Jeste li znali da Hrvatska ima oko 28.000 pomoraca od kojih je 19.000 angažirano na međunarodnoj, a 9.000 u nacionalnoj plovidbi? Od toga je 14.000 kvalificiranih zapovjednika i časnika. U ukupnom broju kapetana i časnika Hrvatska je 4. zemlja u EU, a prva ako se uzme taj broj u omjeru s brojem stanovnika. Svaki 253. stanovnik Dubrovnika je zapovjednik broda ili pomorski časnik, prenosi Dubrovniknet.
Pred brojnom publikom u srijedu je svečano započeo 7. kongres Sindikata pomoraca Hrvatske u Hotelu Dubrovnik Palace, u Dubrovniku, javlja SPH.
– Ponosni smo što smo kotačić u fantastično funkcionalnom stroju ITF-a, ETF-a, Nautilus federacije, i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Neskromno smatramo da ti strojevi ne bi bili isti bez našeg doprinosa. Svi zajedno činimo dio pomorske industrije, ponekad u skladu, a ponekad u neskladu s brodarima i predstavnicima ministarstava, agencijama i lučkim vlastima i svima onima koji s morem i od mora žive. U Hrvatskoj smo prihvatili da je socijalni dijalog jednini način da opstanemo na dobrobit svih nas, rekao je glavni tajnik SPH Neven Melvan.
O značaju Sindikata pomoraca Hrvatske na međunarodnoj razini govori činjenica da su na kongres došli čelni ljudi svih najvažnijih međunarodnih sindikalnih organizacija: glavni tajnik ITF-a Stephen Cotton, glavna tajnica ETF-a Livia Spera, glavni tajnik Nautilus Internationala Mark Dickinson, te glavni tajnici sindikalnih organizacija iz Belgije, Bugarske, Cipra, Danske, Nizozemske, Jordana, Latvije, Litve, Malte, Rusije Srbije, Slovenije, Engleske, SAD-a, dok je javljanje kolege iz Ukrajine bilo organizirano video pozivom.
Za glazbeni dio bila je zadužena klapa Sveti Juraj HRM-a čiji je nastup oduševio sve prisutne.
Na manifestaciji su bili i Siniša Orlić, predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ivo Klaić, predstavnik Dubrovačko-neretvanske županije, Antonela Svilarić i Jelena Dadić predstavnice Grada Dubrovnika, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel, Mario Pavić, predstavnik Udruge hrvatskih brodara “Mare Nostrum”, Mario Zorović, predsjednik CROSMA-e, udruge agencija za zapošljavanje pomoraca te predstavnici pomorskih fakulteta i srednjih škola, i predstavnici državnih agencija.
Kongres je najviše tijelo SPH i održava se svakih pet godina. Osim izvješća o radu svih tijela SPH za vrijeme između dva redovna kongresa, te prijedloga izmjena i dopuna Statuta, bit će održani izbori za sva tijela Sindikata, Sekciju mladih, Sekciju žena, te će se dogovoriti ciljevi rada za buduće mandatno razdoblje. Na Kongresu će se govoriti i o administrativnim problemima pomoraca u međunarodnoj plovidbi, pravima radnika u nacionalnoj plovidbi i na kopnu te će biti održan okrugli stol na temu „pomorci i stres“. Kongres SPH traje do petka, 29. travnja.
Pomorci – Snaga u kaosu
Protekle četiri godine bile su, prema Melvanovim riječima, s pandemijom i ratom na tlu Europe, potpuno nepredvidive i zatekle su cijeli sustav nespremnim, no pomorci i ostali transportni radnici, zajedno sa sindikatima koji su radili na rješavanju pitanja ukrcaja i iskrcaja s brodova te cijepljenja, uspješno su održali svjetsku trgovinu, pri čemu su uspjeli i skrenuti pozornost javnosti na važnost svog posla za čitavo svjetsko gospodarstvo, prenosi Novi list.
– Ako se prisjetimo očekivanja i planova iz 2017. godine, kad je održan 6. kongres, u ono vrijeme bismo sve ono što se u ovih pet godina zaista dogodilo, smatrali lošim holivudskim scenarijem C produkcije. Pandemija je pokazala koliko je čitav svijet, pa tako i naša grana industrije, zastrašujuće nepredvidiv i nesiguran. Upoznali smo razdoblje kaosa u kojemu smo se svi snalazili kako smo mogli i znali. Ali to je bio i trenutak pokazivanja veličine i snage središnjica kojima pripadamo. ITF, ETF i Nautilus su dokazali da su iskovani od posebnog materijala.
Svaka središnjica odradila je maksimum, bile su lideri sindikalnog, humanitarnog i organizacijskog rada u trenucima kad su se svjetske organizacije pretvorile u blijede virtualne kvadratiće na ekranu, a svijet koji je bio globalno selo pretvorio se u hrpu malih, ograničenih državica, bez volje da pomognu onima koji su im dopremali hranu, medicinske potrepštine, gorivo i sve ostalo. S ponosom ističem sve što smo radili za dobrobit pomoraca, svaki pomorac, svaki brod predstavljao je izazov, ali smo te probleme rješavali vrlo dobro i uspješno. Pritom su i neke kompanije pokazale ljudsko lice, a neke nisu. Srećom, hrvatski brodari su u ovoj prvoj skupini, rekao je Melvan, pohvalivši i suradnju s državnim vlastima, na obračunavanju poreznih olakšica za pomorce koji zbog pandemije nisu sakupili dovoljan broj dana na brodu, oko produljivanja svjedodžbi i drugih problema, kao i oko repatrijacije stranih pomoraca kojih je za pandemije samo iz Dubrovnika repatrirano više od dvije tisuće.
– Kad smo ostavili sve to iza nas, dogodila se brutalna agresija u Ukrajini. Sindikati, nažalost, ne mogu zaustaviti rat, ali ćemo biti na pomoć pomorcima. Ukrajinskim pomorcima rat je oduzeo pravo na rad, a oduzeo ga je i dobrom dijelu ruskih pomoraca. Vjerujemo da ni njima ova situacija nije s moralne strane prihvatljiva i nadam se da će profesionalna kolegijalnost nadvladati rat, jer ako to ijedna profesija može učiniti, onda su to pomorci, rekao je Melvan.
Temelj ekonomije
Ravnatelj uprave za sigurnost plovidbe Siniša Orlić poručio je da su pomorci i pomorstvo, osim s problemima izazvanim pandemijom i ratovima, suočeni i s ubrzanim tehnološkim i tehničkim promjenama koje od njih zahtijevaju stalno stjecanje novih znanja i vještina. I on je veći dio svog obraćanja posvetio problemima koje je donio COVID-19 u pomorstvu, kao i uspješnim mjerama koje je Hrvatska donijela kako bi se oni prevladali. Istaknuo je da su pomorci temelj funkcioniranja svake, pa tako i hvatske ekonomije, te kako im zbog toga treba osigurati najbolje uvjete školovanja, uz najviše standarde i osiguranje visoke razine životnih i radnih uvjeta.
Predstavnici Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije podsjetili su na važnost pomorstva i pomoraca za cjelokupnu povijest i sadašnjost Dubrovnika i okolice, dok su predsjednici udruge brodara i udruge posrednika, Mario Pavić i Mario Zorović, istaknuli važnost Sindikata pomoraca kao konstruktivnog partnera u socijalnom dijalogu, te važnost zaštite prava pomoraca kao jedne od najvažnijih populacija u hvatskom radnom stanovništvu.
