojom posadom otisnuo na splavu Kon-Tiki na put od Južne Amerike do Polinezije. Tim je pothvatom Heyerdahl želio dokazati da je moguće da su stanovnici Južna Amerike u doba prije Kristofora Kolumba naselili otoke na Tihom oceanu, piše Povijest.hr.
Splav Kon-Tiki bio je sagrađen od lokalnog drveta balse i od borovine, a drveni su elementi bili povezani pomoću užadi od konoplje. Dakako, željelo se imitirati tehniku koja je bila ostvariva u Južnoj Americi prije dolaska Europljana. Doduše, Heyerdahlova je ekspedicija sa sobom ponijela i nešto suvremene opreme – radio, karte, sekstant, satove i noževe, no Heyerdahl je tvrdio da su to sporedni elementi.
Na ekspediciju je krenulo šest ljudi (uz Heyerdahla još četiri njegova sunarodnjaka Norvežana i jedan Šveđanin) i jedna papiga. Sa sobom su nosili 200 kokosovih oraha i znatne zalihe druge hrane, kao i pitku vodu. Krenuli su iz luke Callao u Peruu (Callao služi kao luka za peruanski glavni grad Limu).
Tijekom 97 dana plovidbe splav Kon-Tiki doprla je do prvog polinezijskog atola, imena Puka-Puka. Nastavili su i uspješno dovršili ekspediciju 101 dan nakon polaska. Krajnji doseg bio im je atol Raroia. Ukupno su prevalili oko 6.980 kilometara, pri čemu im je prosječna brzina bilo oko 1,5 čvorova.
