Uskoro će se otvoriti novo trajektno pristanište na Kapriju.
Otok Kaprije, poznat kao jedan od mnogobrojnih bisera Jadrana. Na otoku nema automobila, a do njega je moguće doći jedino morskim putem, odnosno trajektom ili hidrogliserom iz Šibenika. Kaprije je većim dijelom nenaseljen pa ćete ovdje stvarno uživati u privatnosti, miru i tišini. Hoćete li i dalje biti u miru i tišini, nakon otvaranja nove trajektne luke i dolaskom velikog broja nautičara?
Na otoku se nalazi dvadesetak uvala od kojih je najpoznatija Luka sv. Petra, ujedno glavna i najveća uvala u kojoj je smješten priobalni dio naselja Kaprije. Otok je nazvan po mediteranskoj začinskoj biljci kapari, a i imenjak je mondenog talijanskog otoka u Tirenskom moru. Kaprije je smješteno u uvali, prirodno je zaštićeno od jakih udara vjetra, pa je sidrište brojnih jedriličara. Stoga su neizostavan dio ljetne otočne panorame usidrene jedrilice i jahte.
Odlukom skupštine Šibensko-kninske županije proširuje se postojeće lučko područje luke Kaprije, utvrđuje novi izdvojeni lučki bazen luke predviđen za izgradnju novog trajektnog pristaništa te dodatno utvrđuje obuhvat sidrišta luke Kaprije, piše Morski.hr.
Kažu da će se izgradnjom nove trajektne luke ukloniti postojeća maritimna ograničenja u luci te poboljšati brodska povezanost otoka, a što će posljedično pozitivno utjecati i na opće uvjete života i rada na ovom dalmatinskom otoku.
Što s fekalnim vodama iz brodova koje ne podliježu MARPOL konvenciji?
Svi smo postali toliko ushićeni pozitivnošću, da smo pritom zaboravili obratiti pažnju na moguća onečišćenja mora s brodova usljed dolaska većeg broja jedrilica, brodica, koje ne podliježu Međunarodnoj konvenciji o sprječavanju onečišćenja s brodova (MARPOL), a najviše plove uz samu obalu. Prošlost nas uči da ne zaboravimo na moguća ispumpavanja iz tankova s fekalijama. Iste nemaju uređaje za prerađivanje fekalnih voda iz tankova. Negdje ih prazne? Pa tamo gdje plove.
Mi još te zakone nismo ugradili u našu regulativu. Nego sve nešto općenito – ne smije se ispumpavati, a nitko ne kaže gdje se smije i pod kojim uvjetima.
Bilo kakvo ispuštanje fekalnih voda unutar 12 milja od strane brodova u RH nije dozvoljeno!
Kažu da su luke i marine spremne za prihvat fekalnoga otpada, bilo da same kupuju strojeve ili to rade njihovi koncesionari. No, malo je takvih uređaja, a tamo gdje postoje, kao da ih nema. Najugroženije su male lučice u malim mjestima gdje nema koncesionara, niti će ga skoro biti, jer se to ne isplati, a država nije uredila da ga mora biti.
Hrvatska nema stvari pod kontrolom s obzirom na velik broj plovila koja se tijekom sezone nalaze u našem akvatoriju. Jednostavno nemaju dovoljan broj plovila za kontrolu. Nama je potrebno da dignemo još jedan od kredita, kako bi mogli kupiti dovoljan broj brodova za kontrolu po Jadranu. Posebno u malim mjestima gdje je odgovorna lokalna uprava te u nenaseljenim mjestima gdje se jedriličari okupljaju u većem broju, gdje prolaze izletnički brodovi i minikruzeri – ti dijelovi obale nisu pod nadzorom.
Trebali bi imati službe za skupljanje smeća, otpadnog ulja i fekalija
Logično bi bilo da bi lučka uprava, ili lokalna vlast na otocima i u malim mjestima, trebala imati svoje službe, koje bi svako nekoliko sati obilazile jahte i skupljale smeće, fekalije i ulje. Ne trebamo ništa izmišljati, nego samo kopirati od država s boljim propisima. Trebalo bi zakonom obavezati sve marine i lučice da imaju uređaje za pražnjenje crnih tankova. I da korištenje tih uređaja postanu obveze koje se dokazuju potvrdom. Kako to riješiti? Kalifornija je uspjela tako što određuje da vi iz svoje male brodice morate ispumpati u spremnik na obali.
Godinama se već objavljuju sponzorirani članci (od strane pravih igrača) u vezi izgradnje novog trajektnog pristaništa. Da bi se mogli opravdati potrošeni mlijuni kuna, a sve uz parolu: “sve za trajektnu luku”, a u pravom nazivniku “što više jedirilaca na sidrištu – to veća zarada”. Malo se ovdje misli na žitelje Kaprija, a pogotovo na plavo more.
Pogrešno je mišljenje ljudi da planet Zemlja služi isključivo njihovom zadovoljavanju potreba i želja, ne uzimajući pritom u obzir ekosustave koje su prisvojili. Priroda može bez ljudi, ali ljudi ne mogu bez nje te je važno osvijestiti javnost kako je održivi razvoj jedini od kojeg imaju korist i priroda i ljudi.
U svakom slučaju, otok Kaprije predstavlja jedan od mnogobrojnih bisera Jadrana koji svakako vrijedi istražiti.
Kaprije, s idealnom lokacijom za odmor iz snova!
Kapetan Ivica Slavica
