Čak 76.5% pomoraca pretrpjelo je neki oblik ozljede na radu, od čega je 12.5% bilo teško ozlijeđeno. Kompanija je isplatila nakandu za ozljedu u 8.4% slučajeva. Pomorci tvrde kako najnegativnije na njihovi zdravlje djeluju psihički umor, loša prehrana i fizička premorenost. Zanimljivo je da se prema statistici RH tijekom 2020. čak 513 osoba ozljedilo u uredu, dok su hrvatski pomorci bili ozlijeđeni u 72 slučaja na razini čitavog planeta, što će reći da je ured, statistički, pet puta opasniji od broda!
Prema Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18), ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojem radnik obavlja rad ili ga tijekom rada koristi ili mu tijekom rada može pristupiti, odnosno u drugom prostoru koji nije u vlasništvu poslodavca, ali radnik obavlja u njemu rad.
Prevencijom istih bave se pravilnici zaštite na radu, a sve u svrhu sprječavanje ozljeđivanja radnika, zadobivanja profesionalnih bolesti te bolesti povezanih sa radom. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u 2020. godini zabilježene su 14.403 ozljede na radu i još 21 ozljeda sa smrtnim ishodom.
Od spomenute 14.403 ozljede, svega se 72 ozljede na radnu odnose na pomorce, odnosno klasificiraju se kao ozljede zadobivene na moru ili oceanu, što uključuje i platforme i pristaništa, a još 4 ozljede zabilježene su na riječnim tokovima i jezerima unutar granica Republike Hrvatske. Iako je u Hrvatskoj velik broj pomoraca, ove brojke su, iz službene statistike, veoma mizerne. Zanimljivo je, možda, da je 513 ozljeda zabilježeno u uredima, 938 ozljeda je klasificirano pod promet osim pomorskog, a 108 ozljeda je zabilježeno u privatnim kućama, odnosno doma. Dvije osobe su se smrznule na poslu, 1.936 radnika je zadobilo prijelome kostiju, 3.077 je imalo problema sa iščašenjem, uganućem ili nategnućem, a površinske ozljede i rane zabilježene su u 4.304 slučaja.
Prema anketi portala Pomorac.hr, na reprezentativnom uzorku je utvrđeno da je 76.5% pomoraca tijekom plovidbe ili operacija u lukama zadobilo neku vrstu ozljede na radu, dok se njih 23.5% nikada nije našlo u takvoj nezgodnoj poziciji. Nasreću, većina tih ozljeda bile su okarakterizirane kao lakše tjelesne ozljede. Lakše ozljede pretrpjelo je 87.5% pomoraca iz grupe ozlijeđenih, a 12.5% pomoraca doživjelo je teške tjelesne ozljede.
Prema regulativama rada i zdravstvene skrbi, poslodavac odgovara za ozljedu na radu bez obzira na krivnju, osim ako je ona nastala kao rezultat više sile, krajnje nepažnje radnika ili djelovanja trećih osoba. Stoga, poslodavac je dužan isplatiti ozlijeđenom radniku naknadu, direktnim putem ili preko osiguravateljskih posrednika.
Osim klasičnih ozljeda, radnicima su, prema Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21), osim tjelesnog i duševnog zdravlja, zajamčeni i ugled, čast te druge slične komponente odnosa koje mogu biti povrijeđene od strane poslodavca.
Prema našoj anketi, 91.6% pomoraca nije primilo naknadu za ozljedu na radu, dok je 8.4% pomoraca imalo tu sreću u nesreći. S obzirom na težine ozljeda iz prijašnjeg grafa, može se neformalno zaključiti da je 4% onih koji su pretrpjeli tešku tjelesnu ozljedu, a nisu dobili naknadu poslodavca za istu.
Kada je riječ o tipu zadobivene ozljede, najviše se pomoraca susrelo sa kontuzijom, odnosno udarcem tupim predmetom ili padom koji uzrokuje slične ozljede, a takvih je bilo 22.5% ispitanih. Na drugom mjestu najčešćih ozljeda kod pomoraca su opekline: 15% pomoraca se nekada tijekom plovidbenog staža ozlijedilo u kontaktu sa vrućim medijem. Na trećem mjestu su zarezivanja s kojima se susrelo 11.3% pomoraca, a na četvrtom iščašenje koje je unesrećilo 8.8% pomoraca. Peto mjesto pripalo je uganućima jer je, prema podacima ankete, 6.4% pomoraca nekada bolovalo ili trenutno boluje od uganuća.
Zanimljivo, ali i zabrinjavajuće je to da je akutna reakcija na stres na šestom mjestu najučestalijih ozljeda na radu. Akutnu rekaciju na stres razvilo je 6.3% pomoraca, te mjesto dijeli sa istegnućima kao tipom ozljede. Nepotpuni prijelom doživjelo je 3.7% pomoraca, puknuće mišića, tetive ili ligamenta 3.6%, oštećenje rožnice oka 2.5%, kod 2.4% ozlijeđenih pomoraca zabilježeno je strano tijelo u organizmu, a 1.3% pomoraca imalo je problem sa dijastazom, odnosno razmaknućem mišića.
Još jedna zanimljivost je ta da 76.7% pomoraca smatra brod opasnim mjestom za svoje zdravlje, a životno osiguranje uplaćuje njih 54.4%. Čak 73.8% pomoraca smatra da je za zdravlje opasnija služba stroja nego služba palube, te je 71.8% pomoraca koji smatraju da se nedovoljno pažnje pridaje zaštiti zdravlja posade. Može se reći da preko tri četvrtine pomoraca u biti svoje radno mjesto doživljava kao tehnički nepogodno za vlastiti organizam.
Pomorce smo u anketi upitali i što to najviše utječe na njihovo zdravlje, pa je velikih 54.4% ispitanika odgovorilo kako na njih najviše negativno utječe psihički umor, a 14.6% je onih na koje najviše negativno utječe stres zbog udaljenosti od doma i obitelji. To u konačnici znači da 6 od 10 pomoraca smatra kako na njih najviše utječe psihička, a ne fizička zamorenost ili napor.
Loša prehrana opet se probila kao top tema, pa tako 12.6% pomoraca smatra kako upravo loša prehrana najnegativnije djeluje na njihovo zdravlje dok su na brodu. Nešto manje od desetine, to jest 9.7% ispitanika tvrdi kako najveći negativan utjecaj na zdravlje u njihovom slučaju ima fizički umor. Čak 5.8% pomoraca kao glavni negativni faktor po zdravlje navode pritisak nadređenih, a 2.9% je onih koji strahuju od opasnih kemikalija.
Prijedlozi pomoraca
U anketi smo pomorce zamolili i da iskažu svoja mišljenja o trenutnim prilikama, kao i da iznesu svoje prijedloge o potezima koji bi rezultirali poboljšanjem trenutne situacije koju većina, izgleda, vidi kao nedovoljno dobru. Ovo su neki od prijedloga:
“Treba poslat ove iz ureda na par mjeseci na brod pa neka osjete čari filipinskog master chefa.”
“Promijeniti Vladu.”
“Medici na offshore-u da budu ujedno i masažeri, dobro bi došla koja masaža na brodu.”
“Mislim da je zaštita zdravlja i sprečavanje ozljeda na brodu dovedena do jedne zadovoljavajuće razine. Naravno, ta razina nije kao na kopnu već koliko je to na brodu moguće. Jedan je medical officer koji ima i stotinu drugih poslova, mada sam vidio vrhunskih i sposobnih. Neminovno je da je razina zaštite manja na brodu, govorim kad netko treba stručnu pomoć liječnika, no u mome slučaju dobro smo pregledani od strane stručnjaka na liječničkim pregledima”
“Skratiti ugovore.”
“Radno vrijeme treba skratiti radi manjka posade. Kraći ugovori i najbitnije povećati plaće.”
“Zaposliti više ljudi da ljudi ne padaju s nogu od umora, točno odrediti koji spektar poslova obuhvaća koje radno mjesto, obnoviti flote..”
“Odgovorni bi trebali manje misliti o dobiti kompanije, a više o ljudima!”
“Sve je definirano u SMS-u Kompanije. Razlika u kompanijama je u tome da li se sva pravila i procedure iz SMS-a stvarno primjenjuju na brodu. Radio sam 4 godine u kompaniji sa vjerojatno najkompleksnijim SMS-om i najpoznatijom filozofijom glede sigurnosti na brodu. Ipak, nezgode su se i dalje događale iz čistog razloga što ljudi nisu upotrebljavali zdrav razum prilikom izvođenja radova.”
“Smanjiti količinu administracije i povećati kvalitetu i dostupnost zaštitnih materijala.”
“Kompanijama i unajmiteljima je novac najbitniji. Za pomorce ih nije baš briga. Da ne postoje institucije koje pokušavaju zaštiti pomorce, kompanije ne bi napravile apsolutno ništa. Hrvatski sindikat pomoraca ništa ne radi po tom pitanju. Trebalo bi povećati minimum safe maning na brodovima, a ne da brod plovi sa 17-19 članova posade koji fizički ne mogu obavljati kvalitetno i sigurno posao. Za ispuniti forme za sate odmora te ih naštimati da su u skladu sa IMO/STCV konvencijama treba izgubiti do 1-2 sata dnevno što je apsurd. Papirologija te odgovaranje na preko 20 mailova dnevno za zapovjednika ne ostavlja dnevno vremena da nadzire sugurnost rada posade. Prije partence 2. časnik palube mi donese na pregled passage plan koji je na 30 listova A4, kojeg fizički nemam vremena ni pogledati. Na kraju ugovora kompanija ne isplati obećani bonus bez ikakvog objašnjenja. Mislim da bi autonomni brodovi dronovi bez ljudske posade bili jedino rješenje jer ovo više nema nikakva smisla.”
“Bolja prehrana uz više voća i povrća, poštivanje radnih sati, omogućavanje PPE, a ne u ograničenim količinama da nosimo od kuće rukavice i slično.”
“Više razgovora sa nadređenima poslije posla. Ozljeda na radu je u većini slučajeva zbog brzine kojom treba obavit posao (vremenski ograničen), i u većini slučajeva jer taj posao obavljaš sam, a trebala bi biti dvojica ili više.”
“Potrebna je stvarna briga za pomorce na brodu, dostatan broj članova posade. Dozvola za izlazak u lukama. Uvjeti za odmor nakon posla istovjetni kao i na kopnu. Mogućnost repatrijacije u svim lukama.”.
Čovjek na prvom mjestu
Iz priloženih odgovora, ali i prijedloga i misli pomoraca, za zaključiti je da bi svi bili zadovoljniji kada bi ugovori trajali maksimalno tri mjeseca, uz više posade, manje papirologije i sa bolje educiranim kadrom. Ove “krive Drine” bi se mogle barem donekle ispraviti, prema mišljenju pomoraca, kada na prvom mjestu ne bi bio novac, već čovjek jer upravo čovjek taj novac i stvara.
Globalni tempo je brz, a brodovi su, takoreći, stupovi moderne civilizacije. Zamislimo da svi brodovi stanu jedan vikend kako bi se pomorci odmorili dva dana. Planet bi se i dalje vrtio, ali svijet bi na trenutak stao, vjerojatno u jednom malom kaosu jer je većina navikla da ima sve i odmah.
Nadamo se da će u budućnosti uši onih koji vode politiku rada pomoraca biti otvorene i na njihove želje, a ne samo na želje onih koji trguju u sustavu u kojem su pomorci u neposrednom odnosu poput pijuna koji igraju kraljevsku ulogu. Nema ništa bolje za jedan radni kolektiv od zadovoljnog i zdravog radnika, stoga je odmor posade, uz pridržavanje pravila zaštite na radu i adekvatnu zaštitnu opremu, veoma bitan faktor. Kada umor zavlada, pogreške su na rubu ostvarenja, a osim materijalnih šteta koje mogu prouzročiti, može doći i do onih najgorih: gubitaka života, koji nemaju protuvrijednost jer su uvijek – neprocjenjivi.
Petar Zuanović
