Hrvatski pomorci najbolji su hrvatski “izvozni proizvod”, a redovito i najtraženiji na tržištu rada u svjetskom pomorstvu i to unatoč činjenici da pripadaju i među najbolje plaćene. Završetak, ili barem proglašenje završetka krize uzrokovane pandemijom i početak rata u Ukrajini doveli su do golemog rasta potražnje za pomorskim časnicima iz Hrvatske, piše Novi list.
Povećana gospodarska aktivnost dovela je do buma vozarina i potražnje za brodskim prostorom, a rat uz Ukrajini znatno je otežao ukrcaj pomoraca iz Rusije i Ukrajine koji čine ozbiljan postotak pomorskih časnika u svijetu. Prvima velik broj zemalja ne želi izdavati vize, a drugima je otežan ukrcaj i iskrcaj, putovanja, a mnogi su i pod obavezom mobilizacije u vojsku. Kombinacija ovih čimbenika rezultirala je velikim rastom potražnje za hrvatskim pomorcima.
Dobar moment
Vjerojatno najbolji poznavatelji trendova na tržištu rada u pomorstvu su posrednici u zapošljavanju pomoraca, s kojima smo razgovarali prilikom potpisivanja Memoranduma o suradnji s Pomorskim fakultetom u Rijeci na zapošljavanju diplomanata kojima je, zbog velike potražnje za pomorcima, posao praktički osiguran još prije nego diplomiraju i to bez obzira na rat uz Ukrajini, koji je samo povećao interes poslodavaca za zapošljavanje hrvatskih pomoraca.
Damir Vranić, direktor agencije Damaco kaže kako je potražnja za hrvatskim časnicima doslovce eksplodirala.
– Potražnja za hrvatskim pomorcima je enormna i raste velikom brzinom. Svakog dana kompanije zovu, pitaju, traže ljude. Skoro da se ni ne priča više o plaći, nego je važno naći ljude. Više nije ni najmanji problem zaposliti dobrog pomorca, i to odmah. Očekujemo da će se taj bum u potražnji stabilizirati, ali ona će sigurno ostati na visokoj razini još dugo vremena. To je dobar moment za naše ljude, jer im otvara mogućnost da biraju bolje kompanije, s boljim uvjetima rada i primanjima. Moramo iskoristiti ovu situaciju za dodatno učvršćivanje položaja naših pomoraca koji su već sad među najcjenjenijima na svijetu, kaže Vranić.
Ističe kako su i do sad časnici, pogotovo zapovjednici, upravitelji stroja i prvi časnici, relativno lako nalazili posao, no već neko vrijeme problem nije ukrcati ni kadete i mlađe časnike.
– Hrvatski pomorac je uvijek bio cijenjen i još uvijek je. Kompanije traže i žele na svojim brodovima hrvatske pomorce. Rat u Ukrajini koji je, na žalost, pogodio mnoge, samo je dodatno povećao potražnju za našim pomorcima. Taj moment trebamo iskoristiti i dodatno potaknuti mlade da se školuju za pomorska zanimanja, jer čuli smo i od dekana Pomorskog fakulteta da je posao osiguran svim studentima koji ga završe, a da bi ih se moglo zaposliti i puno više, kaže Vranić.
Ogroman rast potražnje za hrvatskim pomorcima potvrđuje i Mario Zorović, direktor Zorović Maritime Servicesa, ujedno i predsjednik CROSMA-e, udruženja posrednika u zapošljavanju pomoraca.
– Svakodnevno dobivamo upite od raznih kompanija, posebno onih koje su zapošljavale Ruse i Ukrajince, s kojima je sada puno teže organizirati smjene posada i rad na brodu. Dobro je da potražnja za našim pomorcima raste, ali postoje i određene poteškoće. Mi imamo puno pomoraca, njih osamnaest tisuća, ali je dostupnost naših pomoraca mala, jer svih tih 18 tisuća uglavnom već ima dobar posao. Drugi je problem taj što su Ukrajinci i Rusi bili slabije plaćeni od naših pomoraca pa kompanijama, nekima od njih, treba objasniti da našim pomorcima ne mogu nuditi plaće kakve su imali Rusi i Ukrajinci. To su izazovi s kojima se kao posrednici suočavamo. Potpisali smo, međutim, nekoliko novih ugovora, što dokazuje da potražnja raste.
Popularizirati zanimanje
Rat u Ukrajini povećao je potražnju za hrvatskim pomorcima, ali ona je i prije rata bila jako velika, ističe Tajana Gostić, iz Columbia Shipmanagementa.
– Tržište je već neko vrijeme takvo. Prema lanjskom izvještaju BIMCO-a (organizacije koja okuplja brodare, agente, brokere i ostale u pomorstvu, op.a.), dakle prije nego je rat počeo, na svjetskom je tržištu nedostajalo 25 tisuća pomoraca. Prognoze su još gore, pa se predviđa da bi već 2026. godine moglo nedostajati 90 tisuća STCW certificiranih brodskih časnika. Rat u Ukrajini je situaciju još produbio, no i bez njega potražnja je ogromna. Tako da je svakoj mladoj osobi koja danas upisuje pomorska učilišta, posao praktički već sada zagarantiran, čim završi školovanje, kaže Gostić koja procjenjuje da će s rastom potražnje rasti i plaće pomoraca.To je nekakva osnovna zakonitost tržišta, pa mislim da bi plaće svakako trebale rasti idućih godina, ističe.
Pomorstvo se, dodaje, zadnjih godina izrazito diversificira i širi na nove grane, a pomorsko obrazovanje više ne mora značiti da onaj tko završi Pomorski fakultet i počne ploviti, mora ostati na brodu do mirovine, jer su kadrovi iz Hrvatske sve traženiji i u “kopnenim” zanimanjima, primjerice u obuci i edukaciji pomoraca.
Zanimalo nas je treba li, u takvim okolnostima, na državnoj razini među mladima snažnije promovirati pomorska zanimanja, kako bi više njih odabralo pomorske škole i fakultete te snažnije stipendirati i poticati buduće pomorce tijekom njihova obrazovanja, s obzirom da oni, nakon školovanja, vrlo brzo “vrate” u njih uložen novac.
– Svakako. U interesu je i države da se popularizira pomorstvo, da se već u osnovnim i srednjim školama potiče izbor pomorskih škola i fakulteta. Postojeći sustav poticaja ima puno mjesta za napredak i bolju raspodjelu kvota poslodavcima, zaključuje Gostić.
Kontinuirana potpora pomorcima
Filip Goleš iz DGS-a, dodaje kako za pomorce, tijekom praktički cijele karijere, veliku ulogu igraju i posrednici u zapošljavanju.
– To je jedna od specifičnosti u pomorstvu, jer mi nismo tu kao privremeni servis, koji spaja poslodavca i zaposlenika, do potpisivanja ugovora, nego smo kontinuirana potpora pomorcima kroz cijelu karijeru. I to ne samo na brodu, nego i u obrazovanju i rješavanju brojnih drugih stvari na kopnu. U Hrvatskoj imamo vrlo dobro razvijen sustav i posrednici su zaista podrška svakom pomorcu. Vjerujem da će dio mladih ljudi i tu potporu doživjeti kao poticaj za odabir pomorskih zanimanja, kaže Goleš.
Direktor tvrtke CMA Brodovi Aleksandar Miranović također naglašava potrebu za snažnijim motiviranjem mladih ljudi za odabir pomorskih zanimanja.
– Danas imaju velik izbor i pruža im se zaista puno mogućnosti. Svi zajedno trebamo raditi na tome više. Potpisivanje memoranduma o suradnji s Pomorskim fakultetom u zapošljavanju njihovih diplomanata jedan je od izvrsnih načina promoviranja pomorstva. CMA Brodovi to snažno podržavaju i mi sigurno možemo zaposliti tridesetak diplomanata godišnje koji će, nakon odrađenog vježbeničkog staža, odnosno kadeture, sigurno dobiti i posao, kaže Miranović, čija tvrtka trenutno zapošljava oko 400 hrvatskih pomoraca. I on očekuje da će, uslijed rasta potražnje za pomorcima, plaće dodatno rasti, iako su hrvatski pomorci i sada među bolje plaćenima u svijetu, kao i da će se dodatno poboljšavati uvjeti ugovora i rada na brodu.
– Pomorci su ti koji čine brod i svaka kompanija ovisi o njima. Vrijeme je da se pomorcima ponudi nešto drugačije, novo. Puno ulažemo u znanost i obrazovanje naših ljudi, a radimo i na pripremama za tranziciju na ekološki prihvatljivije pogone. Već imamo brodove pogonjene ukapljenim prirodnim plinom, a pratimo sve najnovije tehnologije i paralelno s treninzima i tečajevima, u suradnji s resornim ministarstvom, svi mi radimo i na odgovarajućem sustavu certificiranja, ističe Miranović.
Poticaj za vježbenike
Dvije krize za redom koje su uzdrmale pomorstvo i tržište rada u pomorstvu, pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini, naglo su povećale potražnju za časnicima na brodu, a taj manjak, ističe Filip Goleš iz DGS-a, nemoguće je odmah popuniti. No, kako se procjenjuje da će potražnja potrajati i u narednim godinama, vjerojatno i desetljećima, smatra da problema sa zapošljavanjem neće biti, kao i da je potrebno mlade poticati na izbor posla u kojem ih očekuje sigurno zaposlenje i dobra primanja.
– Budućnost je, što se tiče kadeta i mladih pomoraca, sigurno otvorenija nego prije. Kako vidimo, praktički svi diplomanti nađu posao odmah, a sve više i čvršće se povezuje tržište rada i sustav obrazovanja pa mnogi od njih još dok su na fakultetu prolaze prve razgovore za posao. Na tome intenzivno radimo, a smatram da moramo još više surađivati i stvarati poveznice još za vrijeme školovanja tih mladih ljudi. Sigurno je da i s državne razine, kroz obrazovni sustav treba promovirati pomorstvo, kao i druge profesije u kojima će mladi nakon školovanja moći odmah pronaći posao, treba ih aktivnije usmjeravati ka takvim poslovima, kaže Goleš.
Suhin Cinzia, direktorica Kvarner Crewing Services-a ističe da mlade pomorce treba dodatno financijski rasteretiti na početku karijere
– Ono što bi dodatno trebalo učiniti kako bi se mladim pomorcima pomoglo na početku karijere je oslobađanje od plaćanja doprinosa. To je neko vrijeme bilo tako, ali je država opet vratila obavezu plaćanja. Mislim da je to velika stavka za jednog mladog dečka ili curu koji tek počinje raditi i onda od svoje male kadetske plaće mora još i to plaćati. Mislim da je to jedan od kočnica koja odvraća mlade od pomoračkog posla. Jednako tako, treba bolje regulirati sustav državnih poticaja za plaće vježbenika, koji mahom odu domaćim brodarima koji uzmu kadete i poticaje, ali ih nakon odrađenog vježbeničkog staža kasnije ne zapošljavaju, kaže Suhin.
Sustav poticaja za vježbeničke plaće potrebno je bolje urediti, slažu se i ostali posrednici. Vranić ističe da posrednici već neko vrijeme upozoravaju kako sadašnji sustav ne daje željene rezultate, piše Novi list.
– Neke domaće kompanije, istina je, iskorištavaju situaciju i to se mora puno bolje urediti. Agencije kadete ukrcavaju bez ikakve provizije, idemo maksimalno na ruku što lakšem zapošljavanju kadeta, a sadašnji sustav poticaja za njihove plaće se na žalost, ne koristi u tom smjeru, kaže Vranić.
Marinko Glavan
