O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Udruga pomorskih kapetana Split proslavila 20. obljetnicu: ‘Svi uvijek kažu – lako je njima, kolike novce zarade. Ali ne razmišljaju o odgovornosti‘

Udruga pomorskih kapetana Split koja s 300-tinjak aktivnih članova slovi za najbrojniju udrugu na Jadranu, u petak je u Domu Hrvatske ratne mornarice na Poljudu proslavila 20. obljetnicu osnutka, piše Otvoreno more.

Iako je, kako je kazao njen predsjednik, kapetan Sanjin Dumanić, udruga osnovana 1. travnja 2000. godine, zbog pandemijskih okolnosti jubilej nije obilježen ranije, već je prigodna fešta, s malim zakašnjenjem, upriličena u petak, a uveličala su je i neka poznata lica iz političke scene.

– Uz članove koji su se zatekli na kopnu s nama su i naši sponzori koji kroz godine podržavaju naš rad, a tu prije svega mislimo da tiskanje našeg glasila ˝Kapetanov glasnik; more je naš izbor˝, koji izlazi dva puta godišnje te se može pročitati i online. Svi naši napori u udruzi su čisto volonterski i uvijek nastojimo biti aktualni i prisutni u struci; obraditi sve pomorske nesreće, pratiti školovanje novih generacija kapetana, te biti aktivni u izmjenama i dopunama zakona – kazuje Dumanić, ističuči kako su pomorci, uz 90 posto svih roba prevezenih morem, prošle godine od strane Ujedinjenih naroda priznati kao ključni radnici na čijim leđima dobrim dijelom počiva kompletna privreda.

Na poziv da podijeli dojam radnog vijeka u struci odgovara spremno:

– Da, svi uvijek kažu – lako je kapetanima, kolike novce zarade. Ali ne razmišljaju pritom o obimu odgovornosti s kojom kapetani žive”.

Nije uzalud poznato da je pomorski kruh onaj sa sedam kora što se odnosi i na kapetane, jer izazovi s koji se susreću, kako nas je podsjetio Dumanić, nerijetko donose žrtve koje se ne mogu otkupiti novcem.

– I prije mjesec dana se digla prašina oko plaća na LNG-u, i to je uvijek svima zanimljivo, ali zaboravljaju, na primjer, kapetana Laptala iz Dubrovnika koji je zbog droge pronađene na njegovom brodu, a s kojom nije imao nikakve veze odležao 6, 7 godina u grčkom zatvoru. Tu je i slučaj jednog njemačkog kapetana koji je svojevremeno prvi brodom stigao na mjesto nesreće kod potapanja trajekta na obali Belgije i spasio više od 200 života za što je dobio i orden kraljice, ali kada je koju godinu kasnije upravljao brodom gdje je dizalica ubila čovjeka, zbog kvara s kojim nije bio upoznat iako je prijavljen prije nego se on ukrcao na brod; osuđen je na zatvorsku kaznu. I prošle su godine prije nego su udruženja pomoraca uspjela izboriti da ju do kraja odsluži u rodnoj Njemačkoj. Kada brod ispusti ulje, kapetan je taj koji ide u zatvor; što god da se dogodi, on je odgovoran, tako da o plaći tu ne treba ni govoriti – mišljenja je ovaj iskusni pomorac.

Iako, kako kaže, njihovi doprinosi struci kroz napore u sklopu udruge u pravilu nisu traženi, već ih sami nude iz posvećenosti materiji, u slučaju Horvatinčić, gdje se poznatog poduzetnika teretilo za ubojstvo dvoje Talijana u pomorskoj nesreći upravo je njihova procjena dokazala krivnju optuženog.

– Smatram kako činjenica da su pomorci prošle godine od strane Ujedinjenih naroda priznati kao ključni radnici govori dovoljno o našem doprinosu društvu. To znači da na leđima pomoraca dobrim dijelom počiva kompletna privreda, jer se 90 posto sve robe prevozi brodovima – kaže kapetan Sanjin Dumanić.

U doba korone nije bilo lako biti pomorac, problemi s ukrcajima i iskrcajima

– 2020. godine pomorac je proglašen za ključnog radnika. Išlo se tendencijom, pošto je pomorac neophodan jer 85 posto roba se prenosi morem. Pomorac je tu vrlo bitan. Kad bi pomorci tu stali, svijet bi stao. Sada je i ova situacija s ratom u Ukrajini. Ukupno 15 posto pomoraca je iz Rusije i Ukrajine, znači kriza se produžava. Oni koji su iz Ukrajine, kada dođu u doma ne mogu više ići na brod, a oni koji su iz Rusije oni se ne mogu ukrcati jer su im mnoge zemlje zatvorile granice – kazao je kapetan.

Na cijeni su naši pomorci po stručnosti, znanju i iskustvu, piše Dalmacija Danas.

– Sigurno da su na cijeni. Na novim brodovima se jako lako upravljaju, poznaju jezik dosta dobro i informatički su potkovani. Na starim brodovima je poznata ona naša snalažljivost i spremnost za improvizaciju – ističe Dumanić.

Udruga pomorskih kapetana Split koja s 300-tinjak aktivnih članova slovi za najbrojniju udrugu na Jadranu, u petak je u Domu Hrvatske ratne mornarice na Poljudu proslavila 20. obljetnicu osnutka, piše Otvoreno more.

Iako je, kako je kazao njen predsjednik, kapetan Sanjin Dumanić, udruga osnovana 1. travnja 2000. godine, zbog pandemijskih okolnosti jubilej nije obilježen ranije, već je prigodna fešta, s malim zakašnjenjem, upriličena u petak, a uveličala su je i neka poznata lica iz političke scene.

– Uz članove koji su se zatekli na kopnu s nama su i naši sponzori koji kroz godine podržavaju naš rad, a tu prije svega mislimo da tiskanje našeg glasila ˝Kapetanov glasnik; more je naš izbor˝, koji izlazi dva puta godišnje te se može pročitati i online. Svi naši napori u udruzi su čisto volonterski i uvijek nastojimo biti aktualni i prisutni u struci; obraditi sve pomorske nesreće, pratiti školovanje novih generacija kapetana, te biti aktivni u izmjenama i dopunama zakona – kazuje Dumanić, ističuči kako su pomorci, uz 90 posto svih roba prevezenih morem, prošle godine od strane Ujedinjenih naroda priznati kao ključni radnici na čijim leđima dobrim dijelom počiva kompletna privreda.

Na poziv da podijeli dojam radnog vijeka u struci odgovara spremno:

– Da, svi uvijek kažu – lako je kapetanima, kolike novce zarade. Ali ne razmišljaju pritom o obimu odgovornosti s kojom kapetani žive”.

Nije uzalud poznato da je pomorski kruh onaj sa sedam kora što se odnosi i na kapetane, jer izazovi s koji se susreću, kako nas je podsjetio Dumanić, nerijetko donose žrtve koje se ne mogu otkupiti novcem.

– I prije mjesec dana se digla prašina oko plaća na LNG-u, i to je uvijek svima zanimljivo, ali zaboravljaju, na primjer, kapetana Laptala iz Dubrovnika koji je zbog droge pronađene na njegovom brodu, a s kojom nije imao nikakve veze odležao 6, 7 godina u grčkom zatvoru. Tu je i slučaj jednog njemačkog kapetana koji je svojevremeno prvi brodom stigao na mjesto nesreće kod potapanja trajekta na obali Belgije i spasio više od 200 života za što je dobio i orden kraljice, ali kada je koju godinu kasnije upravljao brodom gdje je dizalica ubila čovjeka, zbog kvara s kojim nije bio upoznat iako je prijavljen prije nego se on ukrcao na brod; osuđen je na zatvorsku kaznu. I prošle su godine prije nego su udruženja pomoraca uspjela izboriti da ju do kraja odsluži u rodnoj Njemačkoj. Kada brod ispusti ulje, kapetan je taj koji ide u zatvor; što god da se dogodi, on je odgovoran, tako da o plaći tu ne treba ni govoriti – mišljenja je ovaj iskusni pomorac.

Iako, kako kaže, njihovi doprinosi struci kroz napore u sklopu udruge u pravilu nisu traženi, već ih sami nude iz posvećenosti materiji, u slučaju Horvatinčić, gdje se poznatog poduzetnika teretilo za ubojstvo dvoje Talijana u pomorskoj nesreći upravo je njihova procjena dokazala krivnju optuženog.

– Smatram kako činjenica da su pomorci prošle godine od strane Ujedinjenih naroda priznati kao ključni radnici govori dovoljno o našem doprinosu društvu. To znači da na leđima pomoraca dobrim dijelom počiva kompletna privreda, jer se 90 posto sve robe prevozi brodovima – kaže kapetan Sanjin Dumanić.

U doba korone nije bilo lako biti pomorac, problemi s ukrcajima i iskrcajima

– 2020. godine pomorac je proglašen za ključnog radnika. Išlo se tendencijom, pošto je pomorac neophodan jer 85 posto roba se prenosi morem. Pomorac je tu vrlo bitan. Kad bi pomorci tu stali, svijet bi stao. Sada je i ova situacija s ratom u Ukrajini. Ukupno 15 posto pomoraca je iz Rusije i Ukrajine, znači kriza se produžava. Oni koji su iz Ukrajine, kada dođu u doma ne mogu više ići na brod, a oni koji su iz Rusije oni se ne mogu ukrcati jer su im mnoge zemlje zatvorile granice – kazao je kapetan.

Na cijeni su naši pomorci po stručnosti, znanju i iskustvu, piše Dalmacija Danas.

– Sigurno da su na cijeni. Na novim brodovima se jako lako upravljaju, poznaju jezik dosta dobro i informatički su potkovani. Na starim brodovima je poznata ona naša snalažljivost i spremnost za improvizaciju – ističe Dumanić.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video