Poduhvat izgradnje tunela za brodove, službenog naziva Stad Ship Tunnel, projekt je kojeg je odobrila Norveška još prije nekoliko godina, a koji je u mislima Norvežana bio već preko stotinu godina.
Zahvaljujući modernim tehnologijama i naprednim alatima, Norvežani jako dobro napreduju s radovima koje su započeli prošle godine, te je brzina izvedbe podignuta na jedan zavidan nivo. Iako se prije početka projekta špekuliralo da bi tunel za brodove trebao biti gotov 2025. godine, Norvežani su ubacili u veću brzinu, pa će ovaj impresivni projekt, inženjersko čudo i svojevrsna prekretnica u pomorskom prometu biti otvoren već sljedeće, 2023. godine.
U prvoj fazi projekta, Norvežani su napravili tunel kroz brdo koje odvaja dva fjorda, široko 1.700 metara. Zatim su ušli u drugu fazu – neposredno uz obalu su u morsko dno usadili nepropusne pregrade kako bi mogli produbiti tunel, odnosno napraviti kanal. To će u konačnici rezultirati time da kroz tunel, kada se uklone vodonepropusne pregrade, moći ploviti brodovi do 12 metara gaza, a visina tunela iznad vodene linije bit će 37 metara.
Širina plovnoga puta u tunelu bit će 26.5 metara, a s obje strane bit će izvedena umjetna obala gdje će biti postavljene stepenice koje će voditi do izlaza za nuždu. Kroz tunel će biti moguće prolaziti isključivo brodom, a pješaci i biciklisti neće imati mogućnost koristiti tunelske prolaze preko umjetne obale koja će biti široka 4.5 metara sa svake strane tunela.
Cijeli poduhvat težak je 330 milijuna američkih dolara (2.8 milijardi norveških kruna). Za sada nije bilo dodatnih troškova, a osim što je sve u planiranim financijskim okvirima, i vremenski je ubrzano. Ovime Norveška želi pokazati kako bez problema svojim tehnologijama može konkurirati Kini koja je u posljednjih nekoliko godina označena kao prijestolnica tehnoloških čuda 21. stoljeća.
Tunel bi trebao biti i turistička atrakcija, no njegova prvenstvena namjena je zaobilaženje pučine na kojoj su oluje česta pojava. Kroz tunel će dnevno prolaziti između 70 i 120 brodova, što su današnje potrebe u obalnoj plovidbi. Usprkos nešto kraćoj ruti, vrijeme plovidbe će biti jednako onom po sadašnjoj ruti, no iz putovanja će se eliminirati ekstremno nepovoljan meteorološki faktor.
Stad Ship Tunnel povezivat će dva mora – Norveško na sjeveru i Sjeverno na jugu. Zanimljivo je da se upravo na rtu ovoga poluotoka mjere najveće brzine vjetrova u Norveškoj, a promet brodovima oko Stadhaveta često je obustavljen zbog nepovoljnog stanja mora. Od kraja Drugog svjetskog rata, u vodama oko Stadhaveta uslijed oluja smrtno je stradalo 33 ljudi u 46 nesreća, a jedna od najpoznatijih situacija sa Stadhavetom i olujama jest ona iz 2006. kada je jedan mini-kruzer umalo doživio brodolom.
Prije kretanja u provedbu projekta, Norveška je izradila 18 studija o značaju ovoga tunela za stanovnike svoje države. Projekt je u konačnici ocijenjen kao potreban i vrijedan izgradnje, iako je ekonomski i tehnički neisplativ jer 330 milijuna američkih dolara nikada neće vratiti natrag u portfelj. No, izgleda da je Norveškoj sigurnost opskrbe i zagarantiranost sigurne plovidbe svojih građana na prvom mjestu, pa su tako spremni i na relativno velika ulaganja u zamjenu za boljitak jednog manjeg dijela društva.
Petar Zuanović
