Tko su bili Quarneroli, dvanaestorica mornara s Jadrana koji su prije 150 godina sačinjavali prvu austrougarsku polarnu ekspediciju na Arktik saznat ćete ako posjetite tematsku izložbu koja se 14. lipnja u 20 sati otvara u Hrvatskom pomorskom muzeju Split. Tom prigodom bit će predstavljeno i prošireno izdanje knjige iz 1893. godine “Hrvati na ledenom moru”, autora Petra Kuničića.
Na izložbi će biti predstavljena svjetski poznata austrougarska znanstveno-istraživačka ekspedicija koja je u osvajanje Arktika krenula 1872. godine. Od 24 člana posade, njih polovica bili su mornari s Jadrana, kojima su vođe ekspedicije Weyprecht i Peyer nadjenuli zajedničko ime Quarneroli, piše Morski.hr.
Odabir posade s jadranske obale nije prošao bez polemika. Tvrdilo se da pomorci s toplog Jadranskog mora neće moći podnijeti teškoće zime i sjevera. Za pomoć pri odabiru mornara Weyprecht je zamolio svog dugogodišnjeg prijatelja kapetana fregate Heinricha Von Littrowa, tada pomorskog inspektora u Rijeci i jednog od značajnijih osoba riječke povijesti 19. stoljeća. Njih dvojica odlučili su odabrati pomorce s Jadrana.
Zašto su jadranski mornari bili najbolji odabir?
Svoj odabir pojasnili su time što jadranski pomorci poznaju buru, zimske oluje i snijeg sjevernog Jadrana, nisu toliko skloni piću kao sjevernjaci, uvijek su dobrog raspoloženja, skloni šali i pjesmi pa ih boravak u polarnoj noći neće dovesti do depresije. Oni su pouzdani te se ne žale na teškoće. Nakon sretnog povratka s ekspedicije i Weyprecht i Littrow su samo mogli reći da su bili u pravu – jadranski pomorci su bili odlični u svim uvjetima i svi su kritičari zašutjeli.
U trenucima primanja najvećih počasti i priznanja, uvijek su spominjali svoje mornare iskazujući im tako zahvalu jer bez njih niti njihovog trijumfa ne bi bilo. Carl Weyprecht o razlozima odluke za hrvatsku brodsku posadu je rekao: “Oni su zdravi, snažni, dovitljivi, što je najdragocjenije, vedri ljudi. Oni će kleti i moliti se, psovati i pjevati, ali oni će raditi i nikada spustiti krila.”
Julius Payer o hrvatskim mornarima je napisao: “Njih odlikuju: bezuvjetna poslušnost, privrženost njihovim vođama, izdržljivost u poteškoćama i odlučnost u opasnostima!”
U civilizaciju se vratili bez broda
U znanstvenom smislu ova ekspedicija je preteča istraživanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak planeta Zemlje. Najspektakularnije otkriće ove ekspedicije je do tada nepoznati otočni arhipelag sa 191 otokom kojega su nazvali „Zemlja Franje Josipa“. Na tom arhipelagu od tada postoji i Rt Fiume i mnogi drugi nama poznati toponimi.
Zanimljivo je da je ekspedicijski brod „Admiral Tegetthoff“ već nakon 2 mjeseca plovidbe ostao zarobljen u ledu gdje stoji i danas. Posada se nakon 2 godine i 3 mjeseca, i to bez broda, uspjela vratiti u civilizaciju.
Hrvatski mornari time su definitivno pokazali i dokazali da nisu “mekušci” navikli na toplu klimu, već da mogu izdržati sve klimatske i životne uvjete. Jedan od mornara bio je Ante Zaninović iz Sv. Nedjelje na otoku Hvaru, a s njim je bio i Ante Lukinović iz Pučišća na otoku Braču. Ostali mornari bili su iz Plomina, Voloskog, Opatije, Lovrana, Bakra, Malog Lošinja, Rijeke, Cresa i Trsta.
Izložbu o hrabrim i odvažnim jadranskim moreplovcima koji su utrli put polarnim istraživačkim ekspedicijama možete pogledati od 14. lipnja u Tvrđavi Gripe u Splitu. Izložbu čini 30 panoa veličine 70×50 cm koji opisuju cjelokupni događaj, zatim maketa broda „Admiral Tegetthoff“ u mjerilu 1:40, rad maketara Željka Skomeršića iz Krka i još 30 drugih eksponata.
