Turistički sektor općenito, a posebno nautički turizam, danas se suočavaju s brojnim izazovima, a jedan od najvećih je održivi razvoj, s naglaskom na zaštiti najvrednijeg resursa za turizam – okoliša. Razvoj održivih tehnologija, ali i naprednih usluga, poput autonomne navigacije, digitalizacije maritimnog sektora i drugih, među glavnim su ciljevima takozvanog zelenog razvoja, a o njima smo razgovarali s Johannesom Böckom, direktorom tvrtke Gitone koja posluje u sastavu Lürssen grupacije koja zajedno s ACI-jem gradi nautičku marinu u Rijeci, gdje je već pokrenula istraživačko-razvojni centar, piše Novi list.
Böcka smo pitali koji su glavni ciljevi kompanije u razvoju »zelenije« pomorske industrije?
– Želja nam je postati lider u razvoju pomorske industrije i stoga nam je vrlo važno biti predvodnik u inovacijama i kontinuirano ulagati u istraživanje i razvoj, posebice u alternativne izvore energije, nove pametne i ekološki prihvatljive materijale, autonomne brodove i razna druga područja.
Maritimni klaster
Budući ciljevi po pitanju održivog razvoja slični su u cijeloj Europi, ali i u ostatku svijeta. Sve se više okrećemo plavoj i zelenoj ekonomiji i novim tehnologijama koje će osigurati smanjenje emisije stakleničkih plinova i zaštititi okoliš. Čiste tehnologije s naglaskom na vodik, pretvorba otpada u energiju i pametne, zelene i samoodržive marine neka su od područja na kojima trenutačno radimo.
Drugi veliki izazov je digitalizacija. Tehnologija se razvija zapanjujuće brzim tempom. Koje tehnologije planirate uvesti i implementirati u nautički turizam i pomorstvo?
– Svjesni smo da se u pomorskom sektoru ubrzava tranzicija prema digitalizaciji i automatizaciji. Digitalne tehnologije i rješenja mogu se koristiti na mnogo načina, ali uvijek je važno omogućiti praktičnu primjenu te tehnologije i naravno povećati učinkovitost, a samim time i konkurentnost. Prošle godine osnovali smo maritimni inovacijski klaster, MARINN, koji okuplja akademsku zajednicu, male i srednje tvrtke, velika brodogradilišta, vlasnike brodova, regulatore i investitore koji razvijaju digitalna rješenja i testiraju ih u pomorskom okruženju. Za nas su najvažnija digitalna rješenja za plovila budućnosti – pametni brodovi i pametna infrastruktura usmjerena na pametna digitalna brodogradilišta, luke i marine koja omogućuju jedinstveni digitalni sustav. Fokus nam je na rješenjima koja stavljaju Big Data koncept u prvi plan i omogućuju manje rizičan i učinkovit poslovni početak, stvari poput digitalnih blizanaca (digital twins) u vezi s 3D renderiranjem i korištenjem AR-VR koncepata, operativnih centara kibernetičke sigurnosti za pomorsku namjenu itd. Ostali projekti koje razvijamo najviše se koncentriraju oko korištenja inovativnih tehnologija industrije 4.0, uključujući naprednu 5G mrežu, IoT (Internet of Things), Big Data, umjetnu inteligenciju i analitiku, kako bi se olakšao razvoj pametnih brodova i pametnih luka.
ACI Marina Rijeka ne samo da bi trebala postati jedna od najluksuznijih nautičkih marina na Jadranu, već i mjesto za testiranje mnogih od tih novih tehnologija. Možete li nam reći više o planovima svoje tvrtke i koje tehnologije ćete ovdje razvijati?
– U skladu sa smjerom Europske unije prema zelenoj i digitalnoj tranziciji te prema inicijativi Europskog zelenog plana za smanjenje emisije stakleničkih plinova i utjecaja na okoliš, želja nam je da marina Porto Baroš postane zelena i digitalna marina. Osim proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora energije, poput solarnih panela, zelena marina će težiti i visokotehnološkim rješenjima za pretvaranje otpada u energiju. Ideja je da marina bude opremljena punionicama za električna i vodikova plovila, a krajnji cilj nam je korisnicima zelenog pogona osigurati cjelokupnu infrastrukturu potrebnu za ispravno odvijanje sigurnog prometa. Potpuno zelena, samoodrživa i digitalna marina uključuje tehnologije poput 5G povezivanja, korištenje digital twins tehnologije za nadzor infrastrukture i održavanje, inovativne aplikacije za goste i osoblje marine, inovativna rješenja koja podižu kvalitetu usluge i zadovoljstvo gostiju, napredne sustave umjetne inteligencije za upravljanje marinom, napredna digitalna rješenja za sigurnost marine i gostiju, autonomna transportna vozila i tehnologije pametne mobilnosti, autonomna vozila za nadzor, zelene tehnologije – inovativna tehnologija gospodarenja otpadom, solarna elektrana…
Kategorija pet sidara
Marina Porto Baroš bit će najveća investicija u nautički turizam u Hrvatskoj, što je to posebno u ovoj marini? Postoji li doista veliki potencijal jadranske obale za nautički turizam?
– Riječ je o projektu razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj koji će omogućiti novi pogleda na Rijeku i privući jahte i megajahte iz cijelog svijeta te destinaciju učiniti puno atraktivnijom. Kada uđu u marinu, gosti će biti samo 20 metara udaljeni od prekrasne povijesne jezgre Rijeke kojoj nema premca na Mediteranu. Veći priljev prihoda od turizma svakako će utjecati na cjelokupno gospodarstvo, a ekonomski će ova investicija najviše utjecati upravo na riječko područje. Geoprometni položaj Rijeke je iznimno povoljan, udaljena je svega nekoliko sati vožnje od naših najvažnijih emitivnih tržišta, a cilj nam je tranzicija Rijeke iz destinacije u kojoj se turisti kratko i usputno zadržavaju, u moderan urbani turistički centar. Isto tako, cilj je da Porto Baroš postane elitna marina s najvišom kategorizacijom od 5 sidara. Pametna integracija elitne marine u okruženju gradskog središta svrstat će Rijeku na turističku kartu Mediterana i vratiti grad na more. Jadranska obala je već dugi niz godina poznato odredište za megajahting, a svoj puni potencijal moći će iskoristiti izgradnjom luke Porto Baroš. Svake godine Jadranom plove neke od najimpresivnijih jahti na svijetu, što govori o atraktivnosti Jadrana za ovaj segment turizma. Megajahting uvelike doprinosi hrvatskom turizmu i gospodarstvu, a ova investicija značajno će povećati prihode generirane od ovog oblika turizma.
Neke od najzanimljivijih novih tehnologija koje su istaknute u projektu ACI marine Rijeka su korištenje vodika te pretvaranje otpada u energiju. Kakva će biti upotreba vodika u nautičkom turizmu i pomorskom sektoru općenito i kako će transformirati industriju?
– Kako bi Europa bila klimatski neutralan kontinent, pomorski sektor također mora dati svoj doprinos. Nautički turizam i pomorski sektor imaju iste ciljeve dekarbonizacije kao i ostatak sektora prometa. Europski zeleni dogovor i paket »Fit for 55« već su postavili ambiciozne ciljeve za pomorski sektor. Godišnji prosječni intenzitet emisije stakleničkih plinova koje proizvodi brod, mora se smanjiti za 6% do 2030. i za 75% do 2050. u odnosu na 2020. Pomorski sektor trenutno se gotovo u potpunosti oslanja na fosilna goriva, tako da je jasno da se ciljevi za 2050. ne mogu postići postojećom tehnologijom. Industriji je potreban globalni prijelaz na alternativna goriva, počevši prvo s tehnološkim razvojem, a naša je grupa predana ulaganju u inovacije u vodik i drugim tehnologijama potrebnim za dekarbonizaciju Europe.
Koliko sam shvatio, ACI marina Rijeka će imati kapacitete za odlaganje otpada i pretvaranje u energiju. Kako će to funkcionirati u praksi i koji su ciljevi?
– Glavni cilj je imati potpuno održivu, zelenu i pametnu marinu. Naš je plan iskoristiti sav otpad iz marine kroz recikliranje ili ga pretvoriti u energiju korištenjem vlastite inovativne tehnologije. S partnerima radimo na postavljanju potencijalnog postrojenja za gospodarenje otpadom na području Rijeke.
U planu su novi komunikacijski i rani informacijski sustavi pa će posada imati sve informacije o vezu te ostalim uslugama i proizvodima dostupnim u marini, puno prije samog dolaska?
– Veliku važnost pridajemo kupcima i usluzi. Radimo na novim aplikacijama za korisnike kako bismo omogućili program vjernosti i najbolju uslugu marine na tržištu. Sve nove usluge bile bi dostupne putem nove mobilne aplikacije koja će koristiti tehnologije poput digitalnog blizanca, umjetne inteligencije i proširene stvarnosti.
Vaše su tvrtke vrlo usredotočene na razvoj ovih novih tehnologija, surađujući sa znanstvenicima i drugim stručnjacima. Gdje se nalaze vaši centri za istraživanje i razvoj i koji je glavni fokus svakog od njih?
– Naši istraživačko-razvojni centri nalaze se u Njemačkoj i Austriji, a najnoviji je otvoren u Rijeci. Pomorski centar izvrsnosti u Rijeci fokusiran je na digitalne tehnologije, vodik, autonomiju brodova, energetiku i tehnologije zaštite okoliša. Kako bismo išli ukorak s onim što slijedi, potrebni su nam ljudi, stručnjaci koji mogu raditi na zahtjevnim komercijalnim projektima te projektima istraživanja i razvoja, te koji su spremni prihvatiti nove izazove. Održavanje vodeće pozicije u budućnosti moguće je samo uz kontinuirano usavršavanje i inovacije. Zato je potrebno imati kvalitetnu i motiviranu radnu snagu, ali i uspostaviti kvalitetnu suradnju s partnerima u javnom, privatnom i znanstvenoistraživačkom sektoru. Osim pametne specijalizacije koja će se odvijati na nacionalnoj razini, svakako je važno ulagati u prekvalifikaciju i dokvalifikaciju zaposlenika jer se na taj način doprinosi razvoju vještina potrebnih da ostanu konkurentni na tržištu.
Koliku ulogu će vaš Pomorski centar izvrsnosti u Rijeci imati u budućem razvoju?
– Na području Kvarnera stvorit će se ekosustav koji će biti povezan s hrvatskim, austrijskim, njemačkim i norveškim sveučilištima i drugim ključnim subjektima u brodogradnji, dobavljačima ključne opreme, brodogradilištima i raznim pomorskim tvrtkama.
Novi ured u Rijeci dodatno jača i proširuje Lürssenovu inženjersku moć, a članovi Lürssenovog hrvatskog tima rade kao sastavni dio Lürssenove dizajnerske mreže. Želimo da Rijeka bude međunarodno prepoznata kao jedno od vodećih mjesta za inovacije u pomorstvu. Zato kroz naš ured u Rijeci ulažemo u istraživanje i razvoj te surađujemo sa Sveučilištem u Rijeci, drugim međunarodnim tvrtkama te našim uredima u Njemačkoj.
Hrvatske tvrtke iz Lürssen grupe imat će značajnu ulogu u izgradnji novih plovila budućnosti te drugih tehnologija i inovacija. Njihova prioritetna područja rada su pametna i zelena brodogradnja kroz digitalnu transformaciju, razvoj jedinstvene, bespilotne i autonomne platforme, korištenje vodika i sintetičkih goriva kao pogona, te razvoj tehnologija kao što su pretvaranje otpada u energiju i sterilizacija opasnog otpada.
Marinko Glavan
