O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

“Australis” nam je došao zbog makedonskih emigranata, a njegova životna storija bila je burna do samog kraja

Australski državljanin Vangel Cvetkovski  kao malo je dijete s roditeljima emigrirao iz tadašnje Jugoslavije, a svoje je zanimljivo putovanje objavio u kraćim memoarima. “Napustili smo Skopje 12. travnja 1969. te preko Beograda i Sarajeva vlakom doputovali u Dubrovnik. Tu smo ostali oko jedan tjedan u nekom luksuznom hotelu sve do 24. travnja kada je pred luku uplovio brod AUSTRALIS i tamo se usidrio. S nekoliko manjih brodica prebačeni smo na ogromni brod, najveći koji sam do tada ikada vidio. Sljedećeg smo dana isplovili, da bi preko Sicilije, Capetowna i Fremantlea stigli 24. svibnja u Sydney” – piše Cvetovski u svojim memoarima.       

Nešto ranije, 7. studenog 1965. je u Fremantle stigla i makedonska emigrantica Sonja Stojčevska, ali ovaj put je tek kršteni AUSTRALIS na svom prvom putovanju plovio kroz Sueski kanal preko Port Saida i Adena. lako je AUSTRALIS polazio iz Pireja, daleko bližeg za putovanje iz Skopja zbog ukrcaja na brod, razlog mukotrpnog putovanja preko Beograda, koje je u to vrijeme moralo trajati najmanje dva dana, bio je veoma pragmatičan. Zbog dugogodišnjeg sukoba oko imena Makedonije, grčka vlada nije dozvoljavala Makedoncima da se bez posebnih viza upućuju u Grčku pa je jedini način da se brojni emigranti ukrcaju bio odlazak u Dubrovnik. Iako je skretanje broda prema Gradu donosilo velike dodatne troškove, grčkom brodaru Chandrisu je bilo itekako zanimljivo i isplativo izvan reda plovidbe svojih emigrantskih pruga povremeno uplovljavati i na gruško sidrište zbog doista velikoga broja makedonskih emigranata koji su u to vrijeme masovno odlazili u Australiju i Kanadu. Zanimljiva životna priča makedonskog emigranta tako nas je dovela do grčkog broda AUSTRALIS, ali i njegove ništa manje zanimljive životne storije, piše Dubrovački dnevnik.

SS AMERICA

U brodogradilištu Newport News Shipbuilding and Drydock u Virginiji SS AMERICA izgrađen je po projektu znamenitog arhitekta William Francis Gibbsa za brodarsku kompaniju United States Lines. Kuma novogradnje broj 569, Eleanor Roosevelt, supruga američkog predsjednika, prigodom porinuća 31. kolovoza 1939. ju je krstila imenom AMERICA. Dogodilo se to samo dan prije nacističkog napada na Poljsku i početka Drugog svjetskog rata. 

AMERICA je bila putnički lajner od 33.961 bruto tonaže, dug 220 metara koji je u tri putnička razreda mogao prihvatiti ukupno 1202 putnika o kojima su brigu vodila 643 člana posade. Dvije parne turbine ukupne snage 34000 KS. preko dvije propele omogućavale su mu plovidbu brzinom do 22 čvora. Vlasnik broda United States Lines ga je uposlio na transatlantskim putovanjima na kojima je prvi put zaplovio 22. kolovoza 1940. 

DRUGI SVJETSKI RAT  

Kako je Drugi svjetski rat odavno bjesnio svim europskim ratištima, AMERICA je bila vidno označena da je američki, i u to vrijeme neutralni brod dok je noću plovila uvijek pod punom rasvjetom. Kako je rizik ipak bio prevelik, koncem svibnja 1941. brod je rekviriran za potrebe U.S. Navy te odmah upućen u Newport News u državi Virginia na potpunu rekonstrukciju u ratni transportni brod. Radovi su dovršeni do 15. lipnja kada je pod novim imenom i oznakom USS WEST POINT (AP-23 ), kapacitetom prihvata 7.678 osoba pod punom ratnom opremom zaplovio prema Atlantiku, a potom uskoro na dalekoistočna ratišta gdje je uglavnom boravio tijekom cijeloga rata. 

USS WEST POINT je sve svoje ratne zadatke sretno i uspješno obavio te u njima ostao gotovo neoštećen. Preplovio je preko 500 tisuća nautičkih milja prevozeći točno 505.020 osoba. Vraćen je u civilnu službu 1946. kada je u brodogradilištu Newport News Shipbuilding and Drydock ponovo rekonstruiran da bi nastavio održavati svoju ratom nasilno prekinutu transatlantsku prugu New York, Le Havre, Bremerhaven, Southampton, Cobh. Na njoj pod starim imenom AMERICA uspješno plovi sve do 1964. kada je, nakon što je ukupno 288 puta preplovila Atlantik i prevezla 476.462 putnika, za 4,25 milijuna dolara prodana grčkoj brodarskoj kompaniji Chandris Line.

Foto: Osobna arhiva / Ivo Batričević / Dubrovački dnevnik

EMIGRANTSKA KRUŽNA PUTOVANJA                                                                

Brod je u Pireju temeljito preuređen za masovna emigrantska putovanja i za prihvat 2.258 putnika i 586 članova posade. Pod imenom AUSTRALIS na prvo putovanje je iz Pireja zaplovio 21. kolovoza 1965. kroz Sueski kanal prema Australiji i Novom Zelandu odakle se vratio preko Panamskog kanala i Miamija u Southampton. AUSTRALIS je nastavio svoja emigrantska kružna putovanja istim putem oko svijeta sve do 1967. kada je zbog izraelsko-arapskog rata Sueski kanal bio zatvoren, pa je do njegovog ponovnog otvorenja sve rjeđe posjećivao Pirej te je uglavnom plovio samo preko Rta Dobre Nade. 

Iz tog vremena postoji zapis putnice Carole Wilson koja je zabilježila svoje putovanje iz Southamptona preko Pireja, Dubrovnika i Capetowna do Fremantlea gdje je stigla pred sam Božić 1968. AUSTRALIS je povremeno bio unajmljivan i za kružna putovanja Sredozemljem i Tihim oceanom. Veliki skok cijena nafte prisilio je Chandris Line da koncem 1977. prekine emigrantske plovidbe pa je AUSTRALIS raspremljen u novozelandskoj luci Timaru. Sljedeće je godine za 5 milijuna dolara prodan američkom Venture Cruise Lineu koji mu opet, po treći put vraća ime AMERICA. 

Nakratko i neslavno plovi na kružnim putovanjima iz New Yorka, pa je brodar došao u financijske poteškoće. AMERICA je zaplijenjena i prisilno vezana u Brooklynu da bi već nakon tri mjeseca odlukom suda bila prodana na dražbi gdje ju je, ali ovaj put za svega  milijun dolara, ponovo kupila brodarska kompanija Chandris Line. Pod imenom ITALIS, preuređeni brod, kojem je uklonjen prvi od dva dimnjaka, neko vrijeme služi kao brod-hotel te povremeno plovi na kružnim putovanjima. Ipak, vrijeme je učinilo svoje pa je ITALIS raspremljen u rujnu 1979. u zaljevu Elefsina pored luke Pirej u Grčkoj. Tu ostaje punih četrnaest godina sve do 1993. te mijenja ime u NOGA i ALFERDOSS i dva puta biva neuspješno prodan u staro željezo. Na koncu, iako u izuzetno lošem stanju, ALFERDOSS je za 2 milijuna dolara prodan u tajlandski Phuket gdje je trebao služiti kao luksuzni ploveći hotel. 

Pod novim imenom AMERICAN STAR, isplovio je 31. prosinca 1993. u teglju ukrajinskog remorkera NEFTEGAZ 67 preko rta Dobre Nade (nije zbog starosti mogao Sueskim kanalom) prema Tajlandu, ali zbog izrazito loših vremenskih prilika nije daleko stigao. U velikom nevremenu jačine 12 bofora na Atlantiku su popucali svi vezovi pa je AMERICAN STAR potpuno napušten nemoćno plutao sve dok se 18. siječnja nije svom silinom nasukao na hridi i plaže Playa de Jurado Garce i kanarskog otoka Fuerteventura. Nakon dva dana brod se od siline morskih valova prepolovio. Osiguravatelji su ga proglasili potpuno uništenim, “Total loss” dana 6. srpnja 1994. nakon 54 godine njegovih plovidbi. Njegovi tužni ostaci su godinama bili velika turistička atrakcija za sve posjetitelje Kanarskih otoka. Svaku godinu zbog stalnih oceanskih valova i oštećenja brod je bilo sve manje i manje vidljiv tako da u ovoj 2022. godini imamo informaciju da više nema nikakvog vidljivog traga broda na površini mora, a ostatci broda su formirali umjetni podmorski greben.

Ivo Batričević

Australski državljanin Vangel Cvetkovski  kao malo je dijete s roditeljima emigrirao iz tadašnje Jugoslavije, a svoje je zanimljivo putovanje objavio u kraćim memoarima. “Napustili smo Skopje 12. travnja 1969. te preko Beograda i Sarajeva vlakom doputovali u Dubrovnik. Tu smo ostali oko jedan tjedan u nekom luksuznom hotelu sve do 24. travnja kada je pred luku uplovio brod AUSTRALIS i tamo se usidrio. S nekoliko manjih brodica prebačeni smo na ogromni brod, najveći koji sam do tada ikada vidio. Sljedećeg smo dana isplovili, da bi preko Sicilije, Capetowna i Fremantlea stigli 24. svibnja u Sydney” – piše Cvetovski u svojim memoarima.       

Nešto ranije, 7. studenog 1965. je u Fremantle stigla i makedonska emigrantica Sonja Stojčevska, ali ovaj put je tek kršteni AUSTRALIS na svom prvom putovanju plovio kroz Sueski kanal preko Port Saida i Adena. lako je AUSTRALIS polazio iz Pireja, daleko bližeg za putovanje iz Skopja zbog ukrcaja na brod, razlog mukotrpnog putovanja preko Beograda, koje je u to vrijeme moralo trajati najmanje dva dana, bio je veoma pragmatičan. Zbog dugogodišnjeg sukoba oko imena Makedonije, grčka vlada nije dozvoljavala Makedoncima da se bez posebnih viza upućuju u Grčku pa je jedini način da se brojni emigranti ukrcaju bio odlazak u Dubrovnik. Iako je skretanje broda prema Gradu donosilo velike dodatne troškove, grčkom brodaru Chandrisu je bilo itekako zanimljivo i isplativo izvan reda plovidbe svojih emigrantskih pruga povremeno uplovljavati i na gruško sidrište zbog doista velikoga broja makedonskih emigranata koji su u to vrijeme masovno odlazili u Australiju i Kanadu. Zanimljiva životna priča makedonskog emigranta tako nas je dovela do grčkog broda AUSTRALIS, ali i njegove ništa manje zanimljive životne storije, piše Dubrovački dnevnik.

SS AMERICA

U brodogradilištu Newport News Shipbuilding and Drydock u Virginiji SS AMERICA izgrađen je po projektu znamenitog arhitekta William Francis Gibbsa za brodarsku kompaniju United States Lines. Kuma novogradnje broj 569, Eleanor Roosevelt, supruga američkog predsjednika, prigodom porinuća 31. kolovoza 1939. ju je krstila imenom AMERICA. Dogodilo se to samo dan prije nacističkog napada na Poljsku i početka Drugog svjetskog rata. 

AMERICA je bila putnički lajner od 33.961 bruto tonaže, dug 220 metara koji je u tri putnička razreda mogao prihvatiti ukupno 1202 putnika o kojima su brigu vodila 643 člana posade. Dvije parne turbine ukupne snage 34000 KS. preko dvije propele omogućavale su mu plovidbu brzinom do 22 čvora. Vlasnik broda United States Lines ga je uposlio na transatlantskim putovanjima na kojima je prvi put zaplovio 22. kolovoza 1940. 

DRUGI SVJETSKI RAT  

Kako je Drugi svjetski rat odavno bjesnio svim europskim ratištima, AMERICA je bila vidno označena da je američki, i u to vrijeme neutralni brod dok je noću plovila uvijek pod punom rasvjetom. Kako je rizik ipak bio prevelik, koncem svibnja 1941. brod je rekviriran za potrebe U.S. Navy te odmah upućen u Newport News u državi Virginia na potpunu rekonstrukciju u ratni transportni brod. Radovi su dovršeni do 15. lipnja kada je pod novim imenom i oznakom USS WEST POINT (AP-23 ), kapacitetom prihvata 7.678 osoba pod punom ratnom opremom zaplovio prema Atlantiku, a potom uskoro na dalekoistočna ratišta gdje je uglavnom boravio tijekom cijeloga rata. 

USS WEST POINT je sve svoje ratne zadatke sretno i uspješno obavio te u njima ostao gotovo neoštećen. Preplovio je preko 500 tisuća nautičkih milja prevozeći točno 505.020 osoba. Vraćen je u civilnu službu 1946. kada je u brodogradilištu Newport News Shipbuilding and Drydock ponovo rekonstruiran da bi nastavio održavati svoju ratom nasilno prekinutu transatlantsku prugu New York, Le Havre, Bremerhaven, Southampton, Cobh. Na njoj pod starim imenom AMERICA uspješno plovi sve do 1964. kada je, nakon što je ukupno 288 puta preplovila Atlantik i prevezla 476.462 putnika, za 4,25 milijuna dolara prodana grčkoj brodarskoj kompaniji Chandris Line.

Foto: Osobna arhiva / Ivo Batričević / Dubrovački dnevnik

EMIGRANTSKA KRUŽNA PUTOVANJA                                                                

Brod je u Pireju temeljito preuređen za masovna emigrantska putovanja i za prihvat 2.258 putnika i 586 članova posade. Pod imenom AUSTRALIS na prvo putovanje je iz Pireja zaplovio 21. kolovoza 1965. kroz Sueski kanal prema Australiji i Novom Zelandu odakle se vratio preko Panamskog kanala i Miamija u Southampton. AUSTRALIS je nastavio svoja emigrantska kružna putovanja istim putem oko svijeta sve do 1967. kada je zbog izraelsko-arapskog rata Sueski kanal bio zatvoren, pa je do njegovog ponovnog otvorenja sve rjeđe posjećivao Pirej te je uglavnom plovio samo preko Rta Dobre Nade. 

Iz tog vremena postoji zapis putnice Carole Wilson koja je zabilježila svoje putovanje iz Southamptona preko Pireja, Dubrovnika i Capetowna do Fremantlea gdje je stigla pred sam Božić 1968. AUSTRALIS je povremeno bio unajmljivan i za kružna putovanja Sredozemljem i Tihim oceanom. Veliki skok cijena nafte prisilio je Chandris Line da koncem 1977. prekine emigrantske plovidbe pa je AUSTRALIS raspremljen u novozelandskoj luci Timaru. Sljedeće je godine za 5 milijuna dolara prodan američkom Venture Cruise Lineu koji mu opet, po treći put vraća ime AMERICA. 

Nakratko i neslavno plovi na kružnim putovanjima iz New Yorka, pa je brodar došao u financijske poteškoće. AMERICA je zaplijenjena i prisilno vezana u Brooklynu da bi već nakon tri mjeseca odlukom suda bila prodana na dražbi gdje ju je, ali ovaj put za svega  milijun dolara, ponovo kupila brodarska kompanija Chandris Line. Pod imenom ITALIS, preuređeni brod, kojem je uklonjen prvi od dva dimnjaka, neko vrijeme služi kao brod-hotel te povremeno plovi na kružnim putovanjima. Ipak, vrijeme je učinilo svoje pa je ITALIS raspremljen u rujnu 1979. u zaljevu Elefsina pored luke Pirej u Grčkoj. Tu ostaje punih četrnaest godina sve do 1993. te mijenja ime u NOGA i ALFERDOSS i dva puta biva neuspješno prodan u staro željezo. Na koncu, iako u izuzetno lošem stanju, ALFERDOSS je za 2 milijuna dolara prodan u tajlandski Phuket gdje je trebao služiti kao luksuzni ploveći hotel. 

Pod novim imenom AMERICAN STAR, isplovio je 31. prosinca 1993. u teglju ukrajinskog remorkera NEFTEGAZ 67 preko rta Dobre Nade (nije zbog starosti mogao Sueskim kanalom) prema Tajlandu, ali zbog izrazito loših vremenskih prilika nije daleko stigao. U velikom nevremenu jačine 12 bofora na Atlantiku su popucali svi vezovi pa je AMERICAN STAR potpuno napušten nemoćno plutao sve dok se 18. siječnja nije svom silinom nasukao na hridi i plaže Playa de Jurado Garce i kanarskog otoka Fuerteventura. Nakon dva dana brod se od siline morskih valova prepolovio. Osiguravatelji su ga proglasili potpuno uništenim, “Total loss” dana 6. srpnja 1994. nakon 54 godine njegovih plovidbi. Njegovi tužni ostaci su godinama bili velika turistička atrakcija za sve posjetitelje Kanarskih otoka. Svaku godinu zbog stalnih oceanskih valova i oštećenja brod je bilo sve manje i manje vidljiv tako da u ovoj 2022. godini imamo informaciju da više nema nikakvog vidljivog traga broda na površini mora, a ostatci broda su formirali umjetni podmorski greben.

Ivo Batričević

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video