Ostajemo bez ruske nafte uvezene brodovima, ali će tu i dalje biti gorivo proizvedeno iz ruske nafte koja će u Mađarsku stizati kopnenim putem.
Zemlje Europske unije trebale bi u potpunosti od 1. siječnja sljedeće godine obustaviti uvoz ruske nafte morskim putem, odnosno brodovima, dok se opskrba kopnenim putem nastavlja. Cilj je u nekom trenutku zaustaviti kupnju nafte i kopnenim putem, ali kada će se to dogoditi, nitko iz europskih institucija ne otkriva, piše Novi list.
Rezultat je to dvodnevnog sastanaka europskih čelnika koji su od embarga na uvoz ruske nafte izuzeli kopneni put, kako bi privoljeli mađarskog premijera Viktora Orbána da ne blokira dogovor.
Taj dogovor znači da će zemlje u koje iz Rusije stiže nafta tankerima, poput Hrvatske, ostati bez tog izvora, dok bi nafta u Mađarsku, Poljsku, Slovačku, Češku ili Njemačku i dalje mogla nesmetano stizati kopnenim putem.
Njemačka i Poljska već su najavile da će one smanjivati uvoz kopnenim putem i da neće dugo koristiti taj izuzetak, za koji se zapravo ni ne zna koliko će biti na snazi.
U Europskoj komisiji izračunali su da će tako Rusija u članice EU-a izvoziti sljedeće godine čak 90 posto manje nafte, a da bi se vrlo skoro uvoz ruske nafte u EU mogao smanjiti za dvije trećine. Ako se to doista dogodi, to bi bio značajan financijski udarac za tu državu.
Prema procjenama europskog instituta Bruegel, članice Europske unije trošile su ukupno 450 milijuna eura na dan za kupnju nafte iz Rusije, a bez obzira na to što je fokus europske javnosti na uvozu plina, nafta je Rusima donosila znatno veće prihode.
Krnji naftni embargo, uz Orbánov dodatak, odnosno izuzetak, u praksi će izgledati prilično zanimljivo.
Hrvatska će ostati bez ruske nafte koju je uvozila morskim putem, ali će na njezinom tržištu i dalje biti gorivo proizvedeno iz ruske nafte koja će u Mađarsku stizati kopnenim putem.
Mađarski MOL će tako iz jeftinije ruske nafte ostvariti prilično dobru zaradu na hrvatskom tržištu, na kojem neće ništa jeftinije prodavati derivate od onih koji se proizvode iz skuplje nafte koja dolazi iz drugih izvora.
Orbán ne samo da je dobio taj izuzetak, nego je još tražio da mu Europska komisija jamči alternativi pravac za dobavu nafte, ako naftovod Družba koji prolazi kroz Ukrajinu bude oštećen, što nema baš nikakve veze sa sankcijama koje EU uvodi Rusiji.
Ipak, šefica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže da se i za taj Orbánov zahtjev pronašlo rješenje, i to u povećanju kapaciteta Jadranskog naftovoda.
Tako bi se, pojasnila je, u roku od 45 do 60 dana, kapaciteti Janafa mogli dovoljno povećati pa da Mađarska dobiva naftu iz drugog pravca i drugih izvora, a ne iz Rusije gdje će je, za razliku od većine članica, Mađarska i dalje kupovati. Von der Leyen je ustvrdila i da Mađarska neće još godinama biti ovisna o ruskoj nafti, ali koliko će ta ovisnost trajati, nije precizirala.
Janaf, pak, tvrdi premijer Plenković, može povećati kapacitet za trideset posto u roku od 20 do 30 dana, i to uz ulaganja od samo osam milijuna eura, pa bi se njegov kapacitet sa sadašnjih 11, 4 milijuna tona nafte godišnje podigao na 15 milijuna tona, s tim da se kapacitet naftovoda može povećati i na 25,6 milijuna tona godišnje, što bi omogućilo dovoljne količine nafte za mađarske i slovačke rafinerije.
Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.
Jagoda Marić / Novi list
