Za uspjeh je potrebno imati jasan cilj, predanost i želju za ostvarenjem veću od onih koji se nadaju tvojem neuspjehu. Tvrdi to slovenski poduzetnik Dušan Šešok, vlasnik grupacije Iskra koja zapošljava 1700 ljudi i u čijem sastavu, pored matice slovenske Iskre, posluju i zagrebačka Elka te Iskra brodogradilište 1 u Šibeniku.
Šešok je bio i na funkciji ministra financija i gospodarstva u dvije slovenske Vlade, pa je u razgovoru za Poslovni dnevnik iznio svoje poslovne preporuke. U četrdeset i petoj godini profesionalnog djelovanja, iz prizme vlastite formule uspjeha, ističe da je prije svega “dobro naučio posao i smisao sanacije tvrtki u praksi, kasnije primjenjujući ta znanja i u političkim i u poduzetničkim aktivnostima”.
Vlasnik šibenskog brodogradilišta tako ističe kako će se EU u novim okolnostima u sljedeće dvije godine boriti da se stabilizira i sinkronizira s globalnim kretanjima.
“Očekujem snažno gospodarstvo EU koje više neće dijeliti znanje i tehnologiju. Puno više novca usmjeravat će se u znanost i inovacije na razini država, uz rast ulaganja samih poduzetnika. Noseće će biti zelene politike i, primjerice, Iskra će biti energetski neovisna kompanija već 2024. godine. Gradimo solarne elektrane i baterije, a ista je naručena za Elku i stići će krajem godine”, kaže Šešok.
Što se tiče šibenskog brodogradilišta, tvrdi da za njega imaju velike planove. Iskra će, kaže, u 2022. godini imati 150 milijuna eura prometa, EBITDA od 32 milijuna eura te 22 milijuna eura neto dobiti, a u Šibeniku planiraju 23 milijuna eura prometa, kaže Šešok.
“Na stolu imamo 20 mil. eura investicija. Nažalost, dio je vezan uz povijesno ulaganje od strateške važnosti u novi plutajući dok dužine 120 metara čija je gradnja započela u ukrajinskom državnom brodogradilištu Pallada, u oblasti Herson koja je sad pod kontrolom Rusa. Čekamo što će se dogoditi, no imamo i novi investicijski plan. Do početka rata izgrađenost doka iznosila je 25%, a inspektor Hrvatskog registra brodova potvrdio je to na licu mjesta. Platili smo 1/4 ugovorenog iznosa te je dok osiguran kod slovenskog osiguravatelja pa nećemo izgubiti više od 10%. Međutim, nije cilj da osiguravatelj pretrpi štetu i nastojat ćemo da se projekt realizira”, ističe.
Prepostavke za realizaciju projekta su, kaže, prvo da se brodogradilište u Hersonu ne raketira, a zatim da prestane rat, jer će tada, i oni kao i EU početi poslovati, kao iza svakog rata. Međutim, novi dok za potrebe remontne djelatnosti u funkciji je trebao biti početkom 2023. godine, što nije moguće. Velika šteta ogleda se upravo u tome.
Ipak, u mnogim pogledima, za šibensko brodogradilište, kaže, situacija se popravlja.
“… Nema novog doka, ali je u tijeku realizacija projekta kojim širimo operativnu obalu, gradimo dodatni mol i novu halu, najveću u Šibeniku, veličine cca 70 puta 40 metara, a dolazi mobilni kran za brodove do 450 tona. Dobili smo posao za austrijskog naručitelja da u cijelosti opremimo novogradnju – jahtu od 50 metara čiji je trup napravljen u Korčuli. Neke hale smo već renovirali, a započeli smo projekt solarnih elektrana, s ciljem da budu na svim krovovima. To znači u Šibeniku prvo energetski neovisno brodogradilište u RH, a prva solarna elektrana montira se ovih dana.”
“Svoje smo investicije preusmjerili, dio ulaganja proveli smo u moderniziranje ureda u koje se nije ulagalo od 1905. godine i to zbog privlačenja mladih sposobnih inženjera koji žele raditi u kvalitetnim uvjetima. Ulažemo puno i u smještajne kapacitete za strane radnike, a već nam dolaze i prvi Ukrajinci. Za nas se trenutno popravlja situacija glede nedostatka radnika na tržištu rada jer nam dolaze i radnici iz hrvatskih brodogradilišta u problemima. Generalno, smatram da je šteta što je Hrvatska zbog loših iskustava u sanaciji zapostavila brodogradnju”, zaključio je Šešok.
Suzana Varošanec / Poslovni dnevnik
Cijeli članak možete pročitati >>ovdje<<.
