U organizaciji albanskog operatora plinskog transportnog sustava, tvrtke Albgaz, te pod pokroviteljstvom albanskog Ministarstva za infrastrukturu i energetiku 27. travnja 2022. godine u Tirani je održan međunarodni skup „Izvan granica – prema održivom energetskom tržištu i niskougljičnoj ekonomiji“, na kojem je sudjelovao i član Uprave Plinacra Marin Zovko, izvijestio je Plinacro na svojim mrežnim stranicama.
Obrativši se prigodnim riječima sudionicima, skup su otvorili albanski premijer Edi Rama, ministrica albanskog Ministarstva za infrastrukturu i energetiku Belinda Balluku te veleposlanica SAD-a u Albaniji Yuri Kim.
Nedavni razvoj događaja u Ukrajini naglasio je važnost energetske sigurnosti i njezin utjecaj na globalnu politiku. Uz trenutnu energetsku neizvjesnost, klimatski izazovi i novi regulatorni okvir EU za dekarbonizaciju dodatno ubrzavaju energetsku tranziciju zemalja zapadnog Balkana prema niskom ugljičnom otisku, s prirodnim plinom kao energentom koji će imati ključnu ulogu u zamjeni fosilnih goriva s visokim udjelom ugljika.
U tom kontekstu na skupu se raspravljalo i o projektu Jonsko-jadranskog plinovoda kao potencijalnom novom dobavnom pravcu plina za zemlje na trasi plinovoda, ali i za druge zemlje srednje i srednjoistočne Europe.
Navedeni projekt, uz najavu izgradnje novog LNG terminala u Albaniji kapaciteta 5 milijardi kubičnih metara te uz proširenje TAP-a, predstavlja novu mogućnost opskrbe plinom u regiji te diverzifikaciju dobavnih pravaca. Svi navedeni projekti kompatibilni su s razvojnim planovima Plinacra te mogu odigrati ulogu u dodatnom osnaživanju sigurnosti opskrbe plinom ovog dijela Europe.
Cilj ovog skupa okupljanje je partnera, energetskih lidera i dionika zemalja regije Zapadnog Balkana, Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i šire, na što ukazuje i sudjelovanje brojnih renomiranih tvrtki poput Exxon Mobila, SNAM-a, ENAGAS-a, SOCAR-a, Shella, Totala i TAP-a i drugih.
Riječ je, podsjetimo, o plinovodu koji bi Hrvatsku, BiH, Crnu Goru i Albaniju trebao spojiti na Transjadranski plinovod (TAP), koji plin iz Azerbajdžana doprema preko Turske i Grčke u Italiju. Prvi sporazumi o gradnji Jonsko-jadranskog plinovoda potpisani su još 2013., a vrijednošću investicije od oko 600 milijuna eura i ulogom koju bi trebao igrati u sigurnoj opskrbi plinom ovaj projekt predstavlja jedan od najvažnijih međudržavnih energetskih zahvata u ovom dijelu Europe, piše Vedran Marjanović za Jutarnji.
Kompanija koja upravlja TAP-om u studenome prošle godine objavila je da su prvi prostorni metri azerbajdžanskog plina potekli plinovodom sa spoja kod grada Kipoi na grčko-turskoj granici prema Italiji. Trasa TAP-a spojila se na plinovod Južni tok, koji sa 3500 kilometara cjevovoda iz Kaspijskog jezera do grčko-turske granice i investicijom vrijednom 40 milijardi dolara predstavlja jednu od najvećih energetskih investicija.
Planirani kapacitet IAP-a, kako je potvrđeno u Plinacru za Jutarnji, od pet milijardi prostornih metara prirodnog plina godišnje predviđen je za opskrbu Albanije otprilike milijardom kubika, Crne Gore koja bi preuzimala pola milijarde prostornih metara, juga BiH za koji se predviđa milijarda kubika, a Hrvatska bi za svoje i potrebe zemalja u srednjoj i srednjoistočnoj Europi preuzimala oko 2,5 milijardi prostornih metara godišnje.
Početna točka IAP-a je u mjestu Fieri u Albaniji, a trasa plinovoda dugačkog ukupno 520 kilometara pružala bi se uz albansku i crnogorsku obalu te bi se u Splitu, preciznije u Dugopolju, povezala s postojećim domaćim plinskim transportnim sustavom. Priključak AIP-a za BiH planiran je južnom interkonekcijom Hrvatske i BiH na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar.
