U posljednjoj ovosezonskoj epizodi Pod morem, Danijel Frka vodi HRT do vjerojatno najpoznatije, u svakom slučaju najveće, olupine u Jadranu: austrougarskog bojnog broda Szent Istvan. Uskoro će, točnije 10.lipnja, biti godišnjica njegovog potonuća koje se dogodilo 1918., dakle na samom kraju Prvog svjetskog rata.
Szent Istvan je izgrađen u brodogradilištu Danubius, u Rijeci, 1914. godine, kao jedan od četiri bojna broda iz serije.
Bio je to ustupak mađarskoj strani u monarhiji i ispunjenje njihovih uvjeta da glasaju za novi vojni proračun. Jedan brod je morao nositi mađarsko ime i biti izgrađen u mađarskom brodogradilištu od mađarskih materijala. Riječ je bila o, tada veoma modernom, brodu dužine 52 metra i 22 tisuće tona nosivosti.
Szen Istvan (Sveti Stjepan) je proveo rat uglavnom na sidrištu u Puli i posada nije imala velikih borbenih iskustava. Sve do pred sam kraj rata kad je na čelo mornaarice došao mađarski admiral Horthy koji je odlučio probiti Otrantski baraž, odnosno potopiti i uništiti brodovlje Antante koje je Austrougarskim brodovima priječilo izlaz na Sredozemlje. U tu svrhu četiri austrougarska bojna broda isplovila su prema jugu, a jedan od njih bio je i Szen istvan koji je stigao do otoka Premude gdje su ga pogodila dva torpeda talijanskih torpednih čamaca. Neiskusna posada nije ni znala čime su i otkuda pogođeni pa su zapucali naslijepo ali nisu pogodili ništa pa su se torpedni čamci vratili sigurno u Anconu.
Bila je to inače najveća talijanska pomorska pobjeda u Prvom svjetskom ratu.
Zbog velike rupe u boku koju mornari nisu uspijevali zatvoriti brod se nagnuo i nakon više od dva sata potonuo odnoseći sa sobom na dno 89 pomoraca od čega 50 Hrvata, mahom strojara.
Olupina leži na 66 metara dubine i u prlično lošem je stanju, dakle brod se ubrzano raspada.
Zanimanje za olupinu je, naravno, veliko ali do nje je moguće samo tehničkim ronjenjem i to uz dozvolu Ministarstva budući da je riječ o zaštićenom Pomorskom grobu.
Ponovni susret Danijel Frka najavljuje za jesen kad izlazi novo, obnovljeno izdanje njegove knjige Blago Jadrana, bogatije za još dvadesetak olupina.
Albert Petrović
